DOMSKI ODGOJ I SUVREMENA STREMLJENJA KURIKULUMA

1. DOMSKI ODGOJ I SUVREMENA STREMLJENJA KURIKULUMA

2. Domski odgoj Kurikulum • Cilj domskog odgoja • Područja temeljnog programa • Funkcije života i rada u domu • Kurikulum (svrha, iskoraci, kome je namijenjen) • Sastavnice kurikuluma (vrijednosti, ciljevi, načela, metode, sadržaji, vrjednovanje)

3. CILJ DOMSKOG ODGOJA Podrška cjelovitom razvoju učenika i njegovo uspješnije savladavanje cjeloživotnog osobnog programa razvoja i obrazovanja u uvjetima procesa svakodnevnog kvalitetnog življenja zajednice učenika i odraslih, kako bi se osposobio za suočavanje s ometajućim čimbenicima i uspješnije ih prevladavao.

4. PODRUČJA KOJA SU OBUHVAĆENA DOMSKIM PROGRAMOM ČUVANJE I UNAPREĐENJE ZDRAVLJA • U sadržajima čuvanja i unapređivanja zdravlja koje najčešće provodi zdravstveni djelatnik uz suradnju s odgajateljem, cilj rada je unapređivanje kvalitete zdravlja i razvijanje higijenskih navika kod učenika. • U programu se predviđaju i različite teme koje će pridonijeti zdravstvenom obrazovanju učenika.

5. SOCIO-EMOCIONALNO PODRUČJE • U sadržajima socio-emocionalnog područja koje provode odgajatelji i stručni suradnici, cilj je stvoriti uvjete za razvoj učenika kroz socijalne odnose i komunikaciju. • Socijalizacija učenika ostvaruje se kroz razvijanje i njegovanje odnosa unutar doma

6. KOGNITIVNO PODRUČJE • U sadržajima kognitivnog područja koje provode odgajatelji, glavni je cilj rada osiguravanje uvjeta za postizanje obrazovnih rezultata, tj. organiziranje pomoći u učenju, vrjednovanje i praćenje učenikova postignuća. • Odgajatelj pomaže učeniku svojim savjetom i znanjem, sustavno radeći na motivaciji, razvijanju interesa i usmjeravanju učenikove aktivnosti za nove spoznaje i njihovu primjenu.

7. KREATIVNOST I POSEBNE POTREBE (OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA) • U sadržajima kreativnosti učenici se upućuju na organizirano korištenje slobodnog vremena. To su razne sportske i kulturne organizirane aktivnosti koje vode odgajatelji. • Slobodno vrijeme učenika je isključivo na raspolaganju za osobne potrebe učenika. Izvan je bilo kakvih domskih obveza, ali podliježe domskim pravilima i vođenju odgajatelja.

8. FUNKCIJE ŽIVOTA I RADA U DOMU1.    Socijalna funkcija Bit doma leži u njegovoj društvenoj funkciji koja se manifestira u njegovoj interakciji  u društvenoj sredini i obratno. Domovi su mjesta konkretnog primjenjivanja funkcije odgoja i obrazovanja za rad i korištenje slobodnog vremena. Zbog načina života i rada u njima to su jedina mjesta stalnog društveno organiziranog djelovanja na mlade, mjesta kolektivnog života i odgoja. Dom učenika je značajan medij socijalne komunikacije, mjesto snalaženja i samopotvrđivanja, primanja i davanja.

9. 2.    Psihološka funkcija • Psihološke karakteristike baziraju se na zadovoljavanju određenih potreba. Čovjek je biće koje ima sposobnosti, težnje i potrebe. Čovjekove potrebe (socijalne, biološke, primarne, sekundarne…) razvijaju se u određenim društvenim okvirima u uvjetima koji su specifični za svaki dom. • Opće psihološke pretpostavke proizlaze iz stava o položaju čovjeka u društvu, a samim time i učenika u domu. • Psihološka karakteristika domskog života učenika temelji se na stvaranju povoljne domske klime u kojoj mogu sudjelovati i zadovoljavati svoje potrebe i razvijati svoju osobnost. Mladi u domu ispunjavaju potrebe za sigurnosti, povjerenjem, ljubavi, zadovoljstvom.

10. 3.    Pedagoška funkcija • Pedagoške karakteristike domskog života temelje se na ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja. • Rad u domovima počiva na poštivanju osobnosti učenika, slobodnom izražavanju, suradnji i pravovremenoj informiranosti. • Pedagoški je rad prožet planiranim akcijama, konkretnim radom, razgovorima, upućivanjima, pomaganju, strpljenju, motiviranosti i odgovornosti.

12. Što je nacionalni okvirni kurikulum? • Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi donosi smjernice i načine unapređivanja odgoja i obrazovanja u hrvatskome društvenom kontekstu radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava školstva. • Okvirno određuje predškolski odgoj, opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj školi.

13. Što je nacionalni okvirni kurikulum? Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument koji na nacionaloj razini donosi: • vrijednosti, • opće ciljeve, • načela odgoja i obrazovanja, • koncepciju, metode učenja i poučavanja, • određuje odgojno-obrazovna postignuća na određenim stupnjevima učenikova razvoja, odnosno postignuća za određene odgojno-obrazovne cikluse i odgojno-obrazovna područja, • utvrđuje načine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja.

15. Što je nacionalni okvirni kurikulum? • Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument, otvoren za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i razvojnim težnjama na području odgoja i obrazovanja, a promjene će se temeljiti na rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanja. • Nacionalni okvirni kurikulum temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata, pa je tako i osnova za izradbu školskog/domskog kurikuluma.

16. Valja razlikovati nacionalni od školskog/domskog kurikuluma NACIONALNI KURIKULUM jest projekcija i izraz zajedničkoga gledišta kakvu djecu hoćemo ŠKOLSKI/DOMSKIKURIKULUM jest ostvarenje projekcije kroz sve odgojno-obrazovne aspekte (organizaciju, sadržaje, metode, načela, itd.) Zato se nacionalni kurikulum donosi najčešće u obliku okvira, a nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti razrađuju načela, ciljeve, sadržaje (područja) i njihov opseg te kriterije vrjednovanja i napredovanja u obrazovanju određene u okviru nacionalnog kurikuluma.

17. Iskoraci NOK-a Iskoraci Nacionalnoga okvirnog kurikuluma razvidni su u primjeni kurikulumskog pristupa koji se temelji: • na kompetencijama učenika, a ne više na sadržaju, • na holističkom pristupu u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja • koji unosi transparentniji rad u ostvarivanju odgojno-obrazovnih vrijednosti i ciljeva, • osnažuje i unapređuje odgojnu dimenziju • pretpostavka je vrjednovanju i samovrjednovanju odgojno-obrazovnoga i školskog rada.

18. Što je svrha nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK)? NOK daje smjernice te osmišljava i osigurava mogućnosti da odgojno-obrazovne ustanove: • Što učinkovitije odgovore nacionalnim zahtjevima odgoja i obrazovanja, a to su: • pomagati i unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, psihički, kulturni, moralni, duhovni razvoj djece/učenika, • pripremati učenike za mogućnosti, odgovornosti i zahtjeve življenja odraslog čovjeka

19. NOK daje smjernice te osmišljava i osigurava mogućnosti da odgojno-obrazovne ustanove: • Odgovore pojedinačnim potrebama učenja i razvoja svakog djeteta/učenika, što znači usmjerenost poučavanja na učenika i prilagođavanje načina poučavanja, odgajanja i obrazovanja djetetu /učeniku • Razvijaju prepoznatljive osobitosti s obzirom na mjesna i regionalna obilježja, što će dovesti do stvaranja vlastitog identiteta škole/doma (školski/domski kurikulum) i racionalnog razvoja strukovnog obrazovanja prema ispitanim i stvarnim potrebama lokalnog i regionalnog okruženja, te nacionalnim potrebama.

20. PREDNOSTI NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA • zamjenjuje prenošenje znanja razvojem kompetencija • standardiziran je na nacionalnoj razini, pa omogućuje mjerenje odgojno-obrazovnih postignuća na nacionalnoj razini • omogućuje vrjednovanje stvarno postignutih rezultata • odgojno-obrazovnu politiku usmjerava na stalno unaprjeđivanje i poboljšanje sustava

21. PREDNOSTI NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA • razvoj nacionalnog kurikuluma orijentiranog na kompetencije učenika je najsuvremeniji pristup odgoju i obrazovanju • sukladan je s promjenama na visokoškolskoj razini • sukladan je europskim sustavima odgoja i obrazovanja uvažavanjem osam temeljnih kompetencija

22. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma

24. ZNANJE • RH se opredijelila za društvo znanja • znanje je temeljna proizvodna snaga u društvu • znanje je uvjet razvoja i napretka • znanje kao vrijednost, obrazovanje kao djelatnost i učenje kao proces postali su temeljni pokretač razvoja hrvatskog društva

25. SOLIDARNOST • solidarnost kao dominantna odgojno-obrazovna vrijednost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i obespravljene, za svoju okolinu i za životno okružje koje obilježava pluralizam kultura, rasa, nacija, religija, svjetonazora, jezika itd. • solidarnost je vrijednost koja je tradicionalno dio hrvatskoga nacionalnog kulturnog identiteta

26. IDENTITET • u današnjemu globalizacijskom svijetu ljudi trebaju postati „građanima svijeta“, a pritom ne izgubiti svoje korijene, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu • odgoj i obrazovanje trebaju kod učenika pridonositi razvoju smisla za vlastiti identitet povezan sa smislom za poštivanje različitosti

27. ODGOVORNOST • odgoj i obrazovanje promiču odgovornost prema općem dobru, prirodi, radu, životu, ljudskom dostojanstvu • odgoj i obrazovanje za odgovorno djelovanje i odgovorno ponašanje pretpostavlja smisleni odnos između osobne slobode i osobne odgovornosti • odgoj i obrazovanje promiče odgoj za odgovornost učenika prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje

28. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 28

29. CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA • osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima • razvijati učenicima svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta

30. CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA • odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanju u demokratskom razvoju društva • osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva • osposobiti učenike za cjeloživotno učenje

31. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 31

32. 12 NAČELA ODGOJA I OBRAZOVANJA • visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve • jednakost obrazovnih šansi za sve • obveznost općeg obrazovanja • okomita i vodoravna prohodnost • uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav • znanstvena utemeljenost • poštivanje ljudskih prava te prava djece • kompetentnost i profesionalna etika • demokratičnost • autonomija škole • pedagoški i školski pluralizam • europska dimenzija obrazovanja

33. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 33

34. USMJERENOST ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA UČENIKA • uporaba izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti • stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će održavati interes i motivaciju učenika za učenje te će učeniku pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnog poštivanja • identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama • pružanje pomoći učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju

35. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 35

36. MEĐUPREDMETNE TEME Osim povezivanja predmeta unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, operacionalizacija međupredmetnih tema također je jedan od načina kojim se pridonosi međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i predmeta u povezanu i skladnu cjelinu znanja, vještina i stavova. Njima se razvijaju različite opće kompetencije učenika za čiji razvoj nije odgovoran određeni predmet, nego sva odgojno-obrazovna područja, odnosno svi predmeti.

37. MEĐUPREDMETNE TEME Međupredmetne su teme odgojno i obrazovno važne jer omogućuju učenicima da određene pojave sagledavaju s različitih stajališta te da uvide i istražuju veze između nastavnih predmeta, tj. sadržaja koji uče u različitim predmetima i područjima. Škole ih mogu ostvariti na više načina. Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se međupredmetne teme osim inkorporiranja u pojedine predmete, ostvaruju i kroz zajedničke projekte ili module. Nacionalni okvirni kurikulum predviđa da se u osnovnim i srednjim školama realiziraju sljedeće međupredmetne teme ili moduli:

38. MEĐUPREDMETNE TEME

39. PODUZETNIŠTVO - Osnovni cilj razvoja poduzetničke kompetencije kod učenika je: • razvoj odlika osobnosti • razvoj znanja, vještina i stavova potrebnih za planiranje i organizaciju aktivnosti, • organizacija vremena, • rješavanje problema, • pozitivan odnos prema promjenama, • komunikacijske sposobnosti, • istraživanje i inicijativnost, • odgovornost prema sebi i drugima, • smisao za rizik, preuzimanje novih uloga, • stjecanje ekonomske pismenosti ili znanja i vještina potrebnih za pokretanje i razvoj posla.

40. MEĐUPREDMETNE TEME 40

41. UČITI KAKO UČITI • Osnovni cilj je osposobiti učenike da znaju učinkovito organizirati i upravljati vlastitim učenjem te razviti pozitivan stav prema učenju. Kompetencija učiti kako učiti uključuje sljedeće elemente: • osposobljenost za organiziranje i kontroliranje procesa usvajanja, obrade, vrjednovanja i prihvaćanja novog znanja, vještina i stavova te njihove primjene u različitim situacijama • ona također uključuje znanje o strategijama i metodama učenja, osposobljenost učenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje te donošenje odluka o vlastitom obrazovnom razvoju

42. MEĐUPREDMETNE TEME 42

43. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ-socio-emocionalni razvoj • Kao međupredmetna tema pridonosi razvoju stavova, vještina i sposobnosti za što je moguće smislenije i bogatije oblikovanje života. • Zadaća je škole/doma pomoći svakom učeniku razviti njegove talente i ostvariti njegov stvaralački potencijal, te razviti odgovornost za vlastiti život i postignuće osobnih ciljeva. • Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj treba promicati znanje o drugome, izgrađivati vještine upravljanja međukulturalnim situacijama i izgrađivati zrele stavove o drugima i sebi. • Riječ je o odgoju i obrazovanju koji pridonosi boljem upoznavanju sebe i drugih, otkrivanju sličnosti i razlika, sagledavanju predrasuda, koji daje pravo na različitost i pridonosi ostvarivanju jednakih mogućnosti te priprema sve učenike za zajednički život u demokratskom društvu.

44. MEĐUPREDMETNE TEME 44

45. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • Informacijska i komunikacijska kultura služi za učenje, razumijevanje, odabir, vrjednovanje, upotrebu, prijenos i stvaranje informacija. • Bitan je čimbenik socijalizacije, društvenih kontakata, pomaže ostvarivanju osobnih i zajedničkih interesa, međusobnog razumijevanja, prihvaćanja i poštivanja. • Zadaća je škole pružiti odgoj i obrazovanje za selektivnu uporabu informacija koje dolaze iz elektroničkih medija, za pronalaženje traženih informacija imajući u vidu zaštitu osobe i njezina zdravlja. • Važan dio informacijske i komunikacijske kulture je svjesna uporaba materinskog jezika te uporaba stranog jezika koja omogućuje razmjenu informacija između različitih kultura.

46. MEĐUPREDMETNE TEME 46

47. ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA • Odnosi se na brigu o očuvanju vlastitog zdravlja i zdravlja drugoga; sigurnost u životnom okruženju, prometu; sigurno korištenje sredstava, materijala, aparata i sl.; brigu o prirodi i očuvanju prirodnih izvora. • Zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji uključuje područja tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja, treba razvijati pozitivne navike, stavove i vladanja koja pridonose zdravom cjelovitom razvoju učenika.

48. MEĐUPREDMETNE TEME 48

49. ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA GRAĐANSTVO Među značajnije elemente spadaju: • razvoj svijesti učenika o važnosti razvoja demokratskih institucija i procesa u vlastitom društvu, Europi i na globalnoj razini; • razvoj pozitivnog stava i interesa učenika za konstruktivno i učinkovito sudjelovanje u životu škole i neposredne zajednice u kojoj živi; • razvoj pozitivnog stava i interesa učenika za konstruktivno i učinkovito sudjelovanje u društvenom životu kao odraslog građanina; • razvoj svijesti učenika o jednakopravnosti spolova u društvu, snošljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama, • različitosti mišljenja, osposobljavanje za mirno i konstruktivno rješavanje sukoba, • kritičko prosuđivanje društvenih zbivanja, korištenje i procjenu različitih izvora informiranja pri donošenju odluka i angažmanu.

50. NOVI NASTAVNI PREDMETI Razvoj kurikulumom planiranih učeničkih kompetencija pretpostavlja uvođenje novih nastavnih predmeta. Novi predmeti uvodit će se u kurikulum ovisno o stupnju razvoja učenika i u okviru Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisane maksimalne dnevne i tjedne satnice nastave.