Naručitelj Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

2. STUDIJA TROŠKOVA I ISPLATIVOSTI PROFESIONALNE REHABILITACIJE U HRVATSKOJČapljina, 29. 11. 2013. Naručitelj Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Istraživački tim: Predrag Bejaković, Ivica Urban, Petar Sopek i Ivan Škoc

3. Sadržaj projekta i prezentacije Uvod Aktivnost EU, diskriminacija osoba s invaliditetom na tržištu rada i zakonsko određenje profesionalne (radne) rehabilitacije Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj (radnoj) rehabilitaciji Dosadašnji obim zapošljavanja i aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj Analiza troškova i koristi Prava, izračun mogućih ušteda, Zaključci i prijedlozi poboljšanja

4. Uvod (I) Cijeli niz godina međunarodne organizacije, kao što su Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacije rada, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, s Europskom Unijom (EU) i državama članicama EU, provode analize, istraživanja i ocjenjivanja politike, pripremaju preporuke i izdaju standarde vezane uz položaj osoba s invaliditetom, posebno u pogledu poboljšanja mogućnosti njihovog zapošljavanja. EU podupire napredak država članica i budućih članica u poboljšavanju položaja osoba s invaliditetom, takozvanog Europskog socijalnog modela i metoda otvorene koordinacije.

5. Uvod (II) Raznovrsni regulacijski mehanizmi doveli su do stvaranja složene mreže nacionalnih zakona, strateških dokumenata i preuzetih međunarodnih obveza vezanih uz politiku aktivnog poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom te promicanja načela jednakih mogućnosti. Intervencija EU-a u socijalnim pitanjima predmet je visokih očekivanja njezinih građana, što je potvrđeno i 2005. godine na referendumu o nacrtu Ugovora u Ustavu. Ta su očekivanja sada i veća zbog gospodarske i financijske krize, uključujući i njene očite nepovoljne socijalne posljedice.

6. Uvod (III) Zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od prioritetnih područja politika EU, jer se njime ostvaruje punopravno uključivanje u zajednicu osoba s invaliditetom, što je moguće ostvariti odgovarajućim politikama zapošljavanja. Te osobe zaposlenjem stječu materijalnu sigurnost, veću samostalnost u odlučivanju o svojem životu, članovi zajednice drugačije ih percipiraju, a uz odgovarajući sustav profesionalne (radne) rehabilitacije mnoge osobe s invaliditetom mogu u najvećoj mjeri biti u potpunosti ravnopravni članovi društva i pridonositi svojoj i općoj dobrobiti, umjesto da su samo primatelji pomoći.

7. Uvod (IV) U hrvatskom društvu prepoznata je potreba za razvojem konkretnoga nediskriminatornog pristupa osobama s invaliditetom te se povećana pozornost usmjerava na pitanje profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Strategija aktiviranja osoba s invaliditetom temelji se na što ranijem početku profesionalne rehabilitacije, tj. nastoji se što prije započeti s osposobljavanjem osoba s invaliditetom, zadržavanjem posla, kao i pronalaženjem drugog odgovarajućeg posla za te osobe. U cilju poboljšanja stanja osnovan je Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

8. Uvod (V) Najvažniji cilj ovog Projekta je dati odgovor na pitanje je li prikladan odnos troškova i koristi, odnosno postižu li mjere profesionalne (radne) rehabilitacije troškovnu učinkovitost. Evaluira se učinkovitost pojedinih oblika rehabilitacije koju provode razni pružatelji, s naglaskom na analizu poboljšanja zapošljivosti sudionika i proučavanje njihovog zapošljavanja, odnosno trajanja nezaposlenosti po završetku sudjelovanja u programima. Pritom je najveća pozornost usmjerena na analizu troškova i koristi (cost-benefit analizu) programa rehabilitacije kako bi se spoznalo u kojim uvjetima su ti troškovi opravdani i manji od koristi.

9. Uvod (VI) Evaluaciju bi bilo idealno provoditi pomoću kvazi-eksperimentalne metode čime bi se ustanovio učinak navedenih mjera na vjerojatnost (ne)zaposlenosti i visine dohodaka sudionika u mjerama nakon nekog razdoblja poslije završetka sudjelovanja u rehabilitaciji, a u usporedbi s pripadnicima kontrolne skupine. Pripadnici kontrolne skupine trebaju biti izjednačeni sa sudionicima u mjerama prema spolu, dobi, školovanju, te mjestu i vremenu prethodne prijave na evidenciju nezaposlenih ili prema vjerojatnosti sudjelovanja u mjerama profesionalne rehabilitacije. Nažalost, takvi podaci ne postoje za Hrvatsku te su korišteni drugi raspoloživi podaci i metode.

10. Aktivnost EU na tržištu rada i zakonsko određenje radne rehabilitacije (I) • Približno tijekom 1980-ih sazrijeva shvaćanje o tome kako nije dovoljno samo usvojiti zabranu diskriminacije kao mjeru koja će osigurati dostojan život osoba s invaliditetom. • Te su posljedice vrlo očite kod značajne podzastupljenosti osoba s invaliditetom na tržištu rada, budući da pasivizacija osoba s invaliditetom na tržištu rada, kroz invalidsko umirovljenje ili nezaposlenost, značajno nadilazi objektivno onesposobljenje i nezapošljivost manjinske skupine.

11. Aktivnost EU na tržištu rada i zakonsko određenje radne rehabilitacije (II) • Jednakost u postupanju treba nadograđivati sustavom pozitivnih mjera koje će osigurati jednakost ostvarivanja mogućnosti, prilagođen konkretnoj ranjivoj skupini, te time utjecati na ispravljanje posljedica prethodnog diskriminirajućeg ponašanja. • EU je stavila veliki značaj na usvajanje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njezinog Fakultativnog protokola.

12. Aktivnost EU na tržištu rada i zakonsko određenje radne rehabilitacije (III) • Prava priznata Konvencijom pokrivaju gotovo sva područja, od pravosuđa, prijevoza, zapošljavanja i informacijske tehnologije do socijalne skrbi i zdravstvene zaštite. • Europska komisija smatra da se povećanje stope zaposlenosti za osobe s invaliditetom može postići kombinacijom fleksibilnih oblika zapošljavanja, aktivnim uključivanjem osoba s invaliditetom, odgovarajućom provedbom postojećeg zakonodavstva vezanog uz zabranu diskriminacije te primjenom dobrih nacionalnih iskustava.

13. Modeli odnosa prema radu i zapošljavanju osoba s invaliditetom • Kompenzacijski model počiva na naknadama, odnosno socijalnoj sigurnosti, usmjeren je njezi, tretiranju i rehabilitaciji ozljeda i bolesti te u krajnjem slučaju prema pasivizaciji odnosno udaljavanju osoba s invaliditetom, kao aktivne kategorije s tržišta rada. • Rehabilitacijski model usmjeren je prema očuvanju rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Cilj je ostvariti ideju jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti, uz istodobno ublažavanje pasivizacije osoba s invaliditetom: 1) prilagođavanje osoba s invaliditetom 2) prilagođavanje uvjeta rada s ciljem zadržavanja aktivnog statusa osoba s invaliditetom na tržištu rada.

14. Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom • Europske države od početka 20. stoljeća provode sljedeće politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, utemeljene na medicinskom modelu invaliditeta: • zaštitno zapošljavanje kroz slabije plaćene poslove, • pomoćna zanimanja utemeljena na ispomoći, • kvotno zapošljavanje putem pozitivne diskriminacije, • poticanje i prihvaćanje zapošljavanja osoba s invaliditetom zbog rasta utjecaja međunarodnih pokreta osoba s invaliditetom.

15. Stopa zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju osoba s invaliditetom

16. (izvor Leutar i Bunjevac, 2012) Stope nezaposlenosti i neaktivnosti osoba s invaliditetom • Postotak nezaposlenih osoba s invaliditetom kretao se 2009. godine od 6,3% u Švedskoj, 8,5% u Slovačkoj, 8,9% u Grčkoj, 9,5% u Portugalu, 13,7% u Poljskoj, 14,5% u Njemačkoj, 14,8% u Sloveniji, 17,4% u Češkoj i do 19% u Francuskoj. • Postotak radno neaktivnih osoba s invaliditetom od ukupnoga broja osoba s invaliditetom iznosi 21% u Austriji, 70% u Sloveniji, 72,5% u Slovačkoj, 76% u Poljskoj te 84% osoba s invaliditetom u Grčkoj.

17. Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (I) • U svim zemljama članicama EU i u Hrvatskoj provode se programi profesionalne (radne) rehabilitacije i doškolovanja, putem kojih osobe s invaliditetom stječu znanja i vještine kako bi bile konkurentnije prilikom traženja posla. • Studije su pokazale kako koristi od profesionalne (radne) rehabilitacije osjetno nadmašuju troškove programa, s obzirom na dohodak koju polaznici rehabilitacije mogu ostvariti na otvorenom tržištu rada. • Učinak dohotka sastoji se od učinka zarade i/ili učinka zapošljavanja (raste vjerojatnost da će u polaznici programa naći posao), ili i jednog i drugog.

18. Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (II) - Austrija • U studijama se istraživalo: 1) Postižu li mjere profesionalne (radne) rehabilitacije željene učinke? 2) Je li odgovarajući odnos troškova i koristi? • Ujedno se naglašavala važnost aktivnog života i puno sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. • Prema ostvarenim izračunima, mjere rehabilitacije omogućavaju povećanja dohotka polaznika. • Troškovi i koristi (u obliku većih doprinosa za socijalno osiguranje) programa rehabilitacije izjednačavaju se u razdoblju od 13 godina (žene 16 godina, muškarci 11).

19. Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (III) - Danska • Mjere rehabilitacije i obrazovanja znatno povećavaju dužinu trajanje zaposlenosti na radu kod novog poslodavca, ali polaznicima obrazovnog ili rehabilitacijskog programu razmjerno slabo poboljšavaju vjerojatnost nalaženja novog posla. • Ovi pomalo neočekivani rezultati mogli objasniti povećanim (ponekad nerealnim) očekivanjima sudionika u pogledu budućeg posla i na tom temelju ostvarenih primanja, pa se vjerojatno smanjuje njihova aktivnost u pogledu traženja zaposlenja i spremnost prihvaćanja ponuđenih poslova.

20. Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (IV) - Nizozemska • U skladu sa Zakonom o radnoj sposobnosti iz 2004. poduzete su raznovrsne aktivnosti kako bi se potaklo primatelje naknada na povratak u svijet rada. • Pratio se položaj 5.000 korisnika čiji je iznos naknade smanjen ili je ona u potpunosti ukinuta. Oko 1/3 korisnika primala nakladu za nezaposlenost, 1/3 je ostvarivala (umanjenu) invalidsku naknadu, dok je 1/3 radila. • U duljem razdoblju oko 1/5 korisnika su se stalno zaposlili i prestali biti primatelji naknade za što je u najvećoj mjeri trebalo pojačati aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije i pomoći korisnicima pri traženju posla.

21. Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (IV) - Slovenija • Postupak za ostvarivanje statusa osoba s invaliditetom i prava do cjelovite rehabilitacije za zapošljavanje provodi se pri Zavodu za zapošljavanje u kojem radi 15 rehabilitacijskih savjetnika kao stručnjaci-specijalisti i rehabilitacijske komisije u čijem sastavu radi više od 100 (uglavnom vanjskih) stručnjaka za probleme osoba s invaliditetom. • Rehabilitacijske komisije izdaju stručna mišljenja na osnovu izvješća o cjelovitom funkcioniranju osobe s invaliditetom, pripremljenih od strane specijaliziranih izvođača pa je tako moguće pripremiti ocjenu zapošljivosti i konkretne nacrte rehabilitacije za svaku uključenu osobu.

22. Aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj (I) • U Hrvatskoj se zabilježeni postotak osoba s invaliditetom kreće od 9,7% (DZS) do 11,9%. • Prije krize oko 5.500 osoba prijavljeno HZZ-u, sada oko 6.200 osoba. Broj zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije HZZ-a u razdoblju od 2002. do 2012.

23. Aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj (II) • Mnogostruki su uzroci otežanog zapošljavanja osoba s invaliditetom, ponajviše zato što je često riječ o osobama koje imaju suficitarna stečena zvanja i koja se slabije traže na tržištu rada. • Njihova obrazovna struktura je nepovoljnija u odnosu na ukupnu populaciju nezaposlenih: 1/5 osoba s invaliditetom je bez i sa samo završenom osnovnom školom, a 2/3 sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine, • Osobe s invaliditetom često obilježava nedostatak radnog iskustva.

24. Aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj (III) • Pri Središnjoj službi HZZ-a osnovan je Odsjek za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa svrhom sustavnog planiranja i provedbe mjera i aktivnosti za nezaposlene osobe s invaliditetom. • U svim područnim službama HZZ-a rade savjetnici za posredovanje pri zapošljavanju, specijalizirani za rad s osobama s invaliditetom time da se posebnu pozornost posvećuje njihovom stalnom stručnom usavršavanju i unaprjeđenju njihovih kompetencija.

25. Analiza troškova i koristi (I) • Niz sustavnih postupaka za vrednovanje pojedinog programa koji omogućava utvrđivanje korisnosti i djelovanje pojedinog projekta. • To je usporedba troškova ulaganja i dobivenih koristi relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili projekte. • Njome se metodološki ispituju troškovi, koristi i rizici svih opcija, te se određuju troškovno najučinkovitiji načini postizanja zadanih ciljeva.

26. Analiza troškova i koristi (II) • Pretpostavimo da projekt omogućuje priljeve koristi (B0, B1, B2, ... , BT) i stvara troškove (C0, C1, C2, ... , CT), gdje su 0,1, ..., T oznake vremenskih trenutaka (npr. godine). • Sadašnja vrijednost koristi, B: • Sadašnja vrijednost troškova, C: • Projekt je prihvatljiv ako ukupne koristi nadilaze troškove.

27. Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (I) • Kod izračuna troškova i koristi profesionalne (radne) rehabilitacije nužno je poći: • od prava koja ostvaruju (ili mogu ostvarivati) osobe s invaliditetom, • procjene njihove moguće zarade ako se zaposle, • ušteda koje se po toj osnovici mogu ostvariti jer će se onda manje trebati izdvajati za te namjene.

28. Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (II) • U cilju ublažavanja nezavidnog položaja u Hrvatskoj postoji razmjerno veliki opseg prava materijalnih pomoći i usluga građanima koji imaju financijske ili socijalne probleme. • Te pomoći i usluge ostvaruju se na razini središnje države preko odgovarajućih tijela kao što su CSS ili ispostave HZZ-a, a značajan broj nižih tijela vlasti – županija, većih gradova, pa čak i općina ima svoje raznovrsne programe pomoći.

29. Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (III) • Osiguranje za vrijeme nezaposlenosti obuhvaća novčanu pomoć, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te nadoknadu troškova obrazovanja i selidbe. • Prava iz sustava socijalne skrbi obuhvaćaju pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratnu pomoć, potporu za obrazovanje, osobnu invalidninu, doplatak za tuđu njegu i pomoć, status roditelja njegovatelja, naknadu do zaposlenja i inkluzivni dodatak.

30. Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (IV) • Zbog raznovrsnih nepoznanica i nepostojanja jasno prihvaćenog diskontnog faktora, potrebno je napraviti više scenarija s različitim ulaznim podacima (tzv. analiza osjetljivosti). • Pokazuju se koristi od prethodne profesionalne (radne) rehabilitacije koja je stajala 12, 15 i 20 tisuća kuna. • Pretpostavljaju se diskontni faktori 3 i 5%, da će zaposleni polaznik programa ostvariti 70 i 100% prosječne bruto plaće u Hrvatskoj i slijedom toga plaćati odgovarajuće doprinose i poreze.

31. Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (V) • Model za određivanje profesionalnog razvoja jedne osobe sastoji se od dvije različite situacije. • Prva je situacija kad je promatrana osoba u nekom vremenskom trenutku nezaposlena pa se promatra da li će ona u razdoblju od jedne godine pronaći posao ili neće. Te ćemo scenarije pretpostaviti vjerojatnostima. • Druga situacija je kad je promatrana osoba u nekom trenutku zaposlena pa se prati da li će u razdoblju od jedne godine zadržati posao ili neće.

32. Grananje modela i koncept izračuna vjerojatnosti

33. Izračunate vjerojatnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom po godinama

34. Rezultati analize troškova i koristi (I) Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenu prosječnu bruto plaće, 3% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

35. Rezultati analize troškova i koristi (II) Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenih 70% prosječne bruto plaće, 3% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

36. Rezultati analize troškova i koristi (III) Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenu prosječnu bruto plaće, 5% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

37. Rezultati analize troškova i koristi (IV) Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenih 70% prosječne bruto plaće, 5% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

38. Zaključci i prijedlozi poboljšanja (I) • Uspješno uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada ima višestruki pozitivan učinak: • Time se maksimaliziraju ljudski resursi društva jer se povećava pojedinačno blagostanje i uvećava nacionalni proizvod. • Osim dohotka, zapošljavanje omogućava osobne i društvene koristi, a tako se ujedno unaprjeđuju ljudski dignitet i socijalna kohezija. • Sve bi osobe trebale imati mogućnost slobodnog odabira svog osobnog razvoja te puno iskorištavanje svojih sposobnosti i talenata.

39. Zaključci i prijedlozi poboljšanja (II) • Zbog starenja stanovništva, produženja očekivanog trajanja života i podizanja zakonske i stvarne dobi za odlazak u mirovinu, očekuje se povećani broj osoba u radnoj dobi s invaliditetom. • Kako će zbog smanjenog broja novorođenih istodobno nedostajati radnika, potrebno je povećati stope zaposlenosti za osobe s invaliditetom, koje su znatno niže od onih za osobe bez invaliditeta.

40. Zaključci i prijedlozi poboljšanja (III) • Profesionalna rehabilitacija značajno pomaže osobama s invaliditetom pri stabilnoj integraciji u svijet rada i ostvarivanja dohotka. • Osobe u Austriji koje su sudjelovale u programima osposobljavanja i usavršavanja rade veći broj dana i manje su nezaposlene u odnosu na osobe koje nisu pohađale te programe. • Javna ulaganja u profesionalnu rehabilitaciju mogu postići značajne materijalne i nematerijalne koristi.

41. Zaključci i prijedlozi poboljšanja (IV) • Isplativost troškova profesionalne (radne) rehabilitacije ovisi o dobi kada se osoba zaposli, njezinom mogućem dohotku iz rada i izboru diskontne stope. • Korist je veća za mlađe osobe, ali čak i za one starije se troškovi lakše pokriju ako osoba bolje zarađuje i slijedom toga plaća više poreza i doprinosa. • Korist je značajna i za osobe koje ostvaruju 70% prosječne bruto plaće, jer bi se i tu troškovi profesionalne (radne) rehabilitacije pokrili plaćenim porezima i doprinosima nakon 2 do 3 godine rada.

42. Zaključci i prijedlozi poboljšanja (V) • Pozitivna današnja vrijednost ulaganja u programe rehabilitacije zabilježena je već nakon 5-10 godina u slučajevima da zaposlene osobe s invaliditetom primaju prosječnu bruto plaću. • U slučaju primanja 70% prosječne bruto plaće, potrebno je i do 15 godina da se ostvari pozitivan kumulativ sadašnjih vrijednosti, ali uz pretpostavku da se osobama s invaliditetom za vrijeme njihove zaposlenosti ne plaćaju dodatne naknade i pomoći. • Ovisno o promatranom scenariju, moguća ušteda iznosi od najmanjih 170 do čak najviših 325 tisuća kuna u slučaju neisplaćivanja pomoći za vrijeme zaposlenosti.

43. Hvala na pažnji! Sva pitanja i drugačija mišljenja su dobro došla. predrag@ijf.hr www.ijf.hr www.fond.hr