EKOLO KO VINOGRADARSTVO

1. EKOLO�KO VINOGRADARSTVO MARKO ERAKOVIC IVAN MILAT

2. Uvod: Ekolo�ko vinogradarstvo zauzima sve znacajnije mjesto u razvijenim vinogradarskim zemljama Europe. Nasuprot tom svjetskom trendu, u Hrvatskoj je ekolo�ka poljoprivreda i vinogradarstvo tek u zacecima. Kao glavne razloge tome mo�emo navesti: Intenzitet zagadenja okoline i degradacija prirodnih eko sustava

3. Slaba zainteresiranost proizvodaca Nedovoljna informiranost proizvodaca i potro�aca. Nedostatak institucije i udru�enja eko -proizvodaca.

4. Ciljevi ekolo�kog vinogradarstva: Odr�avanje i poticanje prirodne plodnosti tla; Uzgoj zdravih i otpornih biljaka bez upotrebe sintetickih sredstava za za�titu bilja; Uzgoj visokokvalitetnog gro�da kao sirovine za proizvodnju vina visoke kakvoce; Poticanje raznolikosti biljnih i �ivotinjskih vrsta unutar eko-sustava vinograda; Smanjivanje oneci�cenja tla i vode; Stvaranje povoljnijih, zdravijih uvjeta za ljudsku egzistenciju.

5. Uzdr�avanje tla u ekolo�kom vinogradu Gospodarenju tlom u ekolo�kom vinogradu pridaje se osobita pozornost. Sve mjere se nastoje usmjeriti prema poticanju: prirodne plodnosti odr�avanju i popravljanju strukture tla povecanju sadr�aja organske tvari smanjivanju ispiranja hranjiva

6. poticanju mikrobiolo�ke aktivnosti sprjecavanju erozije Uz to adekvatno uzdr�avanje tla mora osigurati regulaciju korova, te pospje�ivati raznolikost vrsta u �ekosustavu vinograda�, te na taj nacin smanjiti utjecaj monokulture.

7. GNOJIDBA U ekolo�kom vinogradarstvu nije dopu�teno koristiti lako topiva sinteticna mineralna gnojiva. Cilj gnojidbe je osigurati harmonicnu ishranu loze pomocu ��ivog tla� (mikrorganizama u tlu), koji svojom aktivno�cu iz organske tvari oslobadaju mineralna hranjiva u lozi dostupnim formama. Veliku va�nost u ishrani igra i zatravljivanje (zelena gnojidba), koje s gnojidbom cini nerazdvojivu cjelinu.

8. Radi obogacivanja tla organskom tvari koriste se i organska gnojiva �ivotinjskog podrijetla, kao i kompost. Unutar gospodarstva valja te�iti stvaranju zatvorenog proizvodnog kruga, tako da se svi pogodni organski ostaci ponovo nakon kompostiranja vrate u vinograd. Pri tome valja voditi racuna da kolicina biljkama dostupnog du�ika (unesena zelenom gnojidbom, stajnjakom i dr.) ne prijede 150 kg/ha u trogodi�njem turnusu, a godi�nji maksimum je 70 kg/ha.

9. U vinogradima gdje je postignuta primjerena plodnost tla meduredni prostor se trajno zatravljuje (izuzetak gore navedenih slucajeva). A u periodu prelaska na ekolo�ku proizvodnju i dok se ne postigne zadovoljavajuci nivo plodnosti obicno se siju smjese pogodne za zelenu gnojidbu (jednogodi�nje vrste trava, leguminoza i krmnog bilja koje razvijaju bujnu zelenu masu i duboko korijenje). U ekolo�kom vinogradarstvu treba birati �to bogatije smjese, po mogucnosti vrste prilagoditi prirodnoj vegetaciji nekog kraja, te u njih obavezno ukljuciti leguminoze.

10. Jednogodi�nje vrste za zatravljivanje Gra�ak stocni Pisum sativum 150 kg/ha Lupina bijela slatka Lupinus albus 180 kg/ha GrahoriceVicia sp. 120 kg/ha Ra�Secale cereale 180 kg/ha P�enicaTriticum aestivum 180 kg/ha JecamHordeum sativum 180 kg/ha Krmna repicaBrasica rapa 15 kg/ha Facelija Phacelia sp. 15 kg/ha

11. Vi�egodi�nje vrste za zatravljivanje Bijlela djetelina Trifolium repens 12 kg/ha Crvena djetelina Trifolium pratense 10 kg/ha Smiljkita Lotus corniculatus 20 kg/ha Lucerna Medicago sativa 25 kg/ha �vedska djetelina Trifolium hibridum 15 kg/ha Klupcasta o�trica Dactylis glomerata 20 kg/ha Vlasulja nacrvena Poa pratensis 30 kg/ha Engleski ljulj Lolium perenne 30 kg/ha Vlasnjaca livadna Poa pratensis 20 kg/ha Talijanski ljuljLolium multiflorum 45 kg/ha

12. Slika1. Zatravljeni vinograd

13. Dopu�tena sredstva za obogacivanje tla organskom tvari Zelena gnojidba Stajski gnoj Dozreli koko�ji gnoj Morske alge i proizvodi od algi Kompost iz org. otpadaka s gospodarstva Slama Kompost od kore drveta Itd.

14. Za�tita od bolesti i �tetnika: Za�tita od bolesti i �tetnika u ekolo�kom vinogradu temelji se na povecanju biolo�ke raznolikosti unutar vinograda. Obzirom na izraziti monokulturni karakter ove proizvodnje zatravljivanje je jedini nacin da se u vinograd unesu i brojne druge biljne vrste koje cine idealno stani�te za brojne insekte i druge �ivotinjske vrste.

15. Svrha povecanja biolo�ke raznolikosti je u postizanje bolje samoregulacije unutar vinograda �to doprinosi smanjenju intenziteta bolesti i �tetnika. Uz povecanje raznolikosti vrsta sve mjere u vinogradu treba provoditi na nacin da se potice otpornost loze, a uvjeti za razvoj bolesti cine nepovoljnijim.

16. O ovom valja voditi racuna vec od vremena podizanja vinograda, izborom prikladnih polo�aja, uzgojnog oblika i sorata (u eko-vinogradarstvu preporuca se sadnja meduvrsnih kri�anaca otpornih prema glavnim gljivicnim bolestima) U nasadu valja imati na umu njihov utjecaj na intenzitet napada bolesti i �tetnika.

17. Tek kao zadnja mjera ostaje nam na raspolaganju tretiranje loze preparatima biolo�kog, biotehnickog, mineralnog i anorganskog podrijetla ali nije dozvoljeno kori�tenje sintetickih fungicida, insekticida i sl.

18. Dozvoljeni preparati za eko - vinogradarstvo Sredstva na bazi bakra Max 3 kg/ha godi�nje Sredstava na bazi sumpora 0,2-0,6 % Ulmasud* 0,8-1% Myco.Sin ** 0,8-1,5 % Vodeno staklo 0,5 % OIKOMB *** 0,5 % Preparati na bazi Bacillus thuringiensis (Turicid, Biobit) *** * proizvod na bazi minerala gline - Biofa-Agrar, Munsingen ** proizvod na bazi minerala gline + ekstrakt preslice + kvasci + silicijeva kiselina- Biofa-Agrar, Munsingen *** proizvod sacinjen od dvije komponente: vodeno staklo + biljni ekstrakti- Biofa-Agrar, Munsingen **** komercijalni nazivi sredstava dostupnih na hrvatskom tr�i�tu

19. Prerada gro�da i proizvodnja vina Proizvodnja vina dopu�tena je samo od gro�da iz ekolo�kog uzgoja. Dopu�tena je dodatna kupovina gro�da iz ekolo�kog uzgoja Organske nusproizvode (komina, kvasci, talog) treba vratiti u tlo kao organsko gnojivo Postupak proizvodnje i prerade mora biti tako organiziran da se pri nadzoru mo�e dokazati da su sve faze proizvedene na ekolo�ki nacin U proizvodnji treba osigurati spontanu fermentaciju i biolo�ku razgradnju kiselina Uporabu sumporaste kiseline treba svesti na najmanju mogucu mjeru (2/3 od kolicine koja je dopu�tena zakonom o vinu)

20. U proizvodnji crvenih vina dopu�tena je fermentacija masulja uz kratko zagrijavanje Dopu�teno je jo�: centrifugiranje i filtriranje prozracivanje dosladivanje saharozom i koncentriranim mo�tom iz ekolo�ke proizvodnje bistrenje: bentonit, kremicna kiselina, �elatina, riblji mjehur, bjelanjak itd. Popravljanje arome: aktivni ugljen, tanin, limunska kiselina, pektoliticki enzim� Kvasci, celuloza, tiamin

21. Zakljucak Usporedba ekolo�ke i konvencionalne proizvodnje odnosno utvrdeni pokazatelji prinosa, kakvoce mo�ta i vina, te intenziteta napada i �tete od najva�nijih gljivicnih bolesti pokazuje da su najveci problemi u ekolo�kom vinogradarstvu vezani uz za�titu od bolesti i �tetnika, �to je osobito nagla�eno u periodu preusmjeravanja. U klimatski nepovoljnijim godinama vece �tete od bolesti mogu rezultirati puno manjim prinosima, dok u preostalim godinama nisu utvrdene znacajnije razlike.

22. Kakvoca mo�ta, odnosno vina, bitno se ne razlikuje izmedu ovih dviju tehnologija proizvodnje. S obzirom na male razlike u ukupnim tro�kovima izmedu ekolo�kog i konvencionalnog vinogradarstva mislimo da se za sada zbog nerazvijenog tr�i�ta nije pametno odluciti za ekolo�ko vinogradarstvo. Osnovni preduvjet ekolo�kog vinogradarstva je zdrava i otporna sadnica koja se danas najce�ce posti�e GMO- METODAMA??