430 likes | 721 Views
OSNOVNI POJMOVI POSLOVNOG RAČUNOVODSTVA. ČETIRI PARA POJMOVA. 1) Uplate – Isplate 2) Primanje – Izdavanje 3) Prihodi – Rashodi 4) Učinci – Troškovi. POVEĆANjE. SMANjENjE. Uplate - Isplate.
E N D
ČETIRI PARA POJMOVA • 1) Uplate – Isplate • 2) Primanje – Izdavanje • 3) Prihodi – Rashodi • 4) Učinci – Troškovi POVEĆANjE SMANjENjE
Uplate - Isplate • Kretanje gotovine koje menja stanje sredstava u blagajni ili na računima u bankama • Nezavisno od svrhe uplate, tj. isplate • Primeri: • Uplata - prodaja robe ili pružanje usluga uz plaćanje u gotovu, uzimanje kredita, dotacije, povećanje kapitala itd. • Isplata – vraćanje kredita (plaćanje glavnice i kamate), isplata kapitala, otkup HOV itd.
Primanja - Izdavanja • Pojam Novčane imovine • Gotovina • + Potraživanja (prema bankama i ostala potraživanja) • - Obaveze • = Novčana imovina • Povećanje novčane imovine Primanja • Smanjenje novčane imovine Izdavanja
Uplate = Primanja • Isplate = Izdavanja • Da li važe prethodne relacije? • Da li se može reći da je svaka uplata ujedno i primanje, a da je svaka isplata ujedno i izdavanje? • Zašto? • NE
Odnos uplate i primanja • 3 odnosa: • 1) Uplata je istovremeno i primanje • 2) Uplata, ali nije primanje • 3) Primanje, ali nije uplata
Primeri: 1) Uplata i primanje • prodaja robe ili vršenje usluga za gotovo, • povećanje kapitala (dodatna uplata vlasnika), • dotacije za povećanje prihoda ili radi pokrića gubitaka
Gotovina • + Potraživanja (prema bankama i ostala potraživanja) • - Obaveze • = Novčana imovina
2) Uplata, ali ne i primanje • dodatno zaduživanje • naplata potraživanja • dobijanje avansa od kupaca 3) Primanje, ali ne i uplata • Prodaje robe ili pružanje usluga na kredit (odloženo plaćanje)
Gotovina • + Potraživanja (prema bankama i ostala potraživanja) • - Obaveze • = Novčana imovina
Odnos isplate i izdavanja • 3 odnosa: • 1) Isplata je istovremeno i izdavanje • 2) Isplata, a nije izdavanje • 3) Izdavanje, a nije isplata
Primeri: • 1) Isplata je istovremeno i izdavanje • kupovina faktora proizvodnje u gotovu • smanjenje uloga (isplata kapitala) • nabavka postrojenskih dobara • kupovina HOV
Gotovina • + Potraživanja (prema bankama i ostala potraživanja) • - Obaveze • = Novčana imovina
2) Isplata, a nije istovremeno i izdavanje * vraćanje kredita (otplata glavnice i kamate)-ako se izmiruje isplatom gotovine (više načina izmirenja obaveze) * izmirenje obaveze prema dobavljačima * davanje kredita trećim licima * izmirenje obaveze prema vlasniku i radnicima iz raspodele (po osnovu učešća u raspodeli dobiti,isplata plata) * avansno plaćanje dobavljačima
Gotovina • + Potraživanja (prema bankama i ostala potraživanja) • - Obaveze • = Novčana imovina
3) Izdavanje, a nije istovremo i isplata * kupovina faktora proizvodnje sa odloženim rokom plaćanja
Gotovina • + Potraživanja (prema bankama i ostala potraživanja) • - Obaveze • = Novčana imovina
Prihodi i rashodi • Prihodi su prirast ekonomskih koristi, koji kroz povećanje imovine ili smanjenje obaveza imaju kao krajnji rezultata povećanje neto imovine (prirast supstance). Pozitivna komponenta rezultata • Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi, koji kroz smanjenje imovine ili povećanje obaveza imaju kao krajnji rezultata smanjenje neto imovine (smanjenje supstance). Negativna komponenta rezultata
Gotovina • + Potraživanja (od banke i ostala) • + Realna imovina (zalihe, osnovna sredstva) • - Obaveze • = Neto (čista) imovina • Gotovina + Potraživanja + Realna imovina = Bruto imovina
Prihodi Neto imovina • Rashodi Neto imovina • Svaka promena neto imovine nije uslovljena isključivo prihodima ili rashodima primer: * unošenje dodatnih uloga (od str. vlasnika) * vraćanje kapitala
Odnos prihoda, primanja i uplata • 3 odnosa: 1) prihod je istovremeno i primanje i uplata primer: * prodaje robe ili pružanje usluga za gotovo 2) prihod je istovremeno i primanje, ali nije uplata primer: * prodaja robe ili pružanje usluga na kredit
3) prihod ali nije istovremeno i primanje, ni uplata • primer: * dobijanje materijalnih vrednosti na poklon (npr. poklon mašina, oprema) * povećanje vrednosti dugoročnih HOV (FV)
Odnos rashoda, izdavanja i isplata • 3 odnosa: 1) rashodi su istovremeno i izdavanja i isplata primer: * plaćanje kazne, penala u gotovu 2) rashodi su istovremeno i izdavanja, ali ne i isplate primer * plaćanje prevoza prodate robe do magacina kupca (vodi povećanju obaveza) * otpis potraživanja (vodi smanjenju potraživanja) * negativna kursna razlika (rast obaveza u slučaju uvoza pri apresijaciji strane valute, ili smanjenje potraživanja pri izvozu u slučaju depresijacije strane valute)
3) rashodi nisu istovremeno i izdavanja, niti isplate primer * obezvređenje osnovnih sredstava * obezvređenje, propadanje zaliha * date dotacije, pokloni (u materijalnim dobrima)
Učinci - Troškovi • Pojmovi vezani za pogonski obračun • Potrošnja vrednosti sračunata na promenu oblika, tj. transformaciju, usmerena na stvaranje pogonskih učinaka, obuhvaćena i grupisana prema različitim kriterijumima u pogonskom knjigovodstvu, predstavlja troškove • Potrošnja vrednosti sračunata na transformaciju, praćena je pojavom raznih vrsta proizvoda i usuga – pogonski učinci
Troškovi = Rashodima • Da li važi prethodna relacija? • Zašto? • Ne uvek
3 odnosa: 1) Rashodi = Troškovi (Ciljni rashodi, tj. osnovni troškovi) 2) Rashodi > (osnovni) Troškovi ( Neutralni rashodi) 3) (ciljni) Rashodi < Troškovi (Dodatni, kalkulativni troškovi)
Neutralni rashodi • Dele se u tri kategorije: 1) rashodi strani proizvodnji (nisu uslovljeni stvaranjem učinaka) primeri: * isplate na ime pomoći (socijalnoj ustanovi, sportskom društvu,...) 2) vanredni rashodi (povezani sa stvaranjem učinaka, ali se ne mogu uključi u CK pogonskih učinaka) primeri: * negativne kursne razlike, manjkovi, gubici po osnovu jemstva,....
3) Neutralni rashodi uslovljeni procenom (po svojoj suštini se ne mogu izjednačiti sa troškovima) * Rezultata su primene različitih metoda procene vrednosti potrošnje materijala, različitih metoda otpisa postrojenjske imovine,...
Dodatni troškovi • Tri kategorije (razlikuju se po osnovu nastanka) • kalkulativni troškovi koji ne odgovaraju strukturi rashoda u finansijskom knjigovodstvu (nema ih među rashodima) primeri: * primanja vlasnika ili ortaka po osnovu učestvovanja u izvršavanju zadataka ili kamate po osnovu uloženog kapitala (oportunitetni troškovi) – Društva lica i inokosna preduzeća
2) kalkulativni troškovi sa zadatkom da se periodizira pogonskim razlozima uslovljena potrošnja vrednosti koja nastaje aperiodično (troškovi i gubici od slučaja do slučaja) primeri: * troškovi održavanja pogonske spremnosti, skidanje jalovine u rudnicima, rizici po osnovu datih garancija Pitanje: Kada ove troškove treba uključiti u cenu koštanja učinaka?
3) kalkulativni troškovi koji prelaze odnosne vrste rashoda (dodatni troškovi uslovljeni procenom) npr. kada su kalkulativni otpisi veći od bilansnih otpisa usled korišćenja različitih metoda otpisivanja postrojenjske imovine
Razlike u visini rashoda (u FK) i troškova (u PK) posledica su različitih ciljeva bilansa, tj. pogonskog obračuna • Ciljevi godišnjeg zaključka (bilansa): • informisanje (polaganje računa), kontrola imovinskog, finansijskog,prinosnog položaja (zarađivačke sposobnosti), kontrola likvidnosti, odlaganje plaćanja poreza, održanje kapitala (supstane) • Ciljevi pogonskog obračuna: • utvrđivanje cene koštanja (podloga kontrole ekonomičnosti), kalkulacija prodajne cene, utvrđivanje donje granice prodajne cene (∑VT)
Za razliku od prihoda, pogonski učinci se isključivo javljaju kao rezultat pogonske aktivnosti, koja nalazi svoj rezultat u materijalnim vrednostima ili uslugama • Njima nasuprot uvek stoje troškovi uslovljeni stvaranjem ovih učinaka
U finansijskom knjigovodstvu pogonski učinci se mogu, u momentu bilansiranja, pojaviti kao: • 1) prihod od prodaje • 2) povećanje vrednosti zaliha nedovršene proizvodnje ili gotovih proizvoda • 3) interni prihod (u visini CK za postrojenjska dobra koja je preduzeće proizvelo za sopstvene potrebe)
Pogonski učinci • - Troškovi • Poslovni rezultat • + Neutralni prihodi • - Neutralni rashodi • = Ukupan periodični rezultat
Poslovni, neutralni i ukupni rezultat datog obračunskog perioda su utvrđeni bilansom uspeha • Samo se poslovni rezultat utvrđuje pogonskim obračunom (kao razlika učinaka i troškova)
POJAM BILANSA • Bilans predstavlja dvostrani pregled aktive i pasive preduzeća (između kojih mora da postoji jednakost) • Svojstava bilansa: • 1) predstavlja jedno stanje na određeni dan • 2) usmeren je na prošlost (ex post posmatranje) • 3) predstavlja suočavanje imovine (upotreba kapitala) i kapitala u određenom vremenskom trenutku
Pojmovi: • 1) bruto imovina (realna imovina + gotovina + potraživanja,tj. ukupna aktiva) • 2) bilansne imovina (u bilansu iskazane vrednosti imovine ili kapitala) • 3) neto imovina
VRSTE BILANSA • Ne postoji jedinstveni način sistematizacije bilansa • Najčešće korišćeni kriterijumi: • 1) Redovnost sastavljanja ( redovni ili specijalni) • 2) Povezanost sa knjigovodstvom (bilans stanja i račun dobitka/gubitka) • 3) Tehnika sastavljanja (bruto i neto bilansi) • 4) Dužina bilansnog perioda (bilans otvaranja, kratkoročni međubilansi, godišnji, završni-totalni) • 5) Broj uključenih preduzeća (pojedinačni, zbirni, zajednički i konsolidovani bilansi)
6) Globalna svrha sastavljanja (imovinski-status bilansi, bilansi utvrđivanja rezultata) • 7) Vremenski period na koji se odnose (stvarni i planski) • 8) Merodavnost pravnih normi (poslovni-trgovački ilans i poreski bilans) • 9) Područje informisanja (interni i eksterni) • 10) Granska pripadnost • 11) Karakter bilansnih veličina – stanje ili tok • 12) Ekonomsko-teorijsko objašnjenje bilansa (statički, dinamički i organski bilans)