Odjel za matematiku

1. Odjel za matematiku TJELESNI RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU dr.sc.: A.Metzing studentica: Lucija Mikulić Osijek, 19.3.2010.

2. RAST TIJELA • usporava se rast za razliku od rasta u dojenačkoj dobi • dječaci i dalje viši i jači od djevojčica • smanjuje se dojenačka bucmastost • trup se izdužuje i proširuje a kralježnica izravnava • tjlesne proporcije više slične onima kao kod odraslog čovjeka

3. Rast kostiju i mliječni zubi • pretvaranje hrskavice u kosti • do 30-og mjeseca djetetu bi trebali izbiti svi mliječni zubići, njih 20 • djeca koja se naprednije tjelesno razvijaju , prije im i ispadaju mliječni zubi • jako je važna skrb o zubima kako bi se na vrijeme spriječio karijes

4. Neujednačenosti u tjelesnom rastu • rast tjelesnih sustava je medjusobno neuskladnjen

5. RAZVOJ MOZGA • mozak se povećava sa 70 na 90% svoje veličine u odrasloj dobi • potrošnja energije u moždanoj kori dostiže vrhunac u dobi od oko 4 godine • Poboljšanje vještina i sposobnosti –> tjelesnu koordinaciju –> percepciju –> pažnju , pamćenje i govor –> logičko mišljenje i maštu • jake neuralne aktivnosti i rast u područjima čeonih režnjeva zaduženim za planiranje i organizaciju • kod većine djece lijeva je hemisfera osobitno aktivna između 3. i 6.godine • razvoj jezičnih sposobnosti u ranom djetinjstvu • aktivnost desne hemisfere se povećava tijekom čitavog ranog i srednjeg djetinjastva

6. osim kore velikog mozga u ranom djetinjstvu razvijaju se i drugi dijelovi mozga • mali mozak - odgovoran za održavanje ravnoteže i kontroli tjelesnih pokreta • retikularna formacija -regulira budnost i svijest • žuljevito tijelo - široki snop vlakana koji povezuje dvije hemisfere

7. UTJECAJI NA TJELESNI RAST I RAZVOJNaslijeđe i hormoni • geni utječu na tjelesni rast putem kontrole izlučivanja hormona • hipofiza izlučuje dva hormona koji utječu na rast • Hormon rasta je od rođenja nužan za razvoj tjelesnih tkiva. Tjelensa visina osoba kojima nedostaje hormona rasta iznosi oko 130 cm. • Tiroksin, hormon koji stimulira stitnjaču, nužan je za razvoj živčanih stanica. Nedostatak tiroksina izaziva mentalnu retardaciju.

8. Emocionalna dobrobit • jednaka kaO u dojenačkoj dobi i može imati značajan utjecaj na rast i zdravlje • Preskolska djeca čije su obiteljske okolnosti vrlo stresne češće obolijevaju od bolesti dišnog i probavnog sustava. • krajnja emocionalna uskraćenost može ometati stvaranje hormona rasta i dovesti do psihosocijalnog dvarifizma - poremećaj rasta koji se pojavljue izmedju 2.-15. god. Obilježja: –> nizak tjelesni rast –> smanjeno izlučivanje hormona rasta –> nezrela dob kostiju –> ozbiljni problemi prilagodbe • Uklanjanjem djece iz emocionalno nestabilne okoline, razina njihova hormona rasta brzo se vraća u normalu i ona počnu dalje normalno rasti

9. Prehrana • S prijelazom u rano djetinjstvo mnoga djeca postaju nepredvidiva i izbirljiva u jelu. • Do smanjenja apetita dolazi jer se brzina rasta usporila. • Djeca predškolse dobi jedu manje ali im je potrebna im visokokvalitetna prehrana. Treba im ista vrsta hrane kaO i odraslim osobama samo u manjim količinama. • masti,ulja,sol i slatko uzimati u malim količinama • Socijalna okolina snažno utječe na preferiranje određenih vrsta hrane kod male djece. Djeca su sklona imitirati izbor hrane osoba koje vole. • Podmićivanje djece slatkom hranom dovode do toga da dijete sve više voli nagradu od zdrave hrane.

10. Zarazne bolesti • Loša prehrana smanjuje aktivnost imunološkog sustava i čini djecu podložniju različitim bolestima.Bolest smanjuje apetit i ograničava sposobnost tijela da apsorbira hranu. • Najčešće dječje bolesti: –> ospice i vodene kozice –> dijareja • Veliku ulogu u smanjenju dječjih bolesti ima cijepljenje. • Uzroci neadekvatne imuziacije: –> nemogućnost plaćanja cjepiva –> pogrešno shvaćanje da cjepiva nisu djelotvorna ili da oslabljuju imunološki sustav te da povećanju broj djece s autizmom • Automobilske i pješačke nesreće, utapanja, trovanja,prostrijelne rane, opekotine, padovi i gutanje stranih tijelavodeći su uzrok dječje smrtnosti u industrijaliziranim zemljama. • Dok u zemljama u razvoju smrt uzrokovana ozljedama je veća ,a najčešći uzroci su sirmaštvo, brz populacijski rast,prenapučenost gradova i gust promet,slabe mjere sigurnosti..

11. MOTORIČKI RAZVOJ RAZVOJ GRUBE I FINE MOTORIKE • Kako su tjelesno držanje i ravnoteža puno bolji , te promjene omogućuju i bolju motoričku koordinaciju. • Kako oblik djetetova tijela postaje skladniji ,tako se težište tijela pomiče niže, prema trupu. • bolja ravnoteža, čime se utire put novim motoričkim vještinama koje obuhvaćaju velike mišićie tijela • u dobi od 2.god dječji hod postaje ritmičan • Razvoj fine motorike također ostvaruje velik napredak • kontrola ruku i prstiju je bolja te mala djeca mogu slagati slagalice, rezati, lijepiti i nizati perlice

12. Tablica razvoja motoričkih vještina u ranom djetinjstvu

13. Fina motorika je najočitija u primjeru: –> djetetove skrbi o vlastitom tijelu –>njegovim crtezima i slikama • Mala djeca postaju postupno samostalna u odijevanju. Iako ćemo često vidjeti trogodišnjake da su naopačke obukli majicu, hlače ili cipele bitno je da se trude i žele to sami.

14. Vjerojatno najsloženija vještina samopomoći u ranom djetinjstvu je vezanje cipela koje dijete svlada u potpunosti oko 5.-6. godine.

15. Na razvoj djetetovih umjetničkih ostvarenja utječe fina motorika udružena sa drugim činiteljima, npr.kognitivnim shvaćanjem da crteži mogu služiti kaO simboli i bolje sposobnosti razumijevanja i planiranja prostora. • U pravilu crtež se razvija u kroz tri faze: –> šaranje –> prvi oblici prikazivanja –> realističniji crteži • Kako predškolci eksperimentiraju linijama i oblicima, uočavaju slova i promatraju druge kako pišu, tako pokušavaju i sami pisati. Doživljavanje slova kaO slika.

16. Prvi oblici prikazivanja • dječja šaranja poprimaju oblik prvog crteža • korištenje crta kako bi se priakzali granice predmeta te tako stvaraju prve crteže čovjeka

17. Realističniji crteži • Kako se kognitivne i fine motoričke sposobnosti poboljšavaju, tako počinju zahtijevati veći stupanj realizma. Crteži sadrže konvencionalne likove u kojima su ponekad glava i tijelo razdvojeni, ali sve je jasno prikazano.

18. INDIVIDUALNE RAZLIKE • Dijete koje je višlje i ima mišićavije tijelo vjerojatno će se početi brže kretati i prije usvojiti motoričke vještine od nižeg djtetea zdepaste gradje. • Djecaci su napredniji u vještinama koje zahtijevaju snagu, dok su djevojčice spretnije u finim motoričkim vještinama te u nekim vještinama grube motorike koje zahtijevaju kombinaciju dobre ravnoteže i pokreta stopala. • Djeca ovladavaju motoričkim vještinama ranog djetinjstva kroz svakodnevnu igru. • Odrasle osobe uključene u motoričke aktivnosti malog djeteta trebale bi se usredotočiti na djetetovo uživanje u zabavi, a ne učenje „pravilne“ tehnike.

19. Hvala na pozornosti :)