KONTROVERZNA I OSJETLJIVA PITANJA

1. KONTROVERZNA I OSJETLJIVA PITANJA Latica Škubonja Ploče, 21. kolovoza 2014.

2. Ova prezentacija obrađuje: Odnos prema odabranim kontroverznim i osjetljivim pitanjima. Način kako se njima baviti u razredu / pristupe u nastavi.

3. ROBERT STRADLINGNASTAVA EUROPSKE POVIJESTI 20. STOLJEĆA 1. Odnos prema odabranim kontroverznim i osjetljivim pitanjima

4. Što su kontroverzna i osjetljiva pitanja? Svaka zemlja na svijetu ima svoja kontroverzna i osjetljiva pitanja. XX. st. pružilo nam je brojna kontroverzna i osjetljiva pitanja za razmatranje: • ratni zločini, deportacije, vojne okupacije...

5. - holokaust, etničko čićenje, pogromi...

6. kolaboracija s okupatorom, građanski ratovi, politički, rasni i vjerski progoni, sektaški sukobi...

7. kršenja ljudskih prava, rasizam, odnos prema Romima/Ciganima, doseljenim radnicima i izbjeglicama...

8. - kršenja sporazuma, tajna savezništva, terorizam...

9. - nacionalizam, separatizam, izolacionizam, imperijalizam, • kolonijalizam i dr.

10. Što neku temu čini povijesno kontroverznom? Postoje različita tumačenja događaja, njihovih uzroka i važnosti.

11. Ponekad takva pitanja podijele grupe ili cijela društva ili susjedne države. • Nesuglasice mogu biti o tomu: • što se dogodilo, • zašto se dogodilo, • tko je započeo, • tko je bio u pravu, • tko ima bolje argumente, • tko je pažljivije birao izvore.

12. Što kontroverzna i osjetljiva pitanja izazivaju? • uzrokuju podjele u društvu ili među nacijama; • uznemiruju ili smetaju ljudskim osjećajima; • dotiču se njihove lojalnosti; • potiču njihove predrasude; • strah - neka se pitanja tiču bolnih, tragičnih, ponižavajućih vremena ili vremena podjela u povijesti neke države, pa postoji strah ili zabrinutost da bi njihovo spominjanje u nastavi povijesti moglo otvoriti stare rane i podjele te dozvati mnoge bolne uspomene.

13. Što još izazivaju kontroverzna i osjetljiva pitanja? Pritisak na nastavnike! • Neki roditelji i njihova djeca, te neki političari ili skupine koje vrše pritisak preispituju: • treba li to pitanje poučavati, • treba li pojedinom nastavniku dopustiti da ga poučava.

14. Zašto ipak poučavati o kontroverznim i osjetljivim pitanjima u povijesti? Kako bi učenici bolje razumjeli svijet u kojem žive (pomoći učeniku da razumije sadašnjost i kako smo došli tu gdje jesmo - jedan od ciljeva poučavanja povijesti ). Kako bi učenici razumjeli temeljnu prirodu povijesti kao discipline - da je gotovo svaki povijesni događaj ili razvoj otvoren za različite interpretacije.

15. KiO pitanja - korisno sredstvo za poticanje kritičkog razmišljanja!

16. 2. Način kako se baviti kontroverznim i osjetljivim pitanjima u razredu / pristupi u nastavi

17. Kako ih poučavati? • 1. Osigurati učenicima RAZUMIJEVANJE da se: • a) proces ne odvija tako da se sakupe sve činjenice i tada će istina biti otkrivena, • b) činjenice moraju objediniti u opis ili zaključak, • c) iste činjenice često mogu podupirati različite interpretacije i često su informacije ili izvori dostupni povjesničaru daleki od cjelovitosti, što ostavlja još više mogućnosti za različite interpretacije.

18. 2. Poučiti učenike određenim VJEŠTINAMA procesuiranja i NAČINIMA sagledavanjakoje će moći primijeniti na različite probleme pomoću: A)kritičnog analiziranja izvora i načinana koji je interpretiran, B)postavljanja niza analitičkih pitanja, C) analiziranja jezika koji su ljudi upotrijebili baveći se tim pitanjem.

19. Vještine procesuiranja i načini sagledavanja

20. A) Kritička analiza povijesnih izvora i načina njihove interpretacije • shvaćanje složenosti pitanja (što ne znači reducirati pitanje na jednostavne dihotomije, crno-bijele termine i sl.), • razvrstavanje argumenata različitih pojedinaca i grupa (ili različitih povjesničara), • razlikovanjeizmeđu važnih i nevažnih pozadinskih informacija, • identificiranje potencijalnihizvora informacija, • prepoznavanje rupa u iznesenim informacijama, • prepoznavanje ograničenosti tih informacija, • procjena moguće pristranosti osoba koje pružaju informacije, • sortiranje sličnosti ili razlika u raznim opisima problema, • sagledavanje suprotstavljenih izvora ili opisa onoga što se dogodilo.

21. B) Analitička pitanja Prema: Javnim izjavama, novinskim člancima, filmovima, emitiranim komentarima (političara, novinara i ostalih interesnih skupina koje su uključene u interpretaciju nekog problema)

22. U obrazovnom smislu, postavljanje ovih pitanja može biti važnije od mogućnosti da se uvijek pronađu odgovori : koje bi motive mogli imati ti ljudi za podupiranje određenog stajališta? na koje bi načine mogli profitirati određenim rješenjem, politikom ili argumentom koji se usvaja? koje uzroke pripisuju situaciji ili sukobu? • koje su važne informacije ispuštene ili se čini da su bile ispuštene iz izjave, članka, filma i dr.? • koji su im mogući motivi, ako oni postoje, za namjerno ispuštanje tih informacija? • ističu li neke točke dok druge zanemaruju u svojim argumentima? • zašto to rade? • koje su stavove, rješenja ili preporuke predložili kako bi riješili to pitanje? • koje su pretpostavke u pozadini njihovih argumenata? • koliko su opravdane te pretpostavke?

23. C) Analiza jezika • Prilikom analize jezika koji se upotrebljava u odnosu na određena pitanja, trebalo bi ispitati sljedeće: • uporabu lažnih analogija, • uporabu stereotipa, • ograničenja pozivanja na «pouke povijesti», • uporabu emotivnog jezika, • pozivanje na predrasude čitatelja, slušatelja ili gledatelja.

24. Strategije rješavanja osjetljivih pitanja u učionici Udaljavanje Nadomještanje Uživljavanje Istraživanje

25. Strategije rješavanja osjetljivih pitanja u učionici Strategija udaljavanja: • Kada se neko pitanje pokaže vrlo osjetljivim unutar zajednice u kojoj nastavnik poučava, kada neko pitanje potakne različite osjećaje ili kada se razred polarizira, napetost se može ublažiti tako da se: • A) ispitaju analogije i paralele, • B) da se vrati dalje u prošlost kako bi se istražila pozadina problema o kojem se raspravlja.

26. “Svatko ima pravo živjeti”

27. Strategije rješavanja osjetljivih pitanja u učionici Strategija nadomještanja: Kada učenici izražavaju čvrste stavove koji se temelje na neznanju, ili kada većina ugnjetava ili diskriminira manjinu, ili kada u razredu postoji neupitan konsenzus u korist samo jedne interpretacije događaja: A) nastavnik zauzima direktniju ulogu – igrajući “advokata đavola” ili naglašavajući proturječnosti u učeničkim odgovorima ili demistifikacijom masovno uvriježenog mišljenja.

28. Nastavnik učenicima prepušta odgovornost! • B) Učenici sami razmišljaju o točkama gledišta koje su drugačije od njihovih! • Nastavnik učenicima prepušta odgovornost: • da sastavelistu “za i protiv”, • ili da zamijene uloge (radeći u grupama kako bi konstruirali alternativne argumente u odnosu na poziciju koju sami drže).

29. Strategije rješavanja osjetljivih pitanja u učionici Strategija uživljavanja: Metode: zamjena uloga, liste «za i protiv», igrokazi i simulacije te uporaba indirektnih iskustava kroz istraživanje filmova, romana, dokumentaraca.  Kada neko pitanje uključuje grupu ili naciju koja nije popularna kod nekih ili svih učenika, ili kada neki problem uključuje prikrivenu diskriminaciju određene grupe (nacionalne manjine, vjerske skupine ili čak čitavog segmenta društva, primjerice žena) ili kada neko pitanje nije blisko učenicima i njihovim životima.

30. Strategije rješavanja osjetljivih pitanja u učionici Strategija istraživanja: • Učenicima pomaže istražiti šire implikacije kontroverznih i osjetljivih pitanja tijekom vremena: • uporaba projektnog rada, • istraživanje osobnih dnevnika i memoara, • projekti usmene povijesti. • Najučinkovitija kada neko pitanje nije dovoljno jasno definirano ili kada cilj nastavnika nije samo razviti razumijevanje problema nego i koristiti ga kao sredstvo za razvoj analitičkih vještina.

31. Primjer osjetljivog pitanja - Okvir 1: Holokaust

32. Okvir 1: Holokaust • U svakom razredu može biti učenika koji se snažno poistovjećuju s onim grupama koje su (nacisti) progonili, što od nastavnika zahtijeva posebnu istančanost osjećaja. • “Kad poučavamo o holokaustu, lako je “paralizirati” učenika slikama i informacijama koje se ne mogu shvatiti uobičajenim načinom razmišljanja.” * • Neke će učenike (obično dječake) morbidno fascinirati okrutnost i sadizam onih koji su upravljali logorima, provodili medicinske eksperimente na žrtvama ili bili članovi odreda smrti. • Neki učenici ne mogu shvatiti što se dogodilo uslijed same naravi i obujma holokausta. • Neki su naizgled neosjetljivi na njegove strahote, bilo zbog neke vrste šoka, bilo zbog stalne izloženosti nasilnim djelima (stvarnim ili dramatiziranim) u masovnim medijima.

33. Pristup: 1. Poticanje učenika na proučavanje ljudskih dilema. 2. Razumijevanje dolazi kroz shvaćanje iskustava pojedinaca, kroz njihove: iskaze, biografije, pisma, dnevnike, pjesme i priče. • Primjer: Židovi koji su tridesetih godina vidjeli sebe kao sastavni dio društva u kojem su živjeli. • Pitanja: Trebaju li ostati ili otići? Ako ostanu, kako se nositi sa sve lošijim uvjetima za njihove obitelji? Ako odu, kamo ići i što učiniti ako netko iz obitelji odluči ostati? Ako žive u getu, kako zadržati neki privid normalnog života, svoje ljudskosti i dostojanstva? Ako prežive logor, kako se pomiriti s onim što se dogodilo i izgraditi novi život? • Na sličan se način mogu proučavati i dileme onih koji su pružali otpor, promatrača, onih koji su pokušali pomoći, kolaboracionista i zločinaca.

34. Primjer kontroverznog pitanja - Okvir 2: Sjeverna Irska

35. Okvir 2: Sjeverna Irska i “Nevolje” • Većina učenika dolazi na nastavu povijesti s čvrstim, već formiranim stajalištima i lojalnostima. • Dvije zajednice imaju vrlo razvijene i kontradiktorne interpretacije svoje povijesti. Svaka ima svoje određene događaje koji se komemoriraju kroz pjesme, slogane, marševe i zidne crteže. • Životi mnogih učenika i životi članova njihovih obitelji direktno su bili dotaknuti pucnjavama, bombardiranjima i ostalim aktivnostima paravojnih grupa. Informacije koje primaju o nedavnim i suvremenim događanjima često su pristrane, nepotpune i u dosta slučajeva kontradiktorne. • Vrlo je vjerojatno da će obrada određenih događaja u nedavnoj prošlosti potaknuti jake emotivne odgovore nekih učenika.

36. Pristup: Istraga kroz koju bi učenici mogli učiti kako primijeniti vještine i ključne koncepte discipline na interpretaciju izvornih materijala o situaciji - učenici uče “čitati između redova”. Nastavne aktivnosti koje od učenika zahtijevaju da suosjećaju ili da se užive u ulogu nekoga iz druge zajednice: Simulacija novinarskog projekta Igrokaz Rasprava o iskazima Istraživanje sličnog u drugim europskim i svjetskim zajednicama

37. Moguće nastavne aktivnosti pri obradi kontroverznog pitanja • Simulacija televizijskog studija (ili radijskog studija ili pak novinske redakcije) - učenici moraju donijeti odluke o tome kako izvještavati o određenom događaju da zadovolje kriterije uravnoteženosti: kako će novinar predstaviti temu, što će reporter reći, koja će pitanja postaviti, koga će intervjuirati, koje će slike uključiti a koje izostaviti? • U jednom je projektu napravljen igrokaz koji je uključivao fiktivno selo gdje su učenici mogli istraživati napetosti i sukobe koji su se pojavili među stanovnicima (Prisutne su bile paralele sa situacijom u Sjevernoj Irskoj bez posebnih referenci na «Nevolje»).

38. Rasprava o iskazima - uzeti od svih strana u sporu kako bi se istražilo: što su oni mislili, kako su se osjećali, zašto su se ponašali na način na koji su se ponijeli.(Neki od najzanimljivijih jesu iskazi onih ljudi koji su gledajući unatrag s velikim vremenskim odmakom razmišljali o tome kako su se i zašto njihova stajališta promijenila tijekom vremena.) Uvođenje europske dimenzije - istraživanjem teme sukoba koji je podijelio zajednice i nacije tako da učenici mogu istražiti lokalni sukob u kontekstu istraživanja onoga što se dogodilo u drugim zajednicama.Primjeri: Cipar, Baskija, Kosovo, Čečenija, Bosna i Hercegovina.

39. Kako dakle poučavati kontroverzna i osjetljiva pitanja? • multiperspektivnost - pružiti mogućnosti učenicima da kritički procijene različite izvorne materijale koji nude različite perspektive o istim događajima, • promatrati načine na koje su razdoblje i kultura u kojem je određeni povjesničar živio utjecali na njegove povijesne interpretacije i prikaze, • uspoređivati i suprotstavljati paralelne situacije u drugim zemljama i zajednicama, • tražiti učenike da provjere svoja očekivanja nasuprot dostupnim izvorima (vrlo prosvjetljujuće iskustvo kada sami otkriju informacije koje su suprotne njihovim prethodno stvorenim idejama i očekivanjima), • Koristiti: a) igrokaze i simulacijekako bi se učenicima pomoglo da se stave na mjesto onih koji imaju drugačija iskustva i perspektive, b) osobne iskaze ljudi koji su proživjeli događaje i uspoređivati te iskaze s interpretacijama koje su ponudili povjesničari.

40. I to bi bilo sve. Hvala na pažnji! Ugodan vam dan!