230 likes | 368 Views
Berto Šalaj. Multietničnost kao pozitivni socijalni kapital. Fakultet političkih znanosti. GOSPIĆ, 09. ožujak 2012. Uvjeti koji omogućavaju stabilno i učinkovito funkcioniranje demokracije?. INSTITUCIJE. SOCIOEKONOMSKI ČINITELJI. SOCIOKULTURNI ČINITELJI. SOCIOKULTURNI ČINITELJI.
E N D
Berto Šalaj Multietničnost kao pozitivni socijalni kapital Fakultet političkih znanosti GOSPIĆ, 09. ožujak 2012.
Uvjeti koji omogućavaju stabilno i učinkovito funkcioniranje demokracije? INSTITUCIJE SOCIOEKONOMSKI ČINITELJI SOCIOKULTURNI ČINITELJI
SOCIOKULTURNI ČINITELJI Stavovi, vrijednosti, mišljenja i uvjerenja pripadnika određene političke zajednice “Države se razlikuju koliko se razlikuju i ljudi koji žive u njima, jer nisu države načinjene od drveta i kamena, već od ljudi i njihovih karaktera.” Platon
Robert D. Putnam, Making Democracy Work, 1993. • Italija, 1970., decentralizacija • 20 regija • jednake političke institucije • jednake zakonodavne ovlasti • različiti društveni, ekonomski, politički i kulturni konteksti u koje su nove regionalne institucije ‘usađene’ INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST?
mjerenje institucionalne djelotvornosti? 1) RESPONZIVNOST 2) UČINKOVITOST indikatori institucionalne djelotvornosti
= SUBJEKTIVNI OBJEKTIVNI postoje značajne trajne razlike u institucionalnoj djelotvornosti pojedinih regija JEDNAKE INSTITUCIJE, RAZLIČITE RAZINE DJELOTVORNOSTI; npr.Sjever - Jug
SOCIJALNI KAPITAL EKONOMSKA RAZVIJENOST INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST?
SOCIJALNI KAPITAL «Socijalni kapital odnosi se na karakteristike društvene organizacije – norme uzajamnosti, povjerenje i mreže povezanosti - koje mogu poboljšati efikasnost društva jer omogućavaju koordinirano djelovanje» INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST Ekonomski kapital počiva na našim bankovnim računima, ljudski kapital u našim glavama, a socijalni kapital u strukturama odnosa među ljudima – da bi čovjek posjedovao socijalni kapital on mora biti povezan s drugim ljudima. resurs + odnosi s drugim ljudima
A) NORME UZAJAMNOSTI 1) specifična, uravnotežena uzajamnost 2) uopćena, difuzna uzajamnost Učiniti ću ti uslugu ako ti meni istodobno učiniš drugu uslugu. Učiniti ću ti uslugu, znajući da ćeš jednom ti ili netko drugi nešto učiniti za mene. “Ako ne idete na sprovode drugih ljudi, ni oni neće doći na vaš.”
B) MREŽE POVEZANOSTI članstvo u formalnim i neformalnim grupama horizontalne vertikalne
C) POVJERENJE političko socijalno građani institucije specifično generalizirano
SOCIJALNI KAPITAL ostvarenje ciljeva koje u njegovoj odsutnosti ne bi bilo moguće postići SURADNJA SOCIJALNO POVJERENJE NORME UZAJAMNOSTI MREŽE POVEZANOSTI
TIPOVI SOCIJALNOGA KAPITALA negativni socijalni kapital? socijalni kapital se, poput drugih oblika kapitala, može iskoristiti za ostvarenje različitih, dobrih i loših, ciljeva. ‘bridging’ vs. ‘bonding’ premošćujući povezujući manjine? ljudi koji su različiti ljudi koji su nam slični
manjine? 1) manjine kao prijetnja koheziji, stabilnosti i razvoju političke zajednice 2) manjine kao resurs koji pomaže u socijalnom i ekonomskom razvoju političke zajednice unutarnji resurs Scott Page, The Difference: How the Power of Diversity Creates Better Groups, Firms, Schools and Societies, 2007. veza prema drugim državama
1995 2000 2003 2007
1995 2000 2003 2007
1995 2000 2003 2007
Kako povećati zalihe socijalnog kapitala? ODREDNICE tradicija razine nejednakosti obrazovanje institucije civilno društvo masovni mediji (sudstvo) POLITIČKA VOLJA?
multikulturalnost multikulturalizam model rješavanja pitanja kulturne raznolikosti označava postojanje kulturne raznolikosti u nekom društvu 1) kulturna homogenizacija (prilagođavanje – asimilacija) politika borbe protiv isključenosti kulturnih manjina 2) građanska asimilacija 3) MODUS VIVENDI 4) integracija, uključivanje 5) kulturna separacija 6) teritorijalna separacija
multikulturalizam pripadnici neke kulturne grupe bez problema surađuju s dominantnom kulturnom grupom i istodobno u okviru svoje kulturne grupe žive u skladu sa svojim kulturnim tradicijama dominantan model rješavanja pitanja kulturne raznolikosti u liberalno-demokratskim društvima 1970.-ih kriza multikulturalizma?
povezujući s.k. građanska zajednica sektaške zajednice premošćujući s.k. individualizam anarhija (rat svih protiv sviju) + multikulturalizam
1995 2000 2003 2007