1 / 34

novcani sustav i institucije

Novcarski sustav. Odreden je skupom zakonskih propisa kojima se odreduje novcana jedinica zemlje (u tehnickom i sadr

omer
Download Presentation

novcani sustav i institucije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. NOVCANI SUSTAV I INSTITUCIJE

    3. Financijsko posredovanje povezano je s asimetrijom tednje i investicija razlicitih sektora privrede (poduzeca, stanovnitva i drave) Najvaniji izvor ponude novcanih sredstava u svim zemljama je stanovnitvo koje trajno ima vecu tednju od investicija i ostvaruje neto-novcane vikove. (novcano suficitarne jedinice) Poduzeca se javljaju kao glavni nositelj investicija, te kao primarni pozajmljivaci financijskih sredstava- novcano deficitarne jedinice. No, to ne znaci nuno da se sektor drave ili poduzeca ne javlja u ulozi nositelja tednje.

    5. Izvor: HNB

    6. Financijske institucije Financijske institucije (banke, mirovinski i investicijski fondovi, osiguravajuca drutva, stambena drutva i dr.) svojim posredovanjem korigiraju postojecu asimetriju u sektoru tednje i investicije i omogucuju da razlicitim putovima mobilizirana tednja postane financijski kapital u funkciji pokretaca ekonomskog rasta i razvoja.

    7. Zbog specificne uloge u monetarnoj kreaciji te specificnog odnosa sa sredinjom bankom, poslovne banke zauzimaju posebno mjesto medu financijskim ustanovama. Odobravajuci kredite komitentima, stvaraju depozitni novac, koji zajedno s novcem sredinje banke (gotovim novcem) predstavlja komponentu novcane mase M1. Poslovne banke primaju vikove novcanih sredstava i prosljeduju ih novcano deficitarnim sektorima.

    8. Razvoj banaka Rijec banka oznacava instituciju za posredovanje i trgovinu novcem. Povijesni razvoj banaka je povezan s pojavom i razvojem novca. Bankarske poslove nalazimo jo u razdoblju robovlasnickog sustava u 7. stoljecu prije Krista.

    9. U 12. st. bankarstvo se izdvojilo kao zasebna i vrlo profitabilna djelatnost kroz koju se financirala prekomorska, ali i kopnena trgovina. Prva banka nastala je u Genovi 1401. godine. Osim izdavanja zajmova, bavila se i posredovanjem u platnom prometu izmedu trgovackih sredita.

    10. Po uzoru na Italiju, tijekom 16. i 17. stoljeca, banke se osnivaju i u drugim zemljama. 17. stoljece tipicno je po postojanju emisijskih banaka, koje za iznos metalnog novca poloenog u banku donosiocima izdaju banknote. Kako bi se smanjila pojava banknota, izbjegla inflacija zbog pretjerane novcane emisije te zagarantirala sigurnost novcanog sustava, pravo izdavanja novca je ograniceno na jednu nacionalnu banku koja nosi atribut emisijske banke.

    11. Podjela poslovnih banaka Prema kriteriju djelatnosti: univerzalne i specijalizirane S obzirom na oblik vlasnitva : privatne dravne mjeovite

    12. Univerzalne banke obavljaju sve depozitne i kreditne poslove, transakcije vrijednosnicama u zemlji i inozemstvu te poslove s devizama i deviznim potraivanjima. Karakteristicne su za europski financijski sustav. Specijalizirane banke su one koje zbog vlastitog financijskog interesa ili zakonske regulative, svoju djelatnost ogranicavaju na odredeno podrucje financijskog posredovanja ili pruaju financijske usluge odredenom sektoru. (poljoprivredne banke, trgovacke banke itd.)

    13. Privatne se banke nalaze u vlasnitvu domacih ili stranih privatnih osoba, a javljaju se najcece u formi dionicarskog drutva. Dravne banke osnovane su dravnim kapitalom ili kapitalom neke ue teritorijalne jedinice. Mjeovite banke podrazumijevaju mjeoviti karakter vlasnitva, tj. kombinaciju privatnog i dravnog kapitala.

    14. Komercijalne banke su orijentirane na poslovne prikupljanja depozita i kratkorocnog kreditiranja. Dio su novcanog sustava zemlje i pod strogom su kontrolom sredinje banke. Investicijske banke su posrednici izmedu poduzeca i drugih emitenata vrijednosnih papira te,s druge strane,potencijalnih investitora. One nisu dio monetarnog sustava i ne mogu se baviti prikupljanjem depozita.

    15. Podjela bankarskih poslova Ovisno o ekonomskoj funkciji i bilancnoj poziciji u kojoj se nalaze, bankovni poslovi mogu biti: pasivni aktivni neutralni vlastiti

    16. Pasivni bankarski poslovi su oni kojima banka prikuplja i koncentrira slobodna novcana sredstva, a koja su temelj njene kreditne aktivnosti. Najvaniji kratkorocni pasivni poslovi jesu depozitni poslovi, kod kojih se banka javlja u ulozi dunika. (depozitni poslovi, iro poslovi, specijalni pasivni bankarski poslovi)

    17. Aktivni bankarski poslovi su sve vrste kratkorocnih i dugorocnih plasmana kod kojih se banka javlja u ulozi vjerovnika. (kontokorentni kredit, eskontni kredit, lombardni kredit, akceptni kredit i hipotekarni kredit)

    18. Sredinja banka Nacionalna sredinja banka je okosnica monetarnog sustava i monetarne politike u svakoj zemlji. Odgovorna je za kontrolu novcanog, kreditnog i bankovnog sustava, za provodenje monetarne politike, odravanje likvidnosti placanja u zemlji i prema inozemstvu, za stabilnost cijene te internu i eksternu vrijednost nacionalne valute.

    19. Ona je kreditni oslonac bankarskog sustava i djeluje kao regulator njegove likvidnosti, a time i kreditne sposobnosti. S tim ciljem odreduje stopu obvezne rezerve i minimalne rezerve likvidnosti,te visinu stopa na kredite za refinanciranje poslovnih banaka. Radi i nadzor nad poslovanjem banaka.

    20. Svrha tog djelovanja je postizanje i ocuvanje stabilnost cijena kao osnovnog cilja poslovanja vecine svjetskih sredinjih banaka. Pritom stabilnost cijena ne mora biti nuno biti jedini cilj monetarne politike, vec se moe raditi o kombinaciji ciljeva kao to je povecanje zaposlenosti, uravnoteenja bilance placanja i ocuvanje stabilnosti cijena.

    21. Politicka neovisnost sredinje banke ocituje se u slobodi izbora konacnog cilja monetarne politike, npr. sniavanje inflacije ilki poticanja privrednog rasta. Ekonomska neovisnost sredinje banke ovisi o mogucnostima zaduivanja drave kod sredinje banke te o utjecaju vlade na karakter i izbor monetarne politike. Kako bi se financiranje drave iz primarne emisije smanjilo, sredinjoj se banci zakonom zabranjuje davanje kredita dravnog blagajni.

    22. FINANCIJSKI SUSTAV RH

    23. Osvrt na prethodno (naslijedeno) stanje u bankarstvu Naslijede centralno-planske ekonomije Bankocentrican sustav poslovna banka kao najvanija financijska institucija Rad poslovnih banaka regulira i nadzire sredinja banka

    24. Bankarski sektor cine jo i STAMBENE TEDIONICE koje prikupljaju tednju fizickih osoba s ciljem da je nakon zakonom propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) koja ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva

    25. Nebankarski sektor financijskih posrednika cine drutva za osiguranje, drutva za lizing, drutva za upravljanje mirovinskim fondovima i drutva za upravljanje investicijskim fondovima Njihovo poslovanje nadgleda HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA (HANFA)

    26. Izvor: HNB

    27. Izvor: HNB

    32. Monetarni sustav Hrvatske Paralelno s procesom osamostaljenja Republike Hrvatske kao suverene i nezavisne drave tekao je i proces njezina monetarnog osamostaljenja Narodna banka Hrvatske formalno i pravno postaje sredinja banka Republike Hrvatske 23. prosinca 1991.

    33. Poslovanjem NBH rukovodio je ranije i sada guverner, a njezinim poslovima upravlja Savjet Narodne banke Hrvatske Na temelju izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske u prosincu 1997. godine Narodna banka Hrvatske promijenila je naziv u Hrvatska narodna banka Prema novom zakonu jedini i glavni cilj HNB a je postizanje i odravanje stabilnosti cijena

    34. HNB obavlja sljedece poslove: utvrdivanje i provodenje monetarne i devizne politike dranje i upravljanje medunarodnim rezervama Republike Hrvatske izdavanje novcanica i kovanog novca izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadzor i regulacija bankarskih poslova vodenje racuna banka i obavljanje platnog prometa po tim racunima, davanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka reguliranje i nadzor platnog sustava

More Related