260 likes | 614 Views
ZDRAVSTVENI ODGOJ. ŽELJKA LABAVIĆ OŠ “BOGOSLAV ŠULEK” SLAVONSKI BROD Studeni 2012. ODLUKU. O uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe KURIKULUMA ZDRAVSTVENOG ODGOJA u osnovnim i srednjim školama donio je Ministar znanosti, obrazovanja i sporta 27. rujna 2012 .
E N D
ZDRAVSTVENI ODGOJ ŽELJKA LABAVIĆ OŠ “BOGOSLAV ŠULEK” SLAVONSKI BROD Studeni 2012. ZDRAVSTVENI ODGOJ
ODLUKU O uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe KURIKULUMA ZDRAVSTVENOG ODGOJA u osnovnim i srednjim školama donio je Ministar znanosti, obrazovanja i sporta 27. rujna 2012. ZDRAVSTVENI ODGOJ
SVRHAzdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe. ZDRAVSTVENI ODGOJ
PROGRAM Zdravstvenog odgoja temelji se na holističkom (holos-sav, potpun, čitav) poimanju zdravlja, koje obuhvaća očuvanje zdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ovisnosti, kulturu društvene komunikacije i prevenciju nasilničkog ponašanja. ZDRAVSTVENI ODGOJ
ZDRAVLJE • UNIVERZALNA VRIJEDNOST I TEMELJNO LJUDSKO PRAVO • JEDNA OD TEMELJNIH ODREDNICA LJUDSKOG ŽIVLJENJA • IMA RAZLIČITO ZNAČENJE ZA RAZLIČITE POJEDINCE ZDRAVSTVENI ODGOJ
KAKO DOSEGNUTI ZDRAVLJE? • LIJEČENJEM • PONAŠANJEM • UNAPRJEĐENJEM DRUŠTVENOG OKOLIŠA I ZDRAVSTVENIM RAZVOJEM ZDRAVSTVENI ODGOJ
DANAŠNJI NAJVAŽNIJI (ZDRAVSTVENI) PROBLEMI DJECE I MLADIH • kronične bolesti • problemi učenja, školovanja, zapošljavanja, • rizična ponašanja i poremećaji u ponašanju • prehrambene navike i poremećaji, tjelesna (ne)aktivnost • poremećaji mentalnog zdravlja • seksualno ponašanje i reprodukcijsko zdravlje • zanemarivanje i zlostavljanje djece i mladih • mladi s posebnim potrebama • ozljede i sigurnost ZDRAVSTVENI ODGOJ
RIZIČNE NAVIKE KAO UTJECAJNI ČIMBENICI • pušenje • nepravilna prehrana • tjelesna neaktivnost • zloupotreba alkohola • zloupotreba droga • rizično seksualno ponašanje • stres • Rizični čimbenici su i spol, dob i genetsko naslijeđe. ZDRAVSTVENI ODGOJ
ZDRAVSTVENI ODGOJ je mjera zdravstvene zaštite kojom se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima postiže unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti. ZDRAVSTVENI ODGOJ
PRIKAZ MODULA /RAZRED/ BROJ SATI U OKVIRU SATA RAZREDNIKA • Osnovna škola – razredna nastava ZDRAVSTVENI ODGOJ
PRIKAZ MODULA /RAZRED/ BROJ SATI U OKVIRU SATA RAZREDNIKA • Osnovna škola – predmetna nastava ZDRAVSTVENI ODGOJ
Dio programa Zdravstvenog odgoja koji propisuje sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta, sate razrednika, školske projekte i druge školske aktivnosti pridonosi cjelovitom sagledavanju zdravstvenog odgoja i obrazovanja te mu je cilj olakšati kroz kurikularnu provedbu. ZDRAVSTVENI ODGOJ
Podjela programa Zdravstvenog odgoja u module (ŽIVJETI ZDRAVO, PREVENCIJA OVISNOSTI, PREVENCIJA NASILNIČKOG PONAŠANJA TE SPOLNO/RODNA RAVNOPRAVNOST I ODGOVORNO SPOLNO PONAŠANJE) treba osigurati potrebnu ravnotežu među sadržajima. ZDRAVSTVENI ODGOJ
KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA je odgovor društveno odgovornih i socijalno osjetljivih obrazovnih politika na suvremene izazove i probleme djece i mladih, a u skladu s najrazvijenijim obrazovnim sustavima ZDRAVSTVENI ODGOJ
Da bi se ostvario cilj kod učenika je potrebno razvijati i unaprjeđivati sljedeće kompetencije: • znanje • vještine • sustav vrijednosti i stavove ZDRAVSTVENI ODGOJ
MODUL SPOLNA/RODNA RAVNOPRAVNOST I ODGOVORNO SPOLNO PONAŠANJE • JESU LI RODITELJI DOVOLJNI? • TRI DIMENZIJE • SPOLNO/RODNA RAVNOPRAVNOST • TOLERANCIJA SPRAM SEKSUALNIH RAZLIČITOSTI • ODGOVORNO SEKSUALNO PONAŠANJE ZDRAVSTVENI ODGOJ
RODNE ULOGE I MOĆ • CILJ – shvatiti razlike između spola i roda i razmisliti o tome kako se očekuje od muškaraca i žena da djeluju. • M Ž ZDRAVSTVENI ODGOJ
ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA: • ŽENE SU PLAŠLJIVIJE, MANJE SAMOPOUZDANE, OSJEĆAJNIJE SU, VIŠE ISKAZUJU EMOCIJE, BOLJE SU U VERBALNO-SPACIJALNOJ INTELIGENCIJI • MUŠKARCI SU AGRESIVNIJI OD ŽENA, IMPULZIVNIJI, SKLONIJI BIJESNIM ISPADIMA, VIŠE GLEDAJU TV, BOLJI SU U MATEMATIČKIM SPOSOBNOSTIMA I PERCEPCIJI PROSTORA ZDRAVSTVENI ODGOJ
pogledajmo karakteristike navedene u obje kolone • zamijenimo naslove kolona • KARAKTERISTIKE KOJE SU BIOLOŠKE I KOJE NE MOGU BITI PRIPISANE I MUŠKARCIMA I ŽENAMA SMATRAJU SE KARAKTERISTIKE SPOLA, A ONE KARAKTERISTIKE KOJE SU SOCIOLOŠKOG KARAKTERA I KOJE SE MOGU PRIPISATI I MUŠKARCIMA I ŽENAMA PREDSTAVLJAJU KARAKTERISTIKE RODA. ZDRAVSTVENI ODGOJ
ŠTO ZNAČI BITI MUŠKARAC? • ŠTO ZNAČI BITI ŽENA? • JESU LI MUŠKARCI I ŽENE ODGOJENI NA ISTI NAČIN? • KAKO MUŠKARCI IZRAŽAVAJU SVOJE EMOCIJE, JESU LI ŽENE RAZLIČITE U TOM IZRAŽAVANJU OD MUŠKARACA? • ZAŠTO? • IMAJU LI MEDIJI UTJECAJA NA RODNE NORME, NA KOJI NAČIN, KAKO PRIKAZUJU MUŠKARCE, KAKO ŽENE? ZDRAVSTVENI ODGOJ
RAZLIKE U PONAŠANJIMA I OČEKIVANJIMA JE STVORILO DRUŠTVO, ONE NISU SASTAVNI DIO NAŠE PRIRODE ILI BIOLOŠKOG SKLOPA. • UNATOČ TOME, TE RAZLIKE IMAJU KLJUČNI UTJECAJ NA SVAKODNEVNE ŽIVOTE M I Ž I NA NJIHOVE ODNOSE (očekivanja od muškarca kao dominantnog i žene kao pokorne) • TO SU RODNI STEREOTIPI ZDRAVSTVENI ODGOJ