1 / 16

Kratka povijest stenografije u mađarskom parlamentu

Stenografkinje i stenografi u mađarskom parlamentu. Kratka povijest stenografije u mađarskom parlamentu. U sredini slike vidljivi su stenografi. Prvi stenograf u mađarskom parlamentu: Károly Hajnik. Najpoznatija stenografkinja parlamenta : Éva Lestár

aadi
Download Presentation

Kratka povijest stenografije u mađarskom parlamentu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Stenografkinje i stenografi u mađarskom parlamentu Kratka povijest stenografije u mađarskom parlamentu Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University S mađarskog na hrvatski jezik prevela Eva Horvath-Žaja, prof.

  2. U sredini slike vidljivi su stenografi Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  3. Prvi stenograf u mađarskom parlamentu: Károly Hajnik Najpoznatija stenografkinja parlamenta : Éva Lestár četverostruka svjetska prvakinja u stenografiji Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  4. Stenografija i stenografi 1711-1832 • Mađarska kao dio Habsburške Monarhije • Službeni jezik: latinski • Od 1790. godine na dva jezika su vodili zapisnike u državnom saboru, na: mađarskom i latinskom • 1805. zakon: vladarima zakonske vlasti pišu na mađarskom jeziku • Dokazi o radu stenografa: • U zapisnicima državnog sabora nalaze se takvi izrazi koji ukazuju na rad stenografa, uporabu stenografije • István Gáti reformatski svećenik stenografijom je zabilježio prodike svećenika iz Debrecena Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  5. Zapošljavanje stenografa između 1832. i 1846. • Prva dva stenografa poznata po imenu: • Károly Hajnik • Márton Borsos • 1834. godine jedan zastupnik je predložio: saborski dnevnik neka uređuju stenografi • Stenografi na svim razinama državnog sabora • 1843. godine – predsjednik je objavio da će dnevnik odbora i dnevnik državnog sabora voditi stenografi • 1844. godine na dnevnom redu državnog sabora je: potreba za obrazovanjem stenografa i otvaranje za to odgovarajućeg fakultetskog odsjeka Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  6. Prijedlog zakona za rad stenografa: • za 8 pojedinačnih obrazovanja za 3 godine 4000 penga forinti potrebno je osigurati iz državne blagajne, • njihov izbor je zadaća ravnatelja državne blagajne, • ravnatelj državne blagajne nadzire da nagrađeni pojedinci i druge osobe podučavaju stenografiji; rade i na svom obrazovanju, usavršavaju se (može pokrenuti postupak, zatražiti zapise, može ukinuti potporu nemarnima, nespretnima), • osposobljeni na sljedećem zasjedanju državnog sabora dužni su raditi kao stenografi za naknadu koju ima odredi državni sabor (u protivnom novac trebaju vratiti). Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  7. 1848-49 (u vrijeme revolucije i rata za slobodu) • Kossuth Lajos (ministar financija) • U Ministarstvu unutarnjih poslova otvorenom službenom stenografskom uredu u radilo je 7 stenografa Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  8. Nakon 1849. (nakon pada) • Vladar dugo nije sazvao državni sabor. • 1861. ponovo je Károly Hajnik vođa stenografa • Mađarski stenografi držanog sabora 1863-64. godine – Manó Kónyi i Adolf Fenyvessy • Govori na tri jezika: • mađarski • njemački • rumunjski Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  9. Službeni stenografski ured • 7. prosinca 1868. • Voditelji: M.Kónyi, A. Fenyvessy • Stenografi revizori: 4 osobe • Stenografi I. klase i II. klase: 5-5 osoba • Voditelji turnusa: 2 osobe • Između 1868. i 1930. • Ustaljeni stenografski ured općenito se sastojao od 20 osoba, podijeljen je bio na dvije grupe Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  10. Službeni stenografski ured 2. • 1898. – početak uporabe pisaćeg stroja • Na prijelazu 19-20. stoljeća • Stenografi su radili u tisku, na skupštinama udruga, savjetovanjima, sudskim raspravama • 1918. za vrijeme Sovjetske Republike • Novi naziv: Stenografski ured Radničkih i Vojničkih savjeta • 20 osoba stenografa • U 1920-tim godinama • Službeno je prihvaćen, jedinstveni mađarski stenografski sustav Béle Radnaija • 9 stenografa parlamenta je pisalo govore • Henrik Fabro predložio: • Stenografski ured neka vrši i ulogu odgojno-obrazovne ustanove za stenografe • Predsjednik Nacionalne skupštine neka raspiše natjecanje za otkrivanje sposobnosti, čije pobjednike treba okupiti oko ureda Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  11. Stenografija u parlamentu između 1930. i 1945. • Od 1937. 20 stenografa • Stenografski ured parlamenta radio je i za vrijeme 2. svjetskog rata • Ožujak 1945. • Na prvoj sjednici je 18 stenografa bilježilo istupe • Sudjelovali su u stenografiji procesa ratnih zločinaca • 1949. prva službena stenografkinja u uredu – MáriaFenyvesi Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  12. 1949. - vladinom odlukom saborski stenografski ured postao je Državni Stenografski ured: stenografi nisu samo na plenarnim Državnog sabora i sjednicama odbora zapisivali, nego državnim tijelima, masovnim organizacijama, bilježili su i vijećanja kulturnih institucija. • 1952.– ukinut je samostalni saborski stenografski ured • Stenografi su postali zaposlenici Magyar Távirati Iroda <Mađarskog telegrafskog ureda> • 3,5 desetljeća nije bilo samostalnog stenografskog ureda i redovnog radnog mjesta za stenografa govora Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  13. Od 1988. uslugu saborskih stenografa vršio je Magyar Gyorsírók és Gépírók Országos Szövetsége <Državni savez mađarskih stenografa i daktilograf > temeljem sklopljenog ugovora s Országgyűlési Iroda <Ured državnog sabora> • Od 1990. do danas • Dvostruka zadaća Gyorsíró Iroda <Stenografskog ureda>: • Vođenje zapisnika na plenarnim sjednicama od riječi do riječi, s momentalnim dešifratom istih, • zapisivanje izrečenoga na sjednicama odbora s dešifratom kod kuće za sutradan, odnosno u roku od tri ili četiri radna dana. • 1996. raspisali su natječaj za obavljanje poslova, 2 kandidata • Gyorsíró Szövetség <Stenografski savez> • Országos Fordító- és Fordításhitelesítő Iroda <Državni ured za prevođenje i ovjeru prijevoda> (pobjednik) • Njihovi stenografi rade s jako puno grešaka Kao rezultat zastupničkih protesta i negativnih glasova u tisku konačno su u stenografskom uredu radili stenografi usluge za govor Magyar Gyorsírók és Gépírók Országos Szövetsége <Državnog saveza mađarskih stenografa i daktilografa> Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  14. Pravilnik rada i organizacije Ureda državnog sabora : • Stenografski ured • „1. Izrađuje zapisnik sa plenarnih sjednica na način koji odgovara stavku (1) 65. §-a Pravilniku kuće. • 2. Izrađuje zapisnik sa sjednica Odbora kuće, stalnih odbora, (i njihovih pododbora), povremenih i revizorskih odbora, nadalje odbora za izbor kandidata na način koji odgovara stavku (1) 78. §-a Pravilniku kuće. • 3. Na zahtjev izrađuje zapisnik sa sastanaka zastupničkih grupa Državnog sabora, odnosno sa raznih vijećanja Ureda. • 4. O detaljnim pravilima organizacije i rada Stenografskog ureda glavni tajnik izdaje poseban Pravilnik.” Stenografski ured u Uredu Državnog sabora (2003 - ) Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  15. DanasDnevnik državnog sabora 1990-2006 Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

  16. Hvala na pažnji! hajdicska@zelkanet.hu varga.katalin@ke.hu Hajdicsné Varga Katalin PhD Kaposvár University

More Related