E N D
1. Kolegij: Novac i kredit
Predavac: dr.sc. Tomislav Coric Novac i novcani sustavi kroz povijest
3. Novac je... ...u prvom redu plateno sredstvo za razmjenu dobara,
...povijesni i gospodarski dokument vremena,
...vaan datirani umjetnicki i kulturni spomenik,
...dokument pisma i jezika.
Dr. Anton Bauer, hrvatski muzeolog i kolekcionar
4. ... ...specificna roba koju je razvoj robne proizvodnje i razmjene izdvojio kao opci ekvivalent vrijednosti.
Opca enciklopedija Leksikografskog zavoda
5.
Sredstvo placanja cije primanje se ne moe odbiti.
Maichsner
6. Zamjenjiva tjelesna pokretna stvar koja ima na sebi izraenu nominalnu vrijednost i novcanu jedinicu, koju izdaje propisima ovlatena osoba i koja je propisima odredena kao sredstvo ispunjenja novcanih obveza.
7. Novac je posrednik u razmjeni dobara i usluga, opci ekvivalent kojim se izraava cijena svih drugih roba i usluga, univerzalna roba koja se moe razmijeniti za svaku drugu robu, roba nad robama jer nijedna druga roba nema takva svojstva.
(Lovrinovic, Ivanov, 2009)
8. zakonsko i definitivno sredstvo prometa i placanja u nekoj zemlji
Hrvatska narodna banka
9. Da bi se neto smatralo novcem potrebno je ispuniti sljedece pretpostavke:
1. Postojanje u obliku pokretne stvari
2. Ta stvar mora biti izdana snagom prava u zemlji izdavanja
3. Ta stvar mora biti denominirana odnosno imati nominalnu vrijednost pozivom na novcanu jedinicu odnosno izraena u novcanoj jedinici.
4. Ta stvar treba sluiti kao univerzalno sredstvo razmjene i sredstvo pomocu kojeg se ispunjavaju novcane obveze u zemlji izdanja.
10. Razlikuju se cetiri funkcije novca:
1. funkcija prometa i placanja2. tednje3. mjere cijena/vrijednosti4. svjetski novac.
11. Novac u funkciji sredstva prometa i placanja Prije postojanja novca razmjena se odvijala u obliku trampe koja je uvijek podrazumijevala dvostruku suglasnost potreba.
Problem djeljivosti bila je potrebna suglasnost ne samo oko vrste proizvoda koje su predmet razmjene, vec i oko njihovih kolicina.
12. Novac kao mjera vrijednosti Novac svojim razlicitim kolicinama izraava vrijednosti razlicitih roba.
Zahvaljujuci novcu, robe razlicitih fizickih osobina se u razmjeni ispostavljaju kao kvalitativno istorodne i kolicinski usporedive.
Kolicina novca koju je potrebno dati kao protuvrijednost da bi se kupila neka roba, naziva se njenom cijenom.
13. Novac se pojavljuje kao posrednik u razmjeni pa se prvo roba prodaje za novac pa se onda tim novcem kupuje eljeno dobro. Na taj nacin, cin prodaje se odvaja od cina kupovine.
Mjesto prodaje i kupovine ne moraju se uvijek poklapati.
14. Novac kao tednja Novac funkcionira kao sredstvo za stjecanje blaga, odnosno sredstvo tednje.
U funkciji tednje novac vie nije u opticaju vec se izvlaci iz njega i pocinje se skupljati tj. akumulirati.
Novac je, naime, likvidan odmah se moe pretvoriti u druge robe.
15. Da bi novac izvrio funkciju tednje, mora imati stalnu vrijednost.
U opticaju se pojavljuje papirni novac koji nema stvarnu vrijednost. U slucaju inflacije i rasta cijena vrijednost papirnog novca drasticno opada.
U zemljama koje su imale negativno iskustvo sa visokim stopama inflacije tednja se nastoji odrati ili u stranim sredstvima placanja (marka, funta, dolar i sl.) ili u materijalnim dobrima koja imaju realnu vrijednost (stanovi, zemlja i sl.).
16. Svjetski novac U uvjetima u kojima su drave upucene na svjetsko trite i razmjenu sa drugim zemljama javlja se problem svjetskog novca ili robe koja ce biti opceprihvaceno sredstvo razmjene u razlicitim zemljama,
Formalna vrijednost jedne valute - koju je utvrdila drava i njena stvarna vrijednost na tritu, mogu se znacajno razlikovati.
17. Ulogu svjetskog novca preuzele su valute ekonomski najjacih zemalja, kao to su dolar, euro, jen i franak.
Vrijednost tih valuta zavisi od opceg stanja svjetske ekonomije i odnosa izmedu razlicitih valuta.
Svjetski novac - slui kao mjera vrijednosti, sredstvo prometa i blago, samo to to sada obavlja na svjetskom nivou, tj. u medunarodnim ekonomskim odnosima.
18. Svjetski novac u funkciji mjere vrijednosti, cini robe proizvedene u razlicitim zemljama svijeta kvalitativno jednakim i medusobno usporedivim.
U funkciji sredstava prometa u medunarodnoj trgovina dugo vremena sluilo je zlato, no zbog irenja medunarodne trgovine najraireniji oblik razmjene izmedu razlicitih zemalja je koritenje jedne od valuta koje imaju karakteristiku svjetskog novca.
Postoji potreba da se novac pojavi i u funkciji blaga na medunarodnom nivou u toj funkciji moe se pojaviti zlato ali i valute najrazvijenijih zemalja svijeta.
19. Robni novac
- razmjena dobara putem trampe, tj. razmjenom robe za robu
- stoka, ito,krzno imaju funkciju novca
novac se nazivao pecunia (lat. pecus-govedo)
Razvoj trgovine potreba za novcanim oblikom vrijednosti ? nastaje novac
grumen, ipka ili predmet od zlata ili srebra
zbog odredivanja vrijednosti - ucestala potreba za vaganjem 2. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA
20. Simbolicki novac
- novac bez vlastite unutarnje vrijednosti, ali svoju vrijednost crpi iz odnosa reprezentacije prema pravom novcu
- koa, krzno i sl.
FIDUCIO = POVJERENJE -> FIDUCIJARNI SUSTAV
FIDUCIJARNI NOVAC (FIAT NOVAC) - vrijednost novca pociva na vjerovanju da ljudi mogu novac zamijeniti za dobra i usluge.
21. - vrijednosni papiri koji cirkuliraju u odredenoj sferi robnog prometa i time zamjenjuju novac
- pojavljuju se u obliku doznaka i obveznica (mjenica, cekova i dr.)
- banknote (novcanice) su oblik novcanih surogata kao uputnice banke na samu sebe koje daju pravo potraivanja od banke odgovarajuce kolicine zlata
- sama priroda funkcije razmjene omogucila je da se pojavi danas dominantni oblik novca depozitni novac 3. NOVCANI SUROGATI / FAKULTATIVNI NOVAC
22. 4. VALUTA, VAENJE Razvoj novcanih oblika usporedo s ekonomskim razvojem s vremenom pobuduju sve vecu pozornost vlasti. U elji da se uredi novcano poslovanje, novcani sustavi postaju predmetom zakonske regulacije.
U pocetku rijec je o kontroli kovanja novca
S vremenom se ovlasti proiruju i na reguliranje novcanog opticaja i drugih okolnosti vezanih uz novac
23. 5. VALUTNI (NOVCANI) SUSTAVI METALIZMA Bimetalisticki sustavi:
- paralelna valuta
- dvojna valuta
Monometalisticki sustavi:
- srebrna ili zlatna valuta
- zlatni standard (ili zlatna valuta):
- zlatna valuta sa zlatom u optjecaju
- valuta na bazi zlatnih poluga
- valuta na bazi zlatnih deviza
24. Paralelna valuta
novac, kao zakonsko i definitivno
sredstvo placanja, kuje se iz oba
valutna materijala: zlata i srebra
izmedu tih dviju vrsta novca nije
zakonski utvrden nikakav odnos
25. Dvojna valuta
novac se takoder kuje iz obaju valutnih materijala, ali se medu njima uspostavlja zakonski oblik
npr. 1kg zlata=15,5kg srebra
sustav se jo naziva alternativnim
Greshamov zakon
26. Zlatni standardi Sustav zlatne valute sa zlatom u opticaju
Samo zlatni nova smatra se pravim valutnim novcem i definitivnim sredstvom placanja
Dravne novcanice su novcani surogati razmjenjive su za zlato
Apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca za privatni racun
Apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata
27. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga
karakteristican za razdoblje izmedu dva svjetska rata
U prometu cirkuliraju novcanice koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo prometa i placanja njihova podloga je zlato koncentrirano kod sredinje banke.
Ne postoji apsolutna razmjenjivost novcanica za zlato.
28. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza Optjecaj novcanica u ovom sustavu zasnovan je na devizama koje glase na neku stranu zlatnu valutu ili na neku vanu svjetsku valutu, premda ona nije formalno zasnovana na zlatu.
Pokrenut u zemljama koje nisu imale dovoljno zlata za formiranje dvaju prethodno pojanjenih zlatnih sustava.
29. Nacela emisije i pokrica novcanica Nacelo optjecaja (Currency principle) sve novcanice u opticaju MORAJU imati potpuno pokrice u zlatu, osim odredenog kontingenta koji se odreduje zakonom.
Bankarsko nacelo (banking principle) sve novcanice u opticaju NE MORAJU imati pokrice u zlatu, vec i u dobrim kratkorocnim mjenicama.
Temeljem spomenutih teorijskih nacela emisije i pokrica razvili su se razliciti sustavi.
30. 6. SUVREMENI NOVCANI SUSTAV njegov razvoj potaknut je:
Razvojem svjetskog gospodarstva koje je nadmailo mogucnosti zlatnog standarda
Problemima u okviru zlatnog standarda (1929.-1933., 1969. 1972.)
Danas u svijetu egzistira SUSTAV PAPIRNATE VALUTE.
Banka - kredit depozitni novac
Uloga banaka kao posrednika u suvremenom novcanom sustavu je kljucna.
31. Razvoj novca u Hrvatskoj do kraja XII. st. upotreba bizantskog novca
Issa, Pharos, Rhizon, Lissos grcke kovnice novca
Siscia i Sirmium rimske kovnice novca
32. najstariji hrvatski novac novac Bijelih Hrvata iz X. stoljeca
kneevi Slavnikovici kovanje vlastitog novca - (srebrni denari Sobjeslava Slavnikovica i Vojtjeha Adalberta)
XII. st. personalna unija s Ugarskom
Hrvatska ima odredenu samostalnost ? vladar (tzv. herceg) kuje svoj novac
Herceg Andrija srebrni denari i poludenari po uzoru na frizatike ? tzv. hrvatski frizatici
33. Reprezentativni primjer hrvatskog novca ? banski denar (banovac)
kovali nasljednici hercega Andrije
kovan od finog srebra u Zagrebu i Pakracu
Dubrovacka Republika kovala novac koji danas predstavlja izuzetnu numizmaticku vrijednost