Zadaci – Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije

1. Zadaci – Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 1. Stabilnost cijena se postiže primjenom: a) fiskalne politike, b) monetarne politike, c) politike dohotka, d) a) i b), e) a) i c), f) a), b) i c) 2. Koji su parovi ciljeva ekonomske politike međusobno suprotni? a) niska inflacija i niska nezaposlenost, b) niska inflacija i visoka nezaposlenost, c) privredni rast i niska nezaposlenost, d) cjenovna stabilnost i vanjskotrgovinska ravnoteža.

2. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 3. Smanjenje agregatne potražnje uz pretpostavku ceteris paribus izazvat će: a) povećanje razine cijena i povećanje outputa, b) smanjenje razine cijena i povećanje outputa, c) povećanje razine cijena i smanjenje outputa, d) smanjenje razine cijena i smanjenje outputa 4. Smanjenje agregatne ponude uz pretpostavku ceteris paribus uzrokuje: a) povećanje outputa i povećanje razine cijena, b) povećanje outputa i smanjenje razine cijena, c) smanjenje outputa i povećanje razine cijena, d) smanjenje outputa i smanjenje razine cijena.

3. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 5. Povećanje agregatne potražnje uz pretpostavku ceteris paribus imat će za posljedicu: a) povećanje outputa i povećanje razine cijena, b) povećanje outputa i smanjenje razine cijena, c) smanjenje outputa i povećanje razine cijena, d) smanjenje outputa i smanjenje razine cijena, 6. Povećanje agregatne ponude uz pretpostavku ceteris paribus dovest će do: a) povećanja razine cijena i povećanja outputa, b) povećanja razine cijena i smanjenja outputa, c) smanjenja razine cijena i povećanja outputa, d) smanjenja razine cijena i smanjenja outputa.

4. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 7. Smanjenje kamatne stope uz pretpostavku ceteris paribus imat će za posljedicu: a) pomak krivulje AS udesno, b) pomak krivulje AS ulijevo, c) pomak krivulje AD udesno, d) pomak krivulje AD ulijevo. 8. Restriktivna monetarna politika prouzročit će: a) pomak krivulje AS udesno, b) pomak krivulje AS ulijevo, c) pomak krivulje AD udesno, d) pomak krivulje AD ulijevo.

5. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 9. Ekspanzivna monetarna politika prouzročit će: a) pomak krivulje AS udesno, b) pomak krivulje AS ulijevo, c) pomak krivulje AD udesno, d) pomak krivulje AD ulijevo. 10. Koja od navedenih nije makroekonomska varijabla: a) opća razina cijena b) BDP deflator c) cijena goriva d) deficit budžeta Republike Hrvatske.

6. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 11. Da smanji inflaciju pomoću fiskalne politike, Vlada RH bi trebala: a) smanjiti poreze na osobna primanja b) povećati državne rashode c) smanjiti državne rashode d) a) i b) 12. Jedna od ovih politika ne pripada makroekonomskim instrumentima države: a) transportna politika b) politika dohodaka c) monetarna politika d) fiskalna politika.

7. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 13. Makroekonomija proučava: a) rast ukupne proizvodnje b) razinu zaposlenosti c) promjene opće razine cijena d) sve gore navedeno. 14. Ekspanzivna fiskalna politika pomiče krivulju: a) agregatne ponude ulijevo b) agregatne potražnje udesno c) agregatne potražnje ulijevo d) ništa od navedenoga.

8. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 15. Jedna od ovih varijabli ne utječe na uspješnost gospodarstva u kratkom roku: a) porast stanovništva b) smanjenje poreza c) povećanje državnih rashoda d) smanjenje ponude novca. 16. Koja je od navedenih vanjska varijabla u odnosu na makroekonomiju: a) fiskalna politika b) revolucije i ratovi c) inozemna proizvodnja d) sve navedeno e) b) i c)

9. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 17. Ako je CPI u 1991. godini bio 500, a u 1992. godini 600, kolika je stopa inflacije za 1992. godinu?

10. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 18. Tablica pokazuje indekse cijena na malo u Republici Hrvatskoj tako da je kao osnova uzeta razina cijena iz prosinca 1989. godine. Izračunajte porast cijena na malo od lipnja 1991. do lipnja 1992. i od prosinca 1991. do prosinca 1992. godine:

11. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 19. Tablica pokazuje kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1989. do 1998. Izračunajte kolika je bila stopa nezaposlenosti u pojedinim godinama navedenog razdoblja!

12. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije

13. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 20. Tablica pokazuje vanjskotrgovinsku bilancu Republike Hrvatske u tisućama $ USA po tekućem tečaju za razdoblje 1989. do 1998. Izračunajte saldo trgovačke bilance i pokrivenost uvoza izvozom!

14. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije

15. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 21. Na temelju sljedećih podataka izračunajte: a) stopu nezaposlenosti i b) veličinu zaposlenosti u SAD-u u razdoblju 1978.-87.

16. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije

17. Osnovni pojmovi (pregled) Makroekonomije 22. Prikažite uz pomoć krivulje AD i AS sljedeća događanja: a) povećanje troškova za naoružanje, b) povećanje poreza na sve vrste osobnih primanja, c) provođenje restriktivne monetarne politike.

18. Zadaci - Računi nacionalnog dohotka i proizvoda 1. Gospodarski rast se uvijek mjeri u realnim izrazima uslijed: a) promjene outputa iz godine u godine, b) činjenice da pristup toka proizvodnje i troškovni pristup ne daju uvijek iste rezultate, c) činjenice da su godišnje razlike između nominalnih BDP-a prevelike, d) promjene razine cijena iz godine u godinu, e) sve navedeno. 2. Koja od navedenih kategorija ne ulazi u obračun nacionalnog dohotka? a) profiti korporacija b) transferna plaćanja c) kamate d) renta e) najamnine i plaće

19. Računi nacionalnog dohotka i proizvoda 3. Prilikom obračunavanja državne potrošnje u GDP-u izračunavaju se: a) troškovi države na dobra i usluge, b) troškovi države samo na dobra, ali ne i na usluge, c) troškovi države na dobra i usluge te transferna plaćanja, d) samo transferna plaćanja bez izdataka države na dobra i usluge, e) ništa od navedenog. 4. Ako je nominalni GDP 1992. iznosio 360 mlrd. $ i ako se razina cijena 1992. u odnosu na 1991. povećala za 20%, tada je GDP 1992. izražen u cijenama iz 1991. iznosio: a) 300 mlrd. $, b) 320 mlrd. $, c) 340 mlrd. $, d) 360 mlrd. $, e) 432 mlrd. $.

20. Računi nacionalnog dohotka i proizvoda 5. Realni BDP je veći ove godine nego prethodne. To je posljedica: a) porasta cijena, b) porasta proizvodnje, c) porasta proizvodnje i cijena, d) povećanja zaposlenosti, e) ništa od navedenog. 6. Nominalni GDP se smanjio u odnosu na prethodno razdoblje. To je posljedica: a) smanjenja proizvodnje, b) smanjenja cijena, c) smanjenja cijena i proizvodnje, d) ne može se dati točan odgovor.

21. Računi nacionalnog dohotka i proizvoda 7. Ako je nominalni GDP 28,250 milijuna eura, a GDP deflator 3.1, koliki je realni GDP? 8. Pretpostavimo da je renta 100, profit 500, investicije 600, amortizacija 400, najamnine 5500, kamate 500, potrošnja 6700, a porezi 300. Izračunajte BDP metodom toka proizvodnje, odnosno metodom troškova (dohotka). Također izračunajte NDP i veličinu nacionalnog dohotka (NI).

22. Računi nacionalnog dohotka i proizvoda 9. Ako zemlja X ima GDP 2500 milijuna eura, NDP 2000 milijuna eura, a NI 1800 milijuna eura, kolika je veličina amortizacije, odnosno poreza? 10. Zemlja Y ima GDP 3000 milijuna eura, amortizaciju 600 milijuna eura, a poreze 300 milijuna eura. Koliki će biti NDP i NI? Ako je Y zemlja bez ekonomskih veza sa svijetom, koliki je njen GNP? 11. Izračunajte realni GNP ako je nominalni GNP 3850, a GNP deflator 2,2.

23. Računi nacionalnog dohotka i proizvoda 12. Tijekom godine ekonomija neke zemlje je proizvela 1 milijun automobila, 5 milijuna komada odijela, 10 milijuna kg hrane, te 1 milijun sati odvjetničkih i 2 milijuna sati medicinskih usluga. Tekuće tržišne cijene za navedena finalna dobra i usluge bile su sljedeće: - 10 000$ za automobil, - 100$ za odijelo, - 2 $ za kg hrane, - 20 $ za sat odvjetničkih usluga, - 30 $ za sat medicinskih usluga. Izračunajte koliki je nominalni GDP. Ako se produktivnost u materijalnoj proizvodnji poveća za 10%, a cijene za 50%, koliki će biti nominalni GDP?

24. Zadaci - Potrošnja i ulaganja 1. Ukupna potrošnja stanovništva u bilo kojoj godini određena je: a) ljudskim potrebama b) razinom dohotka c) kakvoćom dobra koja se mogu kupiti d) starosnom strukturom stanovništva 2. Potrošnja (C) je: a) najveći i najnestabilniji od svih dijelova GDP-a b) najnestabilniji i najbrže rastući dio GDP-a c) najstabilniji i najveći od svih dijelova GDP-a d) najstabilniji i najbrže rastući dio GDP-a.

25. Potrošnja i ulaganja 3. Osnovni uzrok promjena u razini štednje kućanstava je: a) promjena razine GDP-a b) promjena razine investicija u gospodarstvu c) promjena razine državnih izdataka d) promjena razine raspoloživog dohotka kućanstava. 4. Granična sklonost potrošnji jednaka je: a) promjeni potrošnje u odnosu na promjenu dohotka b) koeficijentu c u jednadžbi C = C+ cDI c) nagibu krivulje funkcije potrošnje d) svemu navedenom.

26. Potrošnja i ulaganja 5. Odnos između granične sklonosti štednji i granične sklonosti potrošnji je takav da: a) njihov zbroj iznosi 0 b) njihov zbroj iznosi 1 c) njihov zbroj je jednak raspoloživu dohotku d) ništa od navedenog. 6. "Točka izjednačenja" na funkciji potrošnje neke obitelji označava: a) jednakost štednje i potrošnje b) jednakost štednje i dohotka c) jednakost dohotka i potrošnje d) ništa od navedenog.

27. Potrošnja i ulaganja 7. Ekonomisti proučavaju nacionalnu funkciju potrošnje zato što: a) potrošnja čini najveći dio GDP-a b) veća potrošnja znači manju štednju, pa manje ostaje za investicije c) a) i b) d) ništa od navedenoga. 8. Što od navedenoga ima glavni utjecaj na razinu investicija: a) visina kamatnih stopa na tržištu b) ukupan BDP c) stanje na tržištu vrijednosnih papira d) brzina kojom se školuju ekonomisti.

28. Potrošnja i ulaganja 9. Pod dvostrukom ulogom investicija podrazumijeva se: a) da investicije u kratkom roku utječu na razinu agregatne potražnje, a u dugom roku na brzinu ekonomskoga razvoja, b) da investicije u kratkom roku utječu na razinu proizvodnje, a u dugom roku na razinu cijena, c) da investicije u kratkom roku smanjuju nezaposlenost, a u dugom roku povećavaju nezaposlenost, d) da investicije u kratkom roku imaju veće značenje za poduzeća, a u dugom roku za državu. 10. Koja je od navedenih tvrdnji glede odnosa kamatnih stopa i investicijske potražnje točna? a) One su međusobno srazmjerne. b) One su međusobno u inverznom odnosu. c) One međusobno nisu korelirane. d) Ništa od navedenog.

29. Potrošnja i ulaganja 11. Nagib funkcije potrošnje pokazuje: a) omjer između veličine ukupne potrošnje i veličine ukupnog raspoloživog dohotka, b) omjer između prirasta potrošnje i prirasta raspoloživog dohotka, c) omjer između prirasta potrošnje i prirasta štednje, d) omjer između MPS i MFC. 12. “Točka pokrića” na funkciji potrošnje označava: a) jednakost između MPC i MPS, b) jednakost štednje i potrošnje, c) jednakost potrošnje i dohotka, d) jednakost štednje i dohotka.

30. Potrošnja i ulaganja 13. Statističari su prikupili sljedeće podatke o potrošnji i raspoloživu dohotku. Nadopunite treći stupac za štednju.

31. Potrošnja i ulaganja 16. Koristeći podatke iz prethodnog zadatka izračunajte MPC i MPS kad je raspoloživi dohodak između 200 i 300, između 400 i 500 i između 600 i 700.

32. Potrošnja i ulaganja 17. Gospodarstvo ima šest investicijskih projekata različite rentabilnosti. Ako je kamatna stopa 10% koji od projekata otpadaju zbog nedovoljne rentabilnosti? a) Kakvu će sudbinu doživjeti projekti ako kamatna stopa poraste na 15%? b) Što će se pak dogoditi s projektima ako kamatna stopa padne na 5%?

33. Potrošnja i ulaganja 18. Funkcija potrošnje u nekoj zemlji iznosi C = 800 + 0.7 DI, (u milijardama $) gdje je C godišnja potrošnja, a DI raspoloživi dohodak. Koliki je MPC, odnosno MPS u spomenutoj zemlji? 19. Pretpostavimo da se porezima dohodak preraspodijeli tako da se 1 dolar dohotka uzmeosobi koja ima MPS 0,3 i da osobi koja ima MPS 0,2. Kakav će biti utjecaj te preraspodjele na razinu potrošnje, a kakav na razinu štednje?