POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI

1. POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI GLAGOLJICA KAO IZVORNO HRVATSKO PISMO

2. HRVATSKA PISMENOST SREDNJEG VIJEKA • Hrvati su u srednjem vijeku bili trojezičan i tropismen narod jer su najstariji hrvatski spomenici pismenosti pisani latinskim, staroslavenskim i starohrvatskim jezikom na latinici, glagoljici i bosančici (hrvatskoj ćirilici). • Početci hrvatske pismenosti vezani su i uz početke slavenske pismenosti.

3. ĆIRIL I METOD • Opismenjavanje Slavena započela su braća Ćiril i Metod u 9.stoljeću. Hrvati su prihvatili staroslavenski jezik slavenskih naroda djelovanjem Svete Braće i njihovih učenika. U taj su jezik unosili sastavnice hrvatskih • narodnih govora pa nastaje starohrvatski pisani jezik.

4. GLAGOLJICA • Glagoljica je pismo koje su Hrvati prihvatili od Ćirilovih i Metodovih učenika. Oblu su glagoljicu preoblikovali u uglatu, kao i ćirilicu. U 12.stoljeću u uporabi je hrvatska ćirilica ili bosančica. • Prvi spomenici hrvatske pismenosti su vjerski (misali, brevijari) i pravni tekstovi (ploče, listine, zakonici) – uklesani u kamen ili pisani rukom na koži.

5. GLAGOLJICA

6. STAROSLAVENSKI JEZIK • Staroslavenski jezik, danas češće nazivan • crkvenoslavenski ili općeslavenski književni jezik, Hrvati su prihvatili kao crkveni, obredni jezik. U crkvi su svećenici glagoljaši ubrzo počeli pisati svete knjige crkvenoslavenskim jezikom i glagoljicom. • U crkvenoslavenske tekstove ulazili su hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru.

7. BAŠĆANSKA PLOČA • Bašćanska ploča je najstariji cjelovit hrvatski tekst, koji se po svojim stilskim i • sadržajnim osobinama može smatrati i početkom hrvatske književnosti. Kasnije ugrađena u pod crkvice svete Lucije kod Baške na Krku ta ploča sadrži darovnicu kralja Zvonimira uklesanu uglatom glagoljicom na prijelomu 11./12. stoljeće. • To je prvenstveno pravna isprava kao Zvonimirova darovnica te jezični dokument jer taj dragi kamen svjedoči o stupnju razvoja hrvatskoga jezika.

8. BAŠĆANSKA PLOČA

9. STAROHRVATSKI SPOMENICI PISMENOSTI • Najstariji spomenici hrvatskoga jezika s tek pokojim tragom staroslavenskog jezika su: • Plominski natpis, Krčki natpis i Valunska ploča koji potječu iz 11.stoljeća. • Valunska ploča, nađena na Cresu, svjedoči o hrvatskoj dvojezičnosti i dvopismenosti (hrvatski i latinski jezik, glagoljica i latinica). • Jezični spomenici iz 13.stoljeća, pretežito glagoljični i čakavski, pravne su naravi, primjerice Vinodolski zakon (1288.) i Istarski razvod. • Ročki abecedarij nastao je oko 1200. u Roču u Istri . Pisan je uglatom glagoljicom na poprečnoj gredi crveno naslikanog križa na zidu crkve. To je zidni natpis s glagoljičnim azbučnim nizom.

10. LATINSKI LATINIČNI SPOMENICI • Trpimirova darovnica iz 852.godine najstarija je sačuvana isprava jednog hrvatskog vladara pisana latinicom i latinskim jezikom, nađena u Rižinicama kod Klisa. Tom ispravom knez Trpimir potvrđuje da je sazidao i benediktinskom redu darovao samostan i crkvu. • Iz 888. godine potječe spomenik s uklesanim imenom kneza Branimira i godinom, nađen u Gornjem Muću kod Splita. • U Šopotu kod Benkovca nađen je Branimirov natpis. Tu se prvi put na spomeničkom latinskim natpisu spominje ime Hrvat. • Latinski je pisan i Držislavov natpis te Nadgrobna ploča kraljice Jelene. • Red i zakon sestara dominikanki u Zadru nastao je 1345. u • Zadru, zapisan rukopisnom latinicom kao dokument o primanju sestara u dominikansku zajednicu.

11. TRPIMIROVA DAROVNICA

12. BOSANČICA • Povaljska listina nastala je 1184., sačuvana u prijepisu iz 1230. godine. • To je spomenik pisan rukopisnom hrvatskom ćirilicom (bosančicom). Po stilu i sadržaju pravni je dokument. • Tabla za dicu nastala je 1561. godine u Tibingenu u Njemačkoj. Tiskana je uglatom glagoljicom i hrvatskom ćirilicom, početnica.

13. OTKRIĆE TISKARSKOG STROJA • Kad je Johannes Gutenberg izumio tisak i u Mainzu 1455. objavio prvu tiskanu knjigu, latinsku Bibliju, ubrzo su se i hrvatske knjige tiskale tom novom tehnikom.

14. GUTENBERGOVA BIBLIJA

15. HRVATSKI PRVOTISAK - INKUNABULE • Već dvadeset osam godina nakon Gutenbergove Biblije pojavila se prva hrvatska tiskana knjiga. Bio je to Misal po zakonu rimskoga dvora z 1483. godine (glagoljični misal). Misali su misne knjige s molitvama i tekstovima koje svećenik čita. • U Hrvatskoj su rano proradile domaće tiskare.

16. MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA 1483.

17. TISKARE • Brevijar po zakonu rimskoga dvora tiskan je u Lici, u kosinjskoj tiskari, gdje je tiskano više brevijara ili časoslova, molitvenih knjiga za svećenike i redovnice. • Tiskara u Senju tiskala je glagoljicom Misal Blaža Baromića, a dvije godine kasnije i njegovu Spovid općenu. • Kasnije je osnovana tiskara u Rijeci, koja je tiskala molitvene, misne, obredne i povijesne knjige. Potom su osnovane tiskare s latiničnim slovima u Zagrebu, Dubrovniku i drugim hrvatskim gradovima.

18. TRONARJEČNA HRVATSKA KNJIŽEVNOST • Već polovicom 14.stoljeća spjevana je najstarija hrvatska pjesma, Šibenska molitva ili Gospina pohvala. Zatim je uslijedio procvat hrvatske književnosti u 15. i 16.stoljeću u Splitu, Dubrovniku, zatim u Hvaru i u Zadru. • Pisci pišu književna djela čakavskim, štokavskim i kajkavskim narječjem.

19. ČAKAVSKA KNJIŽEVNOST • Marko Marulić kao otac hrvatske književnosti napisao je prvi veliki hrvatski epski spjev “Juditu” 1501. godine (tiskana je 1521. u “versih harvacki” u Mlecima). • To je biblijska priča o Juditi, koja je ubivši • neprijateljskog vojskovođu Holoferna, oslobodila svoj židovski narod. Autor je i pjesme “Jur nijedna na svit vila”. • “Ribanje i ribarsko prigovaranje” napisao je Petar Hektorović s Hvara o grožđu, vinu i moru na prijelazu 15./16.stoljeće. • “Planine” kao prvi pastirski roman djelo je Petra Zoranića o povijesti jedne ljubavi (15./16.stoljeće).

20. JUDITA

21. ŠTOKAVSKA KNJIŽEVNOST • U Dubrovniku je cvala bogata štokavska književnost. Đore Držić autor je pjesme “Djevojka je podranila” iz 15. stoljeća. • Marin Držić napisao je komediju “Dundo Maroje” u 16. stoljeću, a Ivan Gundulić pastirsku igru “Dubravka” u 17.stoljeću o dubrovačkoj slobodi. • Andrija Kačić-Miošić autor je djela “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” (Bris, Dalmacija, 18.stoljeće). • Matija Antun Reljković u Slavoniji napisao je djelo “Satir”.

22. DUNDO MAROJE

23. DUBRAVKA

24. KAJKAVSKA KNJIŽEVNOST • Juraj Habdelić napisao je “Zrcalo marijansko” i “Dictionar u 17. stoljeću, a Tituš Brezovački “Matijaš grabancijaš dijak” na prijelazu iz 18./19.stoljeće, kajkavsku komediju izvedenu u Hrvatskom narodnom kazalištu.

25. MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK