1 / 2

SEMINARSKI RAD – najčešće pogreške

SEMINARSKI RAD – najčešće pogreške. Pravni izvori (konvencije, EU regulativa, zakoni, podzakonski propisi...) dio su literature i ulaze u popis literature

annick
Download Presentation

SEMINARSKI RAD – najčešće pogreške

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SEMINARSKI RAD – najčešće pogreške • Pravni izvori (konvencije, EU regulativa, zakoni, podzakonski propisi...) dio su literature i ulaze u popis literature • Web stranice dio su literature i ulaze u popis literature uz obavezno navođenje datuma kad je stranica posjećena (taj datum valja navesti i u bilješci u kojoj se referira na određenu web stranicu) • Strane riječi – pisanje stilom kurziv (italic) • Ujednačiti naziv propisa koji se koristi kroz cijeli tekst rada (Pomorski zakonik, Zakonik, PZ) s time da se prvi put navodi službeni naziv propisa uz naznaku kako će se rad nazivati u daljnjem tekstu - npr. Pomorski zakonik (u daljnjem tekstu: PZ) • Naslov nekog djela navesti u cijelosti samo prvi put – dalje: Pavić, op.cit., bilj. ___ (tu se upisuje broj bilješke u radu gdje su cjeloviti podaci o djelu koje se ponovno citira), str. 23. • Hrvatska je stranka (ugovornica) neke konvencije, a članica je neke organizacije • Koristiti op.cit. i ibid.

  2. SEMINARSKI RAD – najčešće pogreške II • Citiranje: Autor, naslov članka, časopis, str.___ • Citiranje: Autor, naslov knjige, izdavač, godina izdanja, str.___ • Kad se u bilješkama upućuje na neko djelo ili se ono citira, a sve u svrhu kako bi se pomoglo čitatelju koji želi doći do daljnjih informacija, poželjno je na neki način označiti LITERATURNU JEDINICU KOJA SE TRAŽI U KNJIŽNICI - to se uobičajeno čini tako da se ta literaturna jedinica napiše u kurzivu ili da se podcrta • Literaturnu jedinicu staviti u kontekst vremena u kojem je ta jedinica pisana (možda se od tog vremena do danas promijenio relevantan propis) • Propise prvi put u tekstu te u popisu literature navoditi s brojevima NN u kojima su objavljeni propis u izvornom tekstu te sve njegove naknadne izmjene i dopune (Pomorski zakonik, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13) • Popis literature (poredak navođenja literaturnih jedinica): Pravna književnost – abecednim redom prema početnom slovu prezimena autora Propisi – prema pravnoj snazi • U bilješkama i u popisu literature ne navodi se kategorizacija rada ni akademska odnosno znanstvena titula autora • Sadržaj nije isto što i kazalo • Sadržaj mora biti na početku i mora imati brojeve stranica • Zaključak se počinje pisati na zasebnoj stranici i mora biti izvorno autorov, a poželjno je i da sadržava autorov OSOBNI STAV prema određenom problemu koji se obrađuje u radu

More Related