800 likes | 1.27k Views
Organizacijske razine prirode. ?iva ? ne?iva priroda?iva priroda:jedinka = pojedinacni organizam koji ?ivi u svom stani?tu.stani?te = ?ivotni prostor sa ?ivotnim uvjetima (ekolo?kim cimbenicima), u kojem jedinka ?ivi i na koji je prilagodena . Vrsta. = skupina srodnih organizama koji:imaju sli
E N D
1. Ekoloki sustavi
2. Organizacijske razine prirode iva ? neiva priroda
iva priroda:
jedinka = pojedinacni organizam koji ivi u svom stanitu.
stanite = ivotni prostor sa ivotnim uvjetima (ekolokim cimbenicima), u kojem jedinka ivi i na koji je prilagodena
3. Vrsta = skupina srodnih organizama koji:
imaju slicna obiljeja
imaju jednake ili slicne ivotne potrebe
3. *mogu se medusobno razmnoavati, dajuci plodno potomstvo.
4. Populacija = svi predstavnici iste vrste koji ive na istom stanitu i vezani su medusobnim odnosima, u prvom redu razmnoavanjem.
Pokazatelji populacije:
rodnost (natalitet) = br. novorodenih jedinki u odnosu na ukupan br. jedinki u jedinici vremena.
smrtnost (mortalitet) = br. uginulih jedinki u odnosu na ukupan br. jedinki u jedinici vremena.
5. Biocenoza = skup svih populacija:
biljnih (AUTOTROFI)
ivotinjskih (HETEROTROFI)
bakterijskih (HETEROTROFI)
koje ive na istom stanitu u isto vrijeme.
6. Ekosustav = biocenoza + njeno stanite.
To je osnovna nedjeljiva, samoodriva i samoobnovljiva organizacijska jedinica prirode u kojoj su iva bica i njihovo stanite ujedinjeni:
kruenjem tvari
protokom energije
7. Razliciti ekosustavi: uma
jezero
more
pustinja
livada
travnjak
mocvara
bara
15. Zatvoreni krug izmedu proizvodaca, potroaca i razlagaca naziva se hranidbenim lancem. On ima onoliko karika koliko u nekom hranidbenom lancu ima sudionika (npr. u travnjaku: biljka?skakavac?aba?zmija?jastreb. To je lanac od 5 troficnih stupnjeva.
17. Kruenje tvari u ekosustavu Tvari krue:
od biljke anorganski jednostavni spojevi
preko ivotinja organski sloeni spojevi
do bakterija od organskih u anorganske
natrag u biljke anorganski jednostavni spojevi
19. Ekosfera
20. Dijelovi ekosfere: atmosfera
hidrosfera
litosfera
pedosfera
biosfera
agrosfera
21. Atmosfera
24. Hidrosfera
25. Fizikalno-kemijske znacajke hidrosfere temperatura prosjecna 4C
slanost prosjecna 35 /oo
otopljeni O2 1%
morske struje
svjetlost prodiranje do 100 m dubine
anomalija vode
27. Kemijski sastav litosfere
28. 3 vrste stijena: eruptivne: nastale vulkanskim erupcijama koje su iz unutranjosti Zemlje na povrinu donijele uarenu magmu (granit)
sedimentne: drobljenjem, erozijom, taloenjem prvobitnih stijena (dolomit, vapnenac, pjecenjak)
metamorfne: preobrazbom prvobitnih stijena u uvjetima visokih temperatura i tlaka (antracit, mramor)
29. Vie od polovice litosfere lei u oceanima dublje od 3 000 m.
najdublja tocka: 11 025m Marijanski jarak
najvia tocka: 8 848 m Mt Everest
na najviim planinskim vrhuncima litosfera prelazi u kriosferu zonu vjecnog snijega i leda.
30. Pedosfera = rastresita povrinska ovojnica nastala drobljenjem litosfere. Sastavljena od tla.
Pedogeneza:
fizikalnim procesima
kemijskim procesima
aktivnocu ivih organizama
starenjem stijena
31. Biosfera = ivi svijet za Zemlji: ivi u oceanima, planinama, pustinjama, praumama, ledenjacima, termalnim vrelima, na polovima.
svi ekosustavi Zemlje ujedinjeni su u velik, planetarni, samoodriv i samoobnovljiv ekosustav zvan biosfera.
35. Geobiosfera - BIOMI Biomi su velike kontinentalne cjeline sastavljene od vie ekosustava kojim je zajednicka klimatska zona (zonobiomi).
76. Bioloka raznolikost (biodiverzitet) = mjera koja opisuje svekoliku raznolikost ivog svijeta nekog podrucja na razini:
vrsta i ostalih taksonomskih jedinica
njihovih stanita
njihovih gena
77. Agrosfera = sav poljoprivredni prostor na Zemlji.
Agrosfera se sastoji od agroekosustava.
Agrosustav = agrobiotop + agrobiocenoza
Biocenoza:
proizvodaci
potroaci
razgradivaci