1 / 15

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu. Uvod. Potreba : Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok

dawn-mack
Download Presentation

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

  2. Uvod • Potreba : • Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku • Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok • Informacijska i komunikacijska tehnologija svojim karakteristikama i brzim razvojem u ovome trenutku ne jamči dostupnost objavljenih radova na dulji rok • Parcijalno rješavanje trajne pohrane znanstvenih radova u repozitorijima akademskih ustanova, koji se po svojim tehničkim ali i drugim karakteristikama mogu međusobno znatno razlikovati

  3. Funkcije znanstvenog komuniciranja • Tri važne funkcije znanstvenog komuniciranja (Christine Borgman, 2007): • Potvrda (eng. legimitization) kvalitete rada znanstvenika, • Diseminacija (eng. dissemination) rezultata znanstvenog rada i • Pristup, očuvanje i skrb (eng. access, preservation and curation) rezultata znanstvenog rada i podataka na temelju kojih su pojedini znanstveni radovi nastali

  4. Funkcije znanstvenog komuniciranja • Pristup, očuvanje i skrb: • Razni aspekti koji osiguravaju pristup, poput povezanosti na računalnu mrežu (i Internet), društveni, tehnički i pravni aspekti očuvanja, • Skrb za digitalne dokumente kako bi ostali trajno dostupni, • Očuvanje softvera kojim su ti dokumenti nastali, • Pronalazak ustanova koje će na sebe preuzeti odgovornost za očuvanje i skrb o znanstvenim radovima

  5. E-znanost • Umrežena znanost koju pokreću podaci tj. skup alata i tehnologija koje pružaju podršku suradničkoj umreženoj znanosti • Prikupljeni i organizirani podaci omogućavaju njihovo ponovno korištenje • Temelj e-znanosti: podaci kao izlazna vrijednost istraživanja i ulazna vrijednost novih istraživanja i učenja!

  6. E-znanost • Povezivanje podataka i objavljenih radova omogućava suradničko istraživanje s uporištem u istim podacima • Potrebno je ustanoviti jasne veze između podataka i radova nastalih na tim podacima • Problemi: • Zastarijevanje uređaja (računala) na kojima su ti podaci pohranjeni, • Promjena i zastarijevanje datotečnih formata u kojima su podaci zapisani što ih čini nečitljivim, • Zastarijevanje softvera • Nemar znanstvenika koji svršetkom istraživanja ne vode brigu o podacima koji su im bili od koristi tijekom nastanka znanstvenog rada= potreba za dugotrajnom pohranom i pristupom pohranjenim podacima i znanstvenim radovima

  7. E-znanost • Lakoća kojom digitalna informacija može biti stvorena, kombinirana s iznimno velikim povećanjem računalne snage i mrežnom propusnosti dovela je do ogromnog povećanja količine podataka (Hockx-Yu, 2006) • Količina znanstvenih podataka koje stvaraju znanstveni projekti potpomognutim instrumentima toliko je velika da može biti snimljena i da se njome može upravljati jedino uz pomoć informacijske tehnologije(Borgman, Wallis i Enyedy, 2007) • Podatke se rijetko posebno organizira i pohranjuje • Izvjestan je nastanak distribuiranih repozitorija podataka kojima će biti potrebno upravljati (Hey & Hey, 2006)

  8. Mogućnosti pohrane podataka i znanstvenih radova • Institucionalni repozitorij: • Digitalni arhiv rezultata intelektualnog rada koje su stvorili nastavnici, istraživačko osoblje i studenti određene ustanove i koji je dostupan krajnjim korisnicima unutar i izvan ustanove, s tek manjim preprekama u pristupu ili bez ikakvih prepreka (Johnson, 2002) • Sadržaj institucionalnog repozitorija: • Određuje ustanova • Znanstvene je prirode • Kumulativan je i trajan i • Otvoren i interoperabilan • Repozitorij čini softver digitalne knjižnice koji ima i mogućnost objavljivanja (Borgman, 2006)

  9. Usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim časopisima • Četiri važne funkcije časopisa (Prosser, 2005): • Registracija – autor rada želi osigurati priznanje da je on osoba koja provela određeno istraživanje ili došla do određenog otkrića • Certifikacija / potvrda – kroz recenzijski postupak se utvrđuje jesu li tvrdnje autora razumne • Upoznavanje drugih – istraživanje se komunicira prema autorovim kolegama • Arhiviranje – istraživanje se pohranjuje za budućnost • Slične funkcije u repozitorijima: • Registracija – pohranom rada u repozitoriju, istraživač polaže prava na određeni pronalazak • Upoznavanje drugih – oblikovanjem repozitorija prema OAI standardima, institucija osigurava da će drugi znanstvenici uz pomoć internetskih pretraživača moći pronaći pohranjeni rad. • Arhiviranje – institucija je odgovorna za dugoročno održavanje repozitorija i svih radova u njima koje su nastali radom članova te ustanove, što znači povratak brige o radovima u knjižničarsku zajednicu iz ruku komercijalnih nakladnika

  10. Mogućnosti dugotrajne pohrane • Potrebno je postići 5 funkcijskih ciljeva (Wheatley, 2004): • Podatke je u repozitoriju potrebno održavati neoštećenima, ne smije ih se izgubiti ili zlonamjerno mijenjati • Podatke se mora moći pronaći, izdvojiti iz arhiva i ponuditi korisniku • Korisnik mora moći interpretirati i razumjeti podatke • Ciljevi 1, 2 i 3 moraju biti dugoročno ostvarivi

  11. Mogućnosti dugotrajne pohrane • Troslojni model podatak – informacija – znanje (Anderson, 2004), potreba za: • Automatskim upravljanjem podacima • Automatizirana pohrana i organizacija podataka i informacija u globalnoj distribuiranoj okolini • Automatiziranim stvaranjem i upravljanjem informacijama • Alati za opis podataka uz pomoć metapodataka koji opisuju zanimljiva svojstva podataka, te pohrana i organizacija informacija koje nastaju • Automatskim upravljanjem znanjem • Stvaranje repozitorija znanja uz pomoć alata temeljenih na logičkim, strukturalnim i proceduralnim pravilima koji mogu identificirati i izraziti odnose unutar i između podataka i informacija

  12. Institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova • Institucionalni repozitoriji mogu biti zamjena za visokokvalitetne komercijalne elektroničke časopise samo (Joint, 2006): • Ako su visoke kvalitete • Ako su dobro financirani i njima upravlja knjižnica • IR su još uvijek nedostatne zamjene uz dobrovoljno katalogiziranje koje obavljaju sami članovi akademske zajednice • Rješenje u financiranju knjižnica koje bi taj posao sasvim sigurno dobro obavljale

  13. Digitalne knjižnice podataka • Automatska podrška opisivanje podataka kako bi podatke bilo moguće lako identificirati, pronaći i kako bi bili dostupni u upotrebljivom obliku • Digitalne knjižnice znanstvenih podataka trebale bi uključiti sljedeće aktivnosti: • Specifikacije standardnog okvira komunikacije (poput XML-a) za komunikaciju i razmjenu metapodataka među članovima neposredne znanstvene zajednice i neposredne zn. zajednice i drugih • Specifikaciju semantičkog (značenje) i sintaktičkog (struktura) aspekta standardne sheme metapodataka za upotrebu među svih članovima neposredne znanstvene zajednice (Borgman, Wallis i Enyedy, 2007)

  14. Digitalne knjižnice podataka • Implementaciju alata koji će članovima više zajednica omogućiti nadzor nad nastankom (manualnim, poluautomatskim i automatskim) metapodataka, kao i njihovu analizu te očuvanje podataka • Metapodaci pružaju neovisnost podataka tako da se sami podaci odvoje od arhitekture baze podataka i od analitičkog softvera i da se tako osigura dugovječnost podataka • Digitalne knjižnice moraju znanstvenicima omogućiti lako dokumentiranje i razmjenu podataka, u suprotnom znanstvenici to neće željeti raditi (nema poticaja): • Moraju uključiti mehanizme za stvaranje osobnih digitalnih knjižnica, podršku za označivanje vlasništva i podrijetla, razdoblje embarga na pristup i sigurnost

  15. Zaključak • Otvoreni pristup i institucionalni repozitoriji samo su još jedna faza u razvoju znanstvenog komuniciranja • Novi modeli znan. objavljivanja potpomognuti IKT još uvijek u razvoju • Rast zanimanja za IR i ostale vrste digitalnih repozitorija • Problemi: pravni, ekonomski, tehnički + dugoročna briga za sadržaj • Prijedlog da knjižnice u znanstvenim ustanovama preuzmu brigu o institucionalnim repozitorijima kako bi pohranjeni radovi i podaci istraživanja bili pravilno opisani, pohranjeni i kako bi im se pružila mogućnost dugotrajnog postojanja i korištenja

More Related