Ukratko!

1. Prevencija ovisnosti u odgojno-obrazovnim ustanovamaRano prepoznavanje problema, savjetodavni rad s djecom i mladima i evaluacija stručnih postupakaSiniša Brlas, prof.Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravljaZavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

2. Identifikacija uzroka, uzročnika, povoda i motiva za početak štetne zloupotrebe sredstava ovisnosti kod djece i mladih; zašto je važno ne započeti s ovisničkim ponašanjem Cilj: Upoznati se s poznatim glavnim uzrocima ovisničkog ponašanja djece i mladih i kapacitirati se znanjima i vještinama za prepoznavanje neposrednih uzročnika, povoda i motiva (želja i potreba) koji kod djece i mladih „okidaju“ rizično i/ili ovisničko ponašanje, kao i za djelovanje na preveniranju opisanih ponašanja. Ova je aktivnost usmjerena primarnoj (univerzalnoj) prevenciji ovisnosti. Savjetodavni rad u odgojno-obrazovnim ustanovama s djecom i mladima rizičnog ponašanja; kako pronaći izlaz iz problema Cilj: Opskbiti se alatima za neposredne aktivnosti na provedbi savjetodavnog rada s učenicima i njihovim obiteljima (kroz primjer programa savjetodavnog rada). Ova je aktivnost usmjerena sekundarnoj (selektivnoj) prevenciji ovisnosti. Evaluacija provedenih postupaka u radu s djecom i mladima; kako znati kamo idemo (vrjednovanje i samovrjednovanje stručnoga rada) Cilj: Osvijestiti nužnost evaluacije provedenih aktivnosti kao važnog ispravljačkog mehanizma u radu, upoznati se s postojećim instrumentima vrjednovanja i samovrjednovanja vlastitoga rada i pripremiti se za neposrednu primjenu ovih instrumenata u radu. Ova je aktivnost usmjerena evaluaciji rada.

3. Ukratko! Kako su moja iskustva postala primjenjiva na široj razini...

4. Rano prepoznavanje problema Knjiga razmatra osnovne pojmove ovisnosti i ovisničkog ponašanja i jedna je od prvih knjiga naših autora koja problemu ovisnosti i ovisničkom ponašanju pristupa iz perspektive psihologijske struke. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2010. godine za sve je škole u Republici Hrvatskoj financiralo tiskanje posebnog izdanja ove knjige.

5. Savjetodavni rad s djecom i mladima Knjiga je vodič kroz postupke prevencije i suzbijanja ovisnosti, posebno među djecom i mladima, a namijenjena je stručnim osobama koje se u svojemu radu susreću s problemom ovisnosti među djecom i mladima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2009. godine za sve je škole u Rebublici Hrvatskoj financiralo tiskanje posebnog izdanja knjige prema stručnom mišljenju Agencije za odgoj i obrazovanje kojim se ova knjiga procjenjuje „kvalitetnim izvorom za pripremu i provedbu školskih preventivnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama“.

6. Evaluacija stručnih postupaka Knjiga donosi potpuno novi koncept evaluacije stručnoga rada koji se temelji na iskustvenom pristupu i namijenjena je stručnim osobama koje rade s ovisničkom populacijom.

7. Identifikacija uzroka, uzročnika, povoda i motiva za početak štetne zloupotrebe sredstava ovisnosti kod djece i mladih; zašto je važno ne započeti s ovisničkim ponašanjem Prva tema

8. Problemi koji se odmah uočavaju • Kakvo je stanje ovisnosti među djecom i mladima. • Zašto je prevencija bolja od saniranja posljedica. • Zašto je prepoznavanje uzroka, uzročnika, motiva i povoda temelj osmišljavanja prevencije. • Kako se donosi (ne)ispravna odluka. • Koji su rizični činitelji, kako ih prepoznati i što s njima. • Kao mjeriti učinkovitost aktivnosti koje provodimo.

9. Problem 1. Stanje ovisnosti među djecom i mladima

10. Mladi i droga u Hrvatskoj Djeca i mladi (mlađi od 19 godina) liječeni zbog zloupotrebe psihoaktivnih droga (podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) 2008. godina 605 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina 8,1% od svih liječenih (7506 osoba ukupno) 2009. godina 507 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina 6,6 % od svih liječenih (7733 osobe ukupno) Otprilike 60% njih ide u školu. To je približno 10 razrednih odjela ovisnika!

11. Važno! Mladih ovisnika je jošviše jer nisu svi registrirani. Što ne znamo? • ne znamo koliko je mladih ovisnika ukupno • ne znamo jesu li svi za koje ne znamo obuhvaćeni odgojno-obrazovnim sustavom Što znamo? • znamo da su mnogi mladi ovisnici obuhvaćeni odgojno-obrazovnim sustavom • znamo da su mnogi mladi ovisnici obuhvaćeni zdravstvenim sustavom

12. Problem 2. Prevencija nasuprot saniranju posljedica

13. Shema prevencije i suzbijanja ovisnosti u Hrvatskoj

14. Struktura prevencije i suzbijanja ovisnosti u Hrvatskoj Nacionalna strategija Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga od 2006. do 2012. godine Akcijski planovi Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga od 2006. do 2009. godine i od 2009. do 2012. godine Županijski akcijski planovi suzbijanja zlouporabe droga Preventivni programi Školski preventivni program(i) u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi (i ostali preventivni programi po resorima)

15. Školski preventivni program(i) - nositelji • razredni odjeli (učenici) • razrednici, učitelji i nastavnici • roditelji • stručni suradnici • šira društvena zajednica (policijske uprave, centri za socijalnu skrb, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, bolnice, zavodi za zapošljavanje, centri za prevenciju i suzbijanje ovisnosti, županijska povjerenstva za suzbijanje ovisnosti ...)

16. Školski preventivni program(i)- ciljevi i mjere Ciljevi: • smanjenje interesa mladih za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) • škola uspjeha (za opreznije - škola bez neuspjeha) Mjere su usmjerene: • Učenicima: specifično obrazovanje učenika i pomoć u organizaciji slobodnog vremena učenika • Učiteljima i nastavnicima: osposobljavanje učitelja i nastavnika • Roditeljima: afirmacija karijere uspješnog roditeljstva

17. Školski preventivni program(i)- posebna mjera! Rana identifikacija učenika rizičnog ponašanja i njihova opservacija kroz diskretni personalni (osobni) zaštitni program koji: • usmjeren je pojedincu • štiti od stigmatizacije • dodatno zaštićuje

18. Problem 3. Prepoznavanje uzroka, uzročnika, motiva i povoda kao temelj prevencije

19. Uzroci ovisnosti Stanja (unutarnja ili vanjska) koja stvaraju uvjete za ovisničko ponašanje. Mogu biti intrapsihičke prirode (tjelesna ili psihička bolest, teškoće u funkcioniranju, pobudljivost) ili socijalno uvjetovani (narušena obiteljska situacija, utjecaj vršnjaka, dosada). Pojedini uzroci mogu uključivati i psihičke i socijalne utjecaje istodobno (na primjer zabava).

20. Uzročnici ovisnosti Konkretni činitelji unutar skupina uzroka, a koji se daju identificirati i konkretizirati. Na primjer, kod mladih roditeljska zabrana (uzročnik!) izlazaka potiče tjeskobu koje će se pojedinac možda pokušati riješiti opijanjem ili „bijegom“ od stvarnog svijeta u svijet droge.

21. Motivi za ovisničkim ponašanjem Pobude koje ovisničko djelovanje usmjeravaju u određenom smjeru i ka određenom cilju (nabavci i uzimanju droge) te održavaju to djelovanje. Povezani su s potrebama i željama. Važno je razumijevanje potreba i želja mladih kako bi se razumjelo njihovo ponašanje.

22. Povodi za ovisničkim ponašanjem Neposredni „okidači“ koji mladog čovjeka uvode u svijet ovisničkog ponašanja. Na primjer, nakon svađe s djevojkom mladić može pokušati tugu i frustraciju „ubiti“ u alkoholu; učenik, kako bi se opustio prije ispita, može se „napušiti“ marihuane.

23. Problem 4. Kako se donosi (ne)ispravna odluka

24. Donošenje odluka svjesnim razmišljanjem Kora velikog mozga omogućuje „vaganje“ argumenata za i protiv, odnosno omogućuje mentalnu kontrolu nad donošenjem odluka. Svjesnoj odluci pomaže i iskustvo. nesvjesnim procesima Ovi su procesi upravljani subkortikalnim strukturama i djeluju na psihičke procese kao što su snaga volje i spontanost. emocionalnim vrjednovanjem Fiziološke strukture u mozgu reguliraju nagrađivanje za uloženi trud u neku aktivnost i na taj način potkrepljuju i održavaju djelovanje i ponašanje.

25. Problem 5. Rizični činitelji; kako ih prepoznati i što s njima

26. Rizični činitelji – prepoznali smo ih! • teškoće sa samokontrolom ponašanja (znatiželja, zabava i dosada) • utjecaji koji dopiru iz socijalnog okruženja (utjecaj vršnjaka ili partnera i želja za samopotvrđivanjem) • psihološki razlozi (u vrlo širokom spektru teškoća i poremećaja u psihičkom funkcioniranju čovjeka)

27. Rizični činitelji – što s njima? • teškoće sa samokontrolom ponašanja • znatiželja: specifična ciljana edukacija (informiranje) • zabava: učenje vještinama socijalno prihvatljivog i odgovornog ponašanja u zadovoljenju potreba • dosada: pomoć u organizaciji slobodnog vremena • utjecaji koji dopiru iz socijalnog okruženja • utjecaj vršnjaka ili partnera: osnaživanje u donošenju odluka, uvid u strukturu vršnjačkih skupina • želja za samopotvrđivanjem: razvoj slike o sebi (samopoštovanje, samopouzdanje) • psihološki razlozi • psihoedukacija, savjetodavni rad, terapijski postupci

28. Problem 6. Mjerenje učinkovitosti preventivnih aktivnosti

29. Razvijanje sustava povratnih informacija • Istraživanjem i praćenjem pojavnosti (anketiranjem, diskusijama, javnim tribinama, parlaonicama, neposrednim uvidom, prikupljanjem heteroanamnestičkih podataka) • Vrjednovanjem rada • Objektivno (instrumentima vrjednovanja: upitnicima samoprocjene, evaluativnim listama) • Subjektivno (evaluacijskim listama koje ispunjavaju učenici, njihovi roditelji)

30. 10 razrednih odjela ovisnika za koje znamo. Možda još toliko za koje ne znamo? To je cijela jedna škola - ovisnika!

31. Savjetodavni rad u odgojno-obrazovnim ustanovama s djecom i mladima rizičnog ponašanja; kako pronaći izlaz iz problema Druga tema

32. Osnovni alati za rad • svjesno i s namjerom za pružanjem pomoći motivirano ponašanje (altruizam) • uživljavanje u emocionalna stanja drugih osoba (empatija)

33. Osnovno sredstvo za rad Osnovni oblik rada s djecom i mladima jest savjetodavni rad. Cilj psihologijskog i svakog drugog savjetovanja nije liječenje, već osposobljavanje pojedinca da se samostalno suočava sa životnim problemima i iskoristi sve svoje potencijale na način da ublaži vlastite slabosti i razvije svoje snage te u potpunost iskoristi preostali prostor za napredovanjem. Dakle, glavni je cilj naučiti pojedinca vještinama samopomoći.

34. Metodologija savjetodavnog rada ... ... korak po korak ... 1.Utvrđivanje problema i potrebe za pomoći 2. Uspostavljanje odnosa 3. Određivanje ciljeva, strukture i tijeka savjetovanja 4. Rad na postizanju ciljeva 5. Povećanje svjesnosti 6. Procjena učinaka savjetovanja

35. Tehnike savjetodavnog rada Prikaz jednog iskustvenog modela...

36. PROGRAM SAVJETODAVNOG RADA S UČENICIMA EVIDENTIRANJE AKTIVIRANJE ODVIKAVANJE VRJEDNOVANJE

37. Pogreške (neiskusnog) savjetovatelja • vođenje osobe na način da je se upućuje u njezine postupke • prosuđivanje i procjenjivanje izjava • nametanje vlastitih vrijednosti (moraliziranje) umjesto prihvaćanja stvarnog stanja • intelektualiziranje • blokiranje doživljaja • imenovanje i etiketiranje • nespretna upotreba pitanja koja dovode do zastoja u izražavanju • odvraćanje pažnje i pretjerano šablonsko umirivanje • nemogućnost prihvaćanja cijelog raspona pozitivnih i negativnih emocija • interpretacija od strane savjetovatelja (osobu treba navesti da sama verbalizira i interpretira situaciju i svoje emocije) • neprikladno otkrivanje vlastitih problema (osim kada su oni u funkciji savjetovanja) • svaljivanje krivnje na osobu koja prima savjetodavnu pomoć (umjesto zajedničke podjele krivnje)

38. Teškoće tijekom savjetovanja • empatija je često manja kada je posrijedi osoba suprotnog spola, kao i kod savjetovatelja koji u proteklom iskustvu nisu imali izražene probleme • savjetovatelji koji su imali izrazite probleme skloni su promatrati tuđi problem kroz osobni • često je prisutno podcjenjivanje slabije obrazovanih (a to su upravo djeca i mladi) • savjetovatelji obično očekuju da će osoba koja treba pomoć prihvatiti savjetovanje, a to često nije tako (osoba pruža otpor zbog straha od promjena, nametnutog postupka i slično) • pomanjkanje emocionalnog odnosa barijera je u uspostavljanju odnosa tijekom savjetovanja

39. Evaluacija provedenih postupaka u radu s djecom i mladima; kako znati kamo idemo (vrjednovanje i samovrjednovanje stručnoga rada) Treća tema

40. Temeljno polazište evaluacije je... ...da svaki rad može biti bolji!

41. Bolji rad uključuje promjene u radu kroz poboljšanje: • radnog učinka • kvalitete rada • osobnog zadovoljstva radom • zadovoljstva korisnika provedenim postupcima

42. Za promjene u radu nužno je: • dobro poznavati sadašnje stanje • kreirati ostvarive ciljeve za rad u budućnosti • osmisliti putove koji vode do cilja

43. Upoznati stanje znači imati povratne informacije o tome što i kako radimo. Ove informacije možemo dobiti kako od sebe samih tako i od drugih oko nas. Sustav povratnih informacja nazivamo sustavom vrjednovanja (evaluacije) rada. Radi se o važnom ispravljačkom mehanizmu u radu

44. Shema vrjednovanja

45. Samovrjednovanje je prvi korak... ...a provodi se tako da sami sebi postavljamo pitanja o tome: • Kakav sam stručnjak? • Kakav smo tim? • Kakva smo ustanova? • Kako to znam(o)? • Što ja mogu učiniti da budem uspješniji (uspješnija)? • Što svi možemo učiniti da budemo uspješniji?

46. Tijek vrjednovanja (evaluacije) rada: • Provesti detaljnu subjektivnu samoanalizu (samovrjednovanje). • Provesti objektivno samovrjednovanje (instrumentima), uočavanjem vlastitih prednosti, nedostataka (slabosti) i mogućnosti u radu. • Na temelju prethodnog odrediti razvojne prioritete i ostvarive ciljeve u preventivnim aktivnostima • Izraditi razvojni plan (osobni i timski).

47. Struktura evaluacije rada uključuje korištenje instrumenata. U strukturalnom se smislu pristup vrjednovanju i samovrjednovanju ne razlikuju; razlikuju se prvenstveno u sadržaju instrumenata koji se koriste.

48. Hvala na pažnji!sinisa.brlas@vt.t-com.hrwww.zzjzvpz.hr