1 / 103

Prijedlog strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma

Vijeće za izradu kurikuluma predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Prijedlog strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb, travanj 2007. Strategija za izradu i razvoj

fran
Download Presentation

Prijedlog strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vijeće za izradu kurikuluma predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja Prijedlog strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje Zagreb, travanj 2007.

  2. Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma sadrži stručno utemeljene prijedloge za unaprjeđenje, osuvremenjivanje i kvalitativno pobošljanje sustava odgoja i obrazovanja. sadrži stručno utemeljene prijedloge za izradu, razvoj i implementaciju nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno obrazovanje i srednjoškolsko obrazovanje.

  3. Odgojno-obrazovne vrijednosti Vrednovanje i samovrednovanje Odgojno-obrazovni ciljevi - kompetencije KURIKULUM Metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada Odgojno-obrazovni sadržaji (nastavni plan i program, syllabus, kurikulum) Organizacija odgojno-obrazovnog rada Načela obrazovnog rada

  4. Ciljevi donošenja Strategije za izradu nacionalnog kurikuluma: • definiranti ciljeve i vrijednosti na kojima se zasniva odgoj i obrazovanje na razini predškolskoga, općeg obveznoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja • unaprijediti kvalitetu odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, tj. kvalitete poučavanja i učenja • osigurati jednakopravne i istovjetne uvjete učenja i poučavanja u hrvatskoj školi (pedagoški standard) • osigurati uvjeta za stalni razvoj okvira nacionalnoga kurikuluma • sustavno i argumentirano prikazati prioritetnih promjena, određivanje nositelja promjena • uskladiti sustav odgoja i obrazovanja s europskim sustavima

  5. Identificiranje stanja na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini • nesklad planskog i programskog opterećenja učenika • centraliziran predmetno orijentirani plan i program • izjednačavanje primarnog obrazovanja i osnovnog obrazovanja • nedovoljna planska i programska diferenciranost za učenike s posebnim potrebama

  6. Identificiranje stanja na srednjoškolskoj razini • horizontalna i vertikalna prohodnost na razini srednjih škola • slaba vertikalna prohodnost iz strukovnih škola • strukovni programi ne odgovaraju potrebama tržišta rada • strukovni programi se ne temelje na kompetencijama • planska i programska diferenciranost za učenike s posebnim potrebama • nepripremljenost učenika za cjeloživotno učenje

  7. Identificiranje stanja u obrazovnom sustavu • inicijalno obrazovanje odgojitelja, učitelja i nastavnika i njihovo sustavno usavršavanje • kompetencije ravnatelja, stručnih suradnika, savjetnika, mentora, inspektora (nadzornika) i njihovo sustavno usavršavanje • pedagoški standard obrazovnih ustanova • standardi obrazovnih sredstava • integrativni sadržaji

  8. Identificiranje stanja u obrazovnom sustavu • vrjednovanje i samovrjednovanje obrazovnog rada • vrjednovanje i nagrađivanje posebnih doprinosa • decentralizacija premaautonomiji škola • fleksibilnost – odnos nacionalnog i školskog kurikuluma • strukovni programi – potrebe tržišta rada • upravljanje školama • profesionalna orijentacija • ovlaštenja i odgovornosti

  9. Temeljne kompetencije • komunikacijske • matematičke • informatičko-tehnologijske • prirodoznanstvene • socijalne • poduzetničke • učiti kako učiti • opća kultura

  10. Obrazovna područja za opće obvezno obrazovanje • jezično-komunikacijsko • društveno-humanističko • matematičko-prirodoslovno • tehničko-tehnologijsko • tjelesno-zdravstveno • umjetničko • praktični rad i dizajniranje

  11. NACIONALNI KURIKULUM Državna matura IV. ŠKOLSKI KURIKULUM Srednja škola III. II. 15/16 Temeljne I. kompetencije VIII. Temeljne kompetencije Osnovna škola VII. 12/13 VI. Temeljne kompetencije V. IV. III. Temeljne kompetencije II. I. 6/7 Predškolski odgoj i obrazovanje

  12. NACIONALNI KURIKULUM Državna matura IV. III. 15/16 za srednje obrazovanje II. Temeljne I. kompetencije VIII. Temeljne kompetencije VII. 12/13 VI. za opće obvezno obrazovanje Temeljne kompetencije V. IV. III. Temeljne kompetencije II. za predškolski odgoj i obrazovanje I. 6/7 Predškolski odgoj i obrazovanje

  13. Državna matura VANJSKO VRJEDNOVANJE IV. III. 15/16 II. VANJSKO VRJEDNOVANJE Temeljne I. kompetencije VIII. Temeljne kompetencije VII. 12/13 VANJSKO VRJEDNOVANJE VI. Temeljne kompetencije V. IV. III. Temeljne kompetencije II. I. 6/7 Predškolski odgoj i obrazovanje

  14. KVALITETA SVIH SASTAVNICA KURIKULUMA VRJEDNOVANJE Stupanj kvalitete svih sastavnica kurikuluma Stupanj ostvarenja cilja/ciljeva

  15. KOMPETENCIJE - STANDARDI • odgojitelji • učitelji • stručni suradnici • ravnatelji • mentori • savjetnici • inspektori

  16. PERSPEKTIVE, PROMJENE I NAVIKE

  17. ŠKOLSKI KURIKULUM I UNUTARNJE VREDNOVANJE Prof. dr. sc. Vladimir Jurić, predstojnik katedre za didaktiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

  18. Kurikulum • Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

  19. KURIKULARNI KRUG

  20. Učenje u svjetlu kurikuluma • Učenje nije vezano za određeno mjesto i vrijeme • Nije odvojeno od drugih aktivnosti, • Sadržaji nisu strogo raspodijeljeni u discipline nego se integriraju spram cilja učenja

  21. Učenje u svjetlu kurikuluma • Učenje postaje važno za rješavanje svakodnevnih problema • Učenje omogućava pristup svim područjima života i djelovanja

  22. INDIVIDUALNE PRETPOSTAVKE ZA UČENJE • KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija, strategije učenja, prethodna iskustva) • MOTIVACIJSKE (interes za predmet, pojam o sebi, motiv postignuća i nadmetanja, vrijednosne smjernice) • AFEKTIVNE (emocije vezane za učenje i postignuća) • INTENCIONALNE (motivi za izbor škole, perspektiva studija i zanimanja) • SOCIJALNE (sposobnost za komunikaciju i suradnju)

  23. Kurikulum i shvaćanje procesa učenja • Interakcija između svih sudionika koji uče, a ne samo između učenika i učitelja/nastavnika • Učenje se temelji na učenikovoj konstrukciji znanja (rješavanjem problema projektom) umjesto prijenosa znanja

  24. Kurikulum i shvaćanje procesa učenja • Naglašen je razvoj kompetencija učenika za snalaženje u novim sistuacijama – nasuprot pamćenja činjenica • Naglašeno je situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog

  25. Kurikulum i shvaćanje procesa učenja • Učenje je usmjereno na pitanja, probleme i istraživanja koja zanimaju učenike – umjesto učenja usmjerenog na zadane sadržaje

  26. GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA KURIKULUMA • IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE • INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA • VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKA

  27. ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI INTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLI • Školski program pruža nastavnicima perspektivu • Škola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja škole • Odgovori na složena pitanja nastave • Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju

  28. KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM? • Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta škole • Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku • Učiniti izvanjski transparentnim

  29. Orijentacija • REALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMA • KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI ŠKOLSKI KURIKULUM • KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE KURIKULUMA, NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU TRADICIJU • KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI ŠKOLA • TKO TREBA SUDJELOVATI • KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI KURIKULUM

  30. Orijentacija • KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU ŠKOLE • KOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZOR • ŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUM • TKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUM • KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEM • KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU ZAJEDNICU

  31. MNOGI PUTOVI VODE U RIM

  32. A. Pripreme za izradu kurikuluma • 1.Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE • 2.Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO • 3.Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) - KOLIKO • 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO • 5.Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik,stručni suradnik,liječnik i slično) - TKO

  33. B. Daljnja razrada • 6.Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole • 7.Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja) • 8.Uvid u iskustva drugih škola i uliteraturu • 9. Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka

  34. B. Daljnja razrada • 10.Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih • 11.Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično) • 12.Utvrđivanjepovoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa)

  35. C. Izrada globalnog kurikuluma • 13.Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima • 14. Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske okvire • 15.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu • 16.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama.

  36. C. Izrada globalnog kurikuluma • 17.Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku složenijih projekata • 18.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti • 19.Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih rezerva.

  37. Planiranje razvoja škole Razvojni ciljevi škole za školsku godinu2006./2007. Najmanje: Neko područje nastave, na primjer odgojno Koji su ciljevi škole? Plan i program rada Što škola treba činiti? Tko će ispitati učinke? Planiranje evaluacije Koje pretpostavke treba ispuniti? Plan usavršavanja

  38. Školski kurikulum- jezgre • Prikaz škole • Elementi (na primjer) • •Ideja vodilja škole • •Temeljna pedagoška orijentacija • •Izvještaj o dosadašnjem radu na razvoju • Daljnji aspekti odluka škole • Planiranje i razvoj škole • Obvezatnielementi: • Razvojni cilj • Plan rada za 1-2 godine • Planiranje stručnog usavršavanja • Orijentacija spram razvojnog cilja i plan rada • 5. Planiranje evaluacije Preporuka: orijentacija prema naslovnicima funkcije – i priprema spram posebnih ciljeva

  39. Razvojni ciljevi su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni, srednjeročno utvrđeni izato za razvoj škole obvezni • Dobri razvojni ciljevi: • izvedeni su iz široke baze školskog okruženja • osigurana je podrška unutar i izvan škole • oni su konkretni i relevantni za nastavu • vode prema rezultatima koji su kratkoročno, srednjeročno i dugoročno provjerljivi

  40. P l a n r a d a orijentacioni i priručni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine) • sadrži sljedeće elemente: • konkretnezamisli i ciljeve • predviđene učinke • sudjelovanje/odgovornost • radne etape, vremenski slijed • postupke u evaluaciji • katalog aktivnosti: što obaviti, tko s kime, kada/do kada

  41. Zakonski okvir ŠKOLA ŠKOLSKI SUSTAV Vanjsko vrednovanje Krizni menadžment Sustav komponenti Sustav praćenja Razvojni plan škole Samovrednovanje Usmjerena evaluacija Međunarodni pregled

  42. Profesionalizami usavršavanje Razredna i školska klima Poučavanje i učenje Školski menadžment Unutarnje i vanjske relacije 5 kvalitativnih područja

  43. Uvođenje mjera Kontrola KVALITETNA RASPRAVA Ciljevi i projekt Pregled Osvrt na rezultate Razvojni plan: Planiranje Evaluacija

  44. Kako to znamo? Što podrazumijevamo pod razvojem škole? Što čini “dobru” školu? Jesmo li dobra škola? Što činimo da ostanemo dobra škola ili da postane još bolja? Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

  45. Razvojni plan škole Što je plan razvoja škole? • Plan razvoja škole je okvir i instrument za kontinuirano, • sustavno i detaljno planiranjeiunapređivanje rada u školi. • To je pismeni sporazumza određeno vremensko • razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje • potiče osjećaj zajedništva i obveze. • To jedokaz i dokumentrada koji će se izvršiti u školi.

  46. Objašnjenje akcije Status razvoja i ciljeva Projekt za postizanje ciljeva Plan aktivnosti za implementaciju rezultata Preispitivanje Razvojni plan škole Što je sadržaj razvojnog plana škole?

  47. KVALITET ŠKOLE

  48. Indikatori kvalitete grupirani su u slijedeća razvojna područja : Kurikulum Postignuća Učenje i poučavanje Podrška učenicima Školski etos Resursi Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

  49. Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem) • Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima • • napredak škole u podizanju postignuća• napredak učenika u učenju• postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima• povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

More Related