Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu Osijek, 4. srpnja 2011.

1. Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavuOsijek, 4. srpnja 2011. Predavači: Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe Vedrana Spajić Vrkaš, Filozofski fakultet Zagreb Tomislav Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe

2. - Nakon donošenja NOK-a provođenje građanskog odgoja i obrazovanja postalo je obvezno- Prema NOK-u iz 2010. građanski odgoj i obrazovanje utvrđen je kao: • obvezni kroskurikularni predmet u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu • kao jedna od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje • kao izborni predmet u višim razredima osnovne škole • kao redoviti predmet u srednjoj školi (postojeći predmet politika i gospodarstvo)

3. da bi se kompetencije utvrđene u NOK-u mogle sustavno razvijati od najranjije dječje dobi u tijeku je donošenje kurikuluma za građanski odgoj i obrazovanje koji bi se trebao početi primjenjivati od sljedeće školske godine to nije tradicionalni kurikulum koji će opteretiti školsku satnicu on treba omogućiti školama sustavno uključivanje građanskih kompetencija u kurikulume škola na fleksibilan i kreativan način škole će same utvrditi načine provedbe sukladno njihovim mogućnostima i osposobljenosti njihovih nastavnika

4. Način planiranja i provođenja kurikuluma za Građanski odgoj i obrazovanje prema NOK-u Prvi ciklus: od 1 – 4 razreda osnovne škole – integrativno s očekivanim kompetencijama / postignućima Drugi ciklus: 5. i 6. razred osnovne škole – integrativno + modularno s očekivanim kompetencijama Treći ciklus: 7. i 8. razred osnovne škole – integrativno + modularno + izborni predmet s očekivanim kompetencijama Četvrti ciklus: 1. i 2. razred srednje škole – integrativno + modularno + jezgrovni kurikulum (postojeći predmet politika i gospodarstvo) 3. i 4. razred – primjenjenjene aktivnosti GOO

5. Učinak integriranja međupredmetnih tema GOO na školski kurikulum Integriranje međupredmetnih tema / modulagrađanskog odgoja i obrazovanja proteže se kroz više predmeta tako da se predmetne teme: • obogaćuju aktivnim metodama učenja i poučavanja • povezuju s iskustvenim, praktičnim učenjem usmjerenim stvarnom životu • socijalnim komunikacijskim vještinama • stavovima vezanim za upotrebu predmetnih znanja

6. predmetna znanja dobivaju svoj nastavak u inovativnim i kreativnim rješenjima s upotrebnom vrijednošću u stvarnom životu • pospješuju interdisciplinarno povezivanje apstraktnih predmetnih znanja s pronalaženjem mogućnosti njihove praktične primjene • kvalitetnije učenje s otkrivanjem i iskušavanjem svojih talenata i sposobnosti • stjecanje samopouzdanja i motivacije za daljnje učenje, istraživanje, rješavanje problema • otvorenost prema svojim sposobnostima i društvenom okružju

7. povećava se horizontalna povezanost kurikuluma • potrebna je koordinacija i suradnja na svim razinama u školi • dolazi do snažnijeg i sadržajnijeg povezivanja škole, obitelji i društva

8. Učinak na uvođenje novih oblika učenja – metode koje vode iskustvenom učenju • Metode raznih oblika grupnog rada • Metoda suradničkog učenja • Metoda radioničkog učenja • Metoda socijalnih projekata u suradnji s roditeljima, stručnjacima i lokalnom vlasti • Metoda projeknog rješavanja problema i inovativnosti u prirodoslovnom i tehničkom području u suradnji s razvojnim centrima gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima • Metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom • Metoda volonterskog rada u suradnji s predstavnicima civilnog sektora • Metoda mirotvornog rada • Metoda radionice budućnosti

9. Učinak na razvoj osobnosti Građanski odgoj i obrazovanje usmjeren na iskustveno učenje ima višestruki učinak na osobni razvoj jer potiče: • mišljenje, rješavanje problema i odlučivanje – traganje za smislom, produbljivanje razumijevanja, svladavanje izazova • kreativnost – zamišljanje, zaključivanje, inventivnost, preuzimanje rizka za učenje • suradnju s drugima – suradništvo, osjetljivost za osjećaje drugih, pravednost i odgovornost • upravljanje sobom – samovrednovanje svojih prednosti i nedostataka, postavljanje ciljeva • razvoj identiteta i samopouzdanje • poduzetnost • vještine uspješnog učenja i dr.

10. Učinak na drušvo • građanski odgoj i obrazovanje koji se ostvaruje metodama iskustvenog, praktičnog, drušvenom životu orijentiranog učenja u školi i drušvenoj sredini može voditi razvoju kvalitetne osobnosti i kvalitetnog građanskog društva s visoko razvijenom građanskom svijesti i građanskom kullturom • promovira kreativni, inovativni i poduzetni način razmišljanja među učenicima, studentima i učiteljima • takvim obrazovanjem pridonosi se progresivnom razvoju poduzetničke kulture kroz odgoj i obrazovanje, a to znači i uspješnijem gospodarstvu Hrvatske na hrvatskom, europskom, odnosno globalnom tržištu

11. Kako svi nastavnici mogu poduprijeti građanski odgoj i obrazovanje? Člankom 9. Europske povelje o odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava donešenoj na Konferenciji ministara odgoja i obrazovanja Vijeća Europe u Ljubljani 2010. utvrđuje se da su zemlje članice dužne osposobiti sve učitelje i odgojno-obrazovnje radnike za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava tako da oni steknu temeljna znanja i razumijevanje toga područja te osposobljenost upotrebe prikladnih metoda učenja i poučavanja www.azzo.hr (programi)

12. Tko sve treba sudjelovati u GOO? • odgojno-obrazovni stručnjaci • političari • roditelji • odgojno-obrazovne ustanove • obrazovne vlasti • javni službenici • nevladine organizacije • mediji • široka javnost

13. NOK str. 26-276. Građanski odgoj i obrazovanjewww.public.mzos.hr Suvremene demokracije trebaju radne, obaviještene i odgovorne građanje, odnosno državljane Svrha je poučavanja međupredmetne teme GOO • pridonijeti osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge • učenici trebaju steći znanja, vještine, sposobnosti i stavove koji će razvijati demokratsku svijest učenika • poticati ih na aktivno i učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu • pridonijeti razvoju vlastitoga identiteta, bolje upoznavanje i poštovanje drugih • senzibilizirati učenike za rješavanje globalnih problema na načelima demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva

14. Što učenici trebaju znati i moći? • objasniti, prihvaćati i provoditi pravila ponašanja i poštovanja prema sebi, prema članovima u skupini i prema odraslima (str. 133) • prepoznati važnost poznavanja hrvatske povijesti u sudjelovati u očuvanju zavičajne i hrvatske baštine • prepoznati pravo na ljudsko dostojanstvo i da to pravo pripada svima u razredu i u školi • prepoznati svoja prava i dužnosti, te prava i dužnosti ljudi u njihovom neposrednom okružju • sudjelovati u procesu donošenja zajednički odluka i pravila važnih za život u razredu • sudjelovati u djelatnoj suradnji škole s lokalom zajednicom

15. Obavezuju li nas samo povelje, zakoni i odluke koji dolaze s vrha?Obavezuje nas i moral, moralnost, etika, vrline • MORAL je konkretni oblik ljudske slobode, normiran određenim (pisanim ili nepisanim) kodeksom ponašanja i djelovanja • MORALNOST je načelo ili skup načela koji moralu daju obrazloženje i opravdanje • međusobnim odnosom morala i moralnosti nastaje MORALNA KOMPETENCIJA koja onda nužno implicira MORALNU ODGOVORNOST Demokracija bez moralne kompetencije je divlja (neobuzdana, arbitrarna, autoritarna) – stvara prigodu za nasilje – odatle zahtjev za vrlinom tj. građanskom vrlinom