ŠKOLA VOĆARSTVA C Velika Gorica 1-2007

1. ŠKOLA VOĆARSTVA CVelika Gorica 1-2007 AGROEKOLOŠKI FAKTORJI VOĆARSKE PROIZVODNJE PRIHRANA VOĆAKA Velika Gorica, 26.5.2007

3. MAKRO hraniva (esencialna hraniva) MIKRO hraniva P R I H R A N A BILJKA - VOĆAKA Biljke za svoju rast i razvoj trebaju biljna hraniva.

4. RASTLINSKA HRANILA

5. KROŽENJE N v NARAVI Gubici N 1. Ispusti NH3, N2O … 2. ispiranje nitrata

6. D U Š I K U T LIMA MINERALNI DUŠIK ORGANSKI DUŠIK 1. nitrat 2. amonij 3. nitrit 1. humus 2. žetveni ostatci 3. favna 4. organska gnojiva - dobra mobilnost v tlima - biljkama dostupne oblike - loša mobilnost - nedosupne oblike

7. Nmin NO3-,NO2-,NH4+ Ukupni N TLA 1-5 % 0,2 % 100 cm 12,6 cm 4 cm DUŠIK U TLIMA

8. PRIHRANA U VEZI SA PLODNOŠČU TLA ne strukturno tlo strukturno tlo

9. OPASNE TVARI U TLU 1. teški metali (Cu, Zn, Cr, Ni, Pb, Cd, Hg, Co) 2. drugi anorganski spojevi (fluoridi …) 3. aromatski spojevi (fenoli, benzen, toluen, ksilen …) 4. policiklični aromatski ogljikovodiki (PAH) 5. poliklorirani bifenili (PCB) 6. Insekticidi na bazi kloriranih ogljikovodika (DDT,..) 7. mineralna ulja, ...

10. GRANIČNA IMISIJSKA VRIJEDNOST predstavlja gostoću opasne tvari u tlima kod koje se ne pogoršava kvaliteta tla i podzemnih voda te sama rodnosr tla. Kot takvih vrednosti je utecaj tih tvari na zdravlje ljudi i okoliša još prihvatljiv. OPOZORILNA IMISIJSKA VRIJEDNOST predstavlja gustoću opasne tvari u tlima koja predstavlja kod nekih načina upotrebe tla veću vjerovatnoću za štetan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliša. KRITIČKA IMISIJSKA VREDNOST predstavlja gustoću opasne tvari u tlima, kot koje zbog štetnih utjecaja na ljudu i okoliš takvo zagađeno tlo nije primerno za proizvodnju biljaka, namjenjenih prehrani ljudi ili životinja. SADRŽAJ OPASNIH TVARI U TLU (1)

11. SADRŽAJ OPASNIH TVARI U TLU (2) mg/kg suhe tari …… 1 : 106 …… 0,0001 %

12. NEGATIVNI UTJECAJ PRETJERANE UPOTREBE MINERALNIH GNOJIVA 1. Opterečivanje okoliša (tla i virova pitne vode) 2. Rušenje ravnoteže hraniva u tlima (antagonizam) 3. ?? Količina i kakovoća proizvoda ?? 4. Loša bilanca hraniva u tlima 5. Financijski vidik (“Bacanje novca”)

13. ŠTA JE BITNO KOD PRIHRANE BILJAKA-VOĆAKA ? 1. Vrsta kulture - ODVZEM HRANIVA SA RODOM 2. Kemijska analiza tla 3. Istorija prihrane 4. Pedološke osobine tla 5. Raspoložljiva gnojiva 6. Plodored 7. Vrijemenske razmere 8. Zakonska ograničenja

14. K E M I JSK A A N A L I Z A T L A Vrste analiza Osnovne Razširjene Zahtevnejše pH P2O5 - dostupni K2O - dostupni organska snov Mg - dostupni tekstura tal ukupna hraniva Teški metali N-min . . .

15. Reakcija tla (pH) pH v tlima ovisan je od: 1. teksture tal 2. vsebnosti humusa 3. rabe tal

16. ZAŠTO je pH tako značajan ?

17. KAKO UTJEČEMO NA KISELOST TLA Povećanje pH: KALCIFIKACIJA upotreba vapnenih gnojiva na osnovi Ca (apno, hidratizirano apno, karbonat-apnenec) Sniženje pH: 1. fiziološko kisela mineralna gnojiva 2. kiseli organski substrati (šota id.) 3. “kisele kiše” (SO2) KALCFICIRAMO na osnovi vrednosti pH, teksture tla te kulture Izvan vegetacije ( u jesen ili u rano proljeće)

18. Cilj pH=6,0 Kako definiramo količinu Ca gnojiva za kalcifikaciju ? Primjer: pH (KCl) = 5,4 pH (Ca-acetat)=6,25 19 dt CaO/ha oz. 1900 kg CaO/ha

19. Opskrbljenost tla sa hranivima P2O5 K2O

20. Opskrbljenost tla sa hranivima Mg

21. Jabuka (Rod 50 t/ha) Odvzem: 180 kg K2O/ha Primjer: Kemijska analiza tla K2O-dostupni A razred 3.2 mg/100g B razred 13,4 mg/100g C razred 24.5 mg/100g D razred 32,6 mg/100g E razred 56,3 mg/100g 180+50 230 kg K2O/ha 180+20 200 kg K2O/ha 180+0 180 kg K2O/ha 180 / 2 90 kg K2O/ha Prihrana nije potrebna Kako definiramo količinu potrebnog hraniva ?

22. Organska tvar

23. Ž I V I N S K A G N O J I V A Sadržaj hraniva v živinskim gnojivma (kg/t, kg/m3)

24. Hlevski gnoj - travniki 50 Hlevski gnoj - njive 70 Izkoristek N Gnojevka 75 Izgube N 85 Gnojnica 0 20 40 60 80 100 % Izkoriščenje hraniva iz živinskih gnojiva Izkorištenje P i K iz živinskih gnojiva primjerliv je sa izkorištenjem iz mineralnih gnojiva.

25. UPUTA za sprovođenje dobre poljoprivredne prakse kod prihrane biljaka KODEKS prihrane Potrebe biljke po hranivima Način unosa hraniva Posebna pravila upotrebe živinskih gnojiva Skladištenje živinskih gnojil Godišnji nacrt prihrane

26. Potrebe biljaka po hranivima • Gnojiva je potrebno unašati v tla tada, kad jih biljke stvarno trebaju. • Naročito to važi za dušična gnojiva a najviše u područjima sa više oborina zbog izpiranja hraniva. • Godišnju potrebnu dozu dušika potrebno je podjeliti na više obroka kroz cijeli vegetacijski dob (dognojivanje). • Za smanjivanje gubitka hraniva potrebno je osigurati pokrovnost korištenih površina izvan vegetacijskog razdoblja.

27. Načini prihrane • Gnojiva je potrebno unašati v tlo tada, kad su jih tla sposobna primiti. • Na poplavno ogroženim područjima se smije gnojiva unosit u tla tek poslije zadnjeg vremena mogučih poplava. • Strojevi za unos razsipanje gnojiva (razsipači ili depozitori) moraju biti standardizirani i zadovoljavati važečim tehničnim predpisima.

28. Načini prihrane • PREKO ZEMLJE (temeljna prihrana=založna prihrana, redovna godišnja prihrana, prihrana po dodatnim potrebama voćaka (dopunska prihrana dognojivanje) • FOLIARNO (po specialnim potrebama)

29. Letni nacrt prihrane Za stručno utemeljeno prihranu potrebno je izradit ljetni nacrt prihrane. U njemu se procjeni ukupna količina svih izvora hraniva te termini prihrane.

30. Mineralna gnojiva Živinska gnojiva Zakonska ograničenja Kako pripremamo nacrt prihrane ? Oduzem hraniva sa rodom Voćna vrsta Potrebne doze hraniva Kemijska analiza tla Mulč

31. BITNO Kemijska analiza tla temelj za stručno utemeljeno prihranu biljak-voćaka. Gnojiva upotrebljajmo na osnovi stručnih uputa te potreba voćaka po hranivima. Izbegavamo prihranu “na pamet”.