Zajednički porezi

1. Zajednički porezi

2. Opće karakteristike poreza na dohodak • Porez na dohodak je jedan od najznačajnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava. • Oporezivanje dohotka je financijski izdašno, a kroz njega se mogu jednako učinkovito ostvarivati i ekonomski i socijalni ciljevi fiskalne politike. • Porezom na dohodak oporezuju samo fizičke osobe i to bilo kao pojedinci, bilo kao primjerice obitelj (oporezivanje zajedničkog obiteljskog dohotka).

3. Opće karakteristike poreza na dohodak • Oporezuje se ukupni neto dohodak, pri čemu se troškovi koji se smatraju potrebnim za ostvarenje dohotka prihvaćaju i tretiraju kao odbitne stavke. • Porez na dohodak smatra se i najosobnijim poreznim oblikom, odnosno subjektnim porezom koji uzima u obzir osobne okolnosti poreznog obveznika. • Porez dohodak ubraja se u vrlo složene porezne oblike, što se prije svega odnosi na sam postupak razreza poreza, zbog čega mora postojati visok stupanj spremnosti na suradnju na strani poreznih obveznika (prilikom same prijave poreza), dobro osposobljena porezna uprava te dobro organiziran sustav evidencije poreznih obveznika (što se u RH ostvaruje između ostalog i primjenom osobnog identifikacijskog broja –OIB).

4. Metoda enumeracije ili nabrajanja • Sam pojam dohotka teško je odrediti, stoga se koristi metoda koju nazivamo enumeracija ili nabrajanje, odnosno točno se navede što u nekoj zemlji predstavlja oporezivi dohodak (primjerice u RH trenutačno oporezujemo dohotke iz šest različitih izvora). • Za točno utvrđivanje sadržaja pojma dohodak moramo precizno utvrditi poreznu sposobnost obveznika, a ona se utvrđuje na način da seod veličine dohotka (VD) oduzmu osobna svojstva (OS); odnosno: PS = VD - OS

5. Egzistencijski minimum • Kod oporezivanja dohotka primjenjuje egzistencijski minimum, ili u RH osobni odbitak. • To je fiksno definirani novčani iznos koji se odbija od porezne osnovice svakom poreznom obvezniku, bez obzira na njegovu poreznu sposobnost. • Država se kod svih poreznih obveznika u sustavu poreza na dohodak, odriče od oporezivanja nekog minimuma potrebnog za zadovoljenje osnovnih životnih potreba pojedinca na mjesečnoj bazi.

6. Načelo svjetskog dohotka • Koncept oporezivanja svjetskog dohotka podrazumijeva da se rezidentima oporezuje sav dohodak (u tuzemstvu i inozemstvu), odnosno dohodak ostvaren u zemlji (tuzemni dohodak) i bilo gdje drugdje u svijetu (inozemni dohodak). • Dok se nerezidentima oporezuje samo dohodak ostvaren u tuzemstvu (tuzemni dohodak). Ovo se načelo poklapa s definicijom ograničene i neograničene porezne obveze kod oporezivanja dobiti.

7. Zakonodavni okvir i zakonske promjene • U trenutku osamostaljenja RH materija oporezivanja dobiti bila je regulirana Zakonom o neposrednim porezima u kojem je na jednom mjestu bilo regulirano i oporezivanje dohotka i oporezivanje dobiti. • Krajem 1993. godine donesen je prvi Zakon o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1994. godine. Ovim je zakonom postavljen temelj oporezivanja dohotka u Hrvatskoj koji je u određene izmjene zadržan do danas. • Od tada su se dogodile brojne promjene u smislu obuhvata oporezivog dohotka, veličine osobnog odbitka, rasporeda poreznih stopa, broja olakšica i načina oporezivanja pojedinih vrsta dohotka.

8. Promjene poreznih stopa • Visina poreznih stopa i porezni razredi mijenjali su se u nekoliko navrata, posljednje značajnije promjene desile su se kada je ukinut četvrti porezni razred te snižena visina poreznih stopa. • Stope su do 30. lipnja 2010. godine bile u visini od 15%, 25% i 35% i 45%, da bi od 01. srpnja 2010. bile zamijenjene stopama od 12%, 25% i 40%.

9. Specifičnosti sustava oporezivanja dohotka • Kada analiziramo zakonske promjene u sustavu oporezivanja dohotka, svakako treba spomenuti i uvođenje kriznog poreza 2009., kao posebnog poreza, kojim se dodatno oporezuje dohodak građana zbog saniranja posljedica financijske krize. • Ovaj je porez nametnut na sve vrste oporezivih dohodaka i to na način da su se stopom od 2% oporezovale isplate u rasponu 3.000 do 6.000 kuna, a stopom od 4% isplate iznad 6.000 kn. • Stopa od 2% ukinuta 1. srpnja 2010. za plaće, mirovine i druge primitke, a od 1. rujna 2010. i za ostvarene primitke od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja, dok je stopa od 4% ukinuta 31. listopada 2010. za plaće, mirovine i druge primitke, odnosno 31. prosinca 2010. za ostvarene primitke od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja.

10. Specifičnosti sustava oporezivanja dohotka i zakonske promjene • Do izmjena Zakona u lipnju 2010. NN 80/10. godine porezni obveznici imali i pravo uz osnovni osobni odbitak u iznosu od 1.800 kn, prilikom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, iskoristiti i tzv. dodatni osobni odbitak u maksimalnom iznosu od 12.000 kn godišnje po osnovi plaćenih zdravstvenih usluga, koje nisu bile plaćene iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja, po osnovi troškova rješavanja stambenog pitanja, po osnovi troškova nastalih temeljem plaćanja najamnine te po osnovi danih darovanja. • Početkom 2012. osnovni je odbitak povećan na 2.200 kn, promijenjeni su porezni razredi te je ponovno uvedeno oporezivanje dividende i udjela u dobiti te su sve isplate, uz određene iznimke, nakon toga datuma postale oporezive. • Ustavni sud je u rujnu 2013.obustavio je primjenu Izmjena zakona o porezu na dohodak koji je propisao retroaktivno oporezivanje dohotka na dividendu za iznose veće od 12.000 kuna godišnje iz zadržane dobiti ostvarene prije stupanja Zakona na snagu.

11. Zakonodavni okvir • U primjeni je Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12. • Pravilnik o porezu na dohodak NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13). • Na materiju oporezivanja dohotka odnosi se i Zakon o doprinosima NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12 i 144/12 te Pravilnik o doprinosima NN 2/09, 9/09, 97/09, 25/11, 61/12 i 86/13jer su porezni obveznici koji ostvaruju primitke od rada i osiguranici u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i po toj osnovi uplaćuju doprinose .

12. Osnovni elementi poreza na dohodak u Hrvatskoj Određivanje: • poreznog obveznika, • porezne osnovice, • poreznih stopa, • poreznog razdoblja, • osobnog odbitka, • vrste oporezivog dohotka.

13. Oporezivi izvori dohotka • Prema Zakonu o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12 dohodak se oporezuje iz šest izvora, a to su: • dohodak od nesamostalnog rada (plaća po osnovi radnog odnosa), • dohodak od samostalne djelatnosti (povremeno – što ne predstavlja drugi dohodak i/ili trajno – obrtnička djelatnost, slobodna zanimanja), • dohodak od imovine i imovinskih prava (najamnina, tantijeme, zakup), • dohodak od kapitala (kamate, dividend, udjeli u dobiti), • dohodak od osiguranja i • drugi dohodak (povremeni rad izvan radnog odnosa).

14. Porezni obveznik • Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje oporezivi dohodak. • Ukoliko više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za ostvareni udio u zajednički ostvarenom dohotku. • Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohodaka.

15. Rezident i nerezident • Porezni obveznik može biti rezident i nerezident. Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, ali i ona osoba koja je zaposlena u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću. • Nerezident je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

16. Porezna osnovica • Porezna osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a umanjen za osobni odbitak. • Porezna osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjen za osobni odbitak za nerezidente.

18. Porezne stope • Porezne stope koje se primjenjuju su 12%, 25% i 40%. • Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% do 2.200 kn mjesečno, po stopi od 25% od 2.200 do 8.800 kn mjesečno te po stopi od 40% iznad 8.800 kn mjesečno. • Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

19. Napomena: visina mjesečne (pa i godišnje) osnovice se utvrđuje na temelju visine osobnog odbitka. Prvi prag od 2.200 kn definira se kao jednostruki osnovni osobni odbitak (1 x 2.200 = 2.200), a drugi prag od 8.800 kn kao četverostruki osnovni osobni odbitak (4 x 2.200 = 8.800).

20. Porezno razdoblje • Porezno razdoblje kod poreza na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu. • Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u slučaju da rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno i u slučaju rođenja ili smrti poreznog obveznika.  • Porez na dohodak plaćen tijekom poreznog razdoblja smatra se predujmom poreza na dohodak bez obzira na koji je način obračunan i plaćen. • Naime, po isteku poreznog razdoblja svi primici se zbrajaju te se utvrđuje konačni dohodak i obračunava konačni porez na dohodak. • Konačni iznos poreza utvrđuje Porezna uprava na temelju godišnje porezne prijave koju podnosi sam obveznik, međutim pod određenim uvjetima, odnosno prilikom plaćanja poreza na određene izvore dohotka, plaćeni predujam poreza na određene primitke može se smatrati i konačno plaćenim porezom te porezni obveznici nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, osim ako to sami ne žele, kako bi ostvarili povrat poreza

21. Primici koji se na smatraju dohotkom • Primici koji se ne smatraju dohotkom obuhvaćaju kategorije: primitaka od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologena žiro, tekućem i deviznom računu (po viđenju i oročene) koji su ostvareni od banaka, štedionica i štednokreditnih zadruga, primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000 kn godišnje, primitke od kamata po vrijednosnim papirima, primitke od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela mirovine, mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja i državne nagrade. • Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge koji se ostvaruju po posebnim propisima, a to su: potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, socijalne potpore, doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta, primici osoba s invaliditetom (osim plaća i mirovina), potpore zbog uništenja/oštećenja imovine zbog elementarne nepogode, potpore zbog uništenja/oštećenja imovine zbog ratnih događanja, nasljedstva i darovi, primici od otuđenja osobne imovine, odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću, primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima, primici koji se ostvare za zdravstvene potrebe, rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnimzdravstvenimosiguranjem, primicipoosnoviosiguranjastvari, odgovornosti, života i imovine, neoporezivenagrade, potpore i drugiprimici.

22. Osobni odbitak • Njegova visina ovisi o trenutačnoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji u zemlji te iznosi 2.200 kn za zaposlene, odnosno do maksimalnog iznosa mirovine od 3.400 kn za umirovljenike. • Porezni obveznici koji žive na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka, ovisno o tome u koju skupinu područja posebne državne skrbi pripadaju, ali tek po podnošenju godišnje prijave poreza na dohodak, dok na mjesečnoj razini koriste također 2.200 kuna. • Osnovni osobni odbitak se uvećava po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji, a propisuje se primjenom odgovarajućeg faktora uvažavajući osobine obveznika i uzdržavanih članova. Da bi netko imao status uzdržavanog člana obitelji maksimalni godišnji ukupni primitak ne smije mu prelaziti peterostruki osobni odbitak, odnosno 11.000 kn godišnje, neovisno o tome radi li se o oporezivim ili neoporezivim primicima. • U uzdržavane članove obitelji ubrajaju se: djeca (koju uzdržavaju roditelji, skrbnici, poočim i pomajka te djeca nakon završetka školovanja do prvog zaposlenja ako su prijavljena na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje), supružnici, roditelji obveznika i njegovog supružnika, preci i potomci u izravnoj liniji te maćeha ili očuh koji su uzdržavani, bivši supružnici koji primaju alimentaciju te punoljetne osobe kojima je imenovan skrbnik po posebnom zakonu

24. Dohodak od nesamostalnog rada • Obuhvaća dohodak ostvaren nesamostalnim radom, a to je takva vrsta rada u kojoj se radi prema uputama poslodavca, pri čemu posloprimac, odnosno zaposlenik, ne snosi nikakav rizik i u posao ulaže samo svoj rad, dok sve ostale uvjete rada određuje poslodavac. • Najvažniji oblici dohotka od nesamostalnog rada su plaće i mirovine. Plaćom se smatra i sve što poslodavac daje radniku po osnovi rada u novcu ili u naravi (u obliku usluga ili dobara), bez naknade. • Na primitak od nesamostalnog rada također se plaćaju i doprinosi i to za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za zdravstveno osiguranje, kao i za osiguranje za slučaj nezaposlenosti i osiguranje za slučaj ozljede i profesionalne bolesti,

26. Dohodak od samostalne djelatnosti • Obuhvaća dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Slobodna zanimanja determinirana su kao profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. • Sve osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti mogu na vlastiti zahtjev umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit. • Prilikom oporezivanja dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada primjenjuju se sve tri postojeće porezne stope uz pravo korištenja osobnog odbitka.

27. Dohodak od imovine i imovinskih prava • Predstavlja razliku između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima. • Oporezivanje iznajmljivanja pokretnina i nekretnina oporezuje sa samo sa stopom od 12% uvećanom za eventualni prirez i bez prava na korištenje osobnog odbitka. Prilikom utvrđivanja porezne osnovice priznaje se 30% umanjenja na ime troškova. Ovako plaćeni porez na dohodak smatra se konačnim porezom bez obveze podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak. • Dohodak od otuđenja (prodaja, zamjena, drugi prijenos) nekretnina oporezuje se samo sa stopom od 25% uvećanom za eventualni prirez. Također se smatra konačno plaćenim porezom, bez prava na korištenje osobnog odbitka i bez obveze podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. • Dohodak od imovinskih prava, koji se odnosi na autorska prava na pisana, glazbena, znanstvena i slična djela te se oporezuje samo sa stopom od 25% uvećanom za eventualni prirez bez prava na korištenje osobnog odbitka. Važno je naglasiti kako ovaj porez obračunavaju , obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka.

28. Dohodak od kapitala • Dohodak od kapitala obuhvaća primitke po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i udjele u dobiti koji su ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica. Od 2012. godine dohotkom od kapitala smatraju se dividende, udjeli u dobiti iznad 12.000 kn godišnje, čiji se predujam oporezuje po stopi od 12%. • Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci, a ne može se koristiti ni osobni odbitak. • I u slučaju oporezivanja dohotka od kapitala obveznici nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu. • Porez na dohodak od kapitala na primitke po osnovi kamata i izuzimanja imovine plaća se po stopi od 40%, uvećanoj za eventualni prirez, a na dohodak od dodjele i opcijske kupnje vlastitih dionica po stopi od 25% uvećanoj za eventualni prirez.

29. Dohodak od osiguranja • Obuhvaća primitke u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. Pri utvrđivanju dohotka ne priznaju se izdaci. • Osiguravajuće društvo pri isplati osigurane svote obračunava porez na dohodak po stopi od 12% uvećanoj za eventualni prirez te bez prava na osobni odbitak, a ovako plaćeni porez se također smatra konačno plaćenim porezom bez obveze podnošenja godišnje porezne prijave.

30. Drugi dohodak • Obuhvaća primitke nastale izvan radnog odnosa. • Obilježje ove vrste prihoda jest njihovo povremeno pritjecanje. • U slučaju ostvarivanja ove vrste prihoda poreznom se obvezniku ne priznaje pravo ne osobni odbitak, a takav se porez smatra konačno plaćenim porezom. • Stopa koja se primjenjuje prilikom oporezivanja jest 25%.

31. Porez na promet nekretnina • Porez na promet nekretnina spada u skupinu imovinskih poreza. • Imovinskim porezima se uglavnom izravno oporezuje vrijednost imovine, porast vrijednosti imovine ili nasljedstva i darovi. • S druge strane, postoje neizravni porezi na imovinu kojima se oporezuje prijenos vlasničkih prava kao što je slučaj s porezom na promet nekretnina.

32. Obilježja PPN-a u RH • Porez na promet nekretnina je neizravni porez kojim se oporezuje promet nekretnina u Hrvatskoj. • Pod prometom nekretnina podrazumijeva se svako stjecanje vlasništva nekretnine što je najčešće kupnja. • No, pod promet nekretnina ulaze i drugi oblici stjecanja vlasništva kao što je zamjena, nasljeđivanje ili darovanje. • Iako u Hrvatskoj postoji porez na nasljedstva i darove, on kao takav ne obuhvaća darovanje i nasljeđivanje nekretnina. To je uređeno porezom na promet nekretnina. • Pod nekretninom se smatra zemljište (građevno ili poljoprivredno) ili građevina (kuće, zgrade, garaže itd.).

33. Porezni obveznik • Porezni obveznik je stjecatelj nekretnine. • Iznimka je prvi nasljedni red (bračni drug ili djeca) koji nekretninu stječu nasljeđivanjem ili darovanjem. • Porezna osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. • Tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora o kupnji nekretnine, odnosno nekog drugog pravnog posla s kojim se stječe nekretnina. Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%.

34. Porezna osnovica i porezna stopa • Porezna osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. • Tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora o kupnji nekretnine, odnosno nekog drugog pravnog posla s kojim se stječe nekretnina. • Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%.

35. Oporezivanje prometa novosagrađenih nekretnina • Novosagrađene nekretnine u Hrvatskoj oporezuju se PDV-om po stopi od 25%, odnosno svaka prva prodaja novosagrađene nekretnine od strane pravne osobe predmet je oporezivanja PDV-om. • Osnovicu PDV-a tada čini naknada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemljišta. • Vrijednost zemljišta, koja uključuje i komunalnu naknadu za uređenje zemljišta, oporezuje se porezom na promet nekretnina po stopi od 5%. • Iz tog razloga, prodavatelji novosagrađenih nekretnina moraju na računu posebno navesti vrijednost građevine (koja se oporezuje PDV-om) i vrijednost zemljišta (koja se oporezuje PNN-om). • Svaka daljnja prodaja nekretnine oporezuje se porezom na promet nekretnina po stopi od 5%.

36. Porezna oslobođenja • Osim već spomenutog prvog nasljednog reda, ona se odnose na: • tijela državne vlasti i lokalne vlasti kao i brojne ustanove, zaklade i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa, • diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije, • osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina, • prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu, • građani koji kupuju nekretninu na kojoj su imali stanarsko pravo ili bili zaštićeni najmoprimci (sukladno propisima kojima se uređuje prodaja stanova sa stanarskim pravom), • osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva, • osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, • osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine, • osobe koje stječu prvu nekretninu kojom rješavaju stambeno pitanje.

37. Porezno oslobođenje pri kupnji prve nekretnine kojom se rješava stambeno pitanje • Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje. • Kako bi ostvarili poreznu olakšicu osobe ne smiju posjedovati ni jednu nekretninu, moraju biti hrvatski državljani te moraju prijaviti prebivalište i boraviti u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koja se stječe nalazi. • Jedna osoba (samac) oslobođena je poreza najviše za vrijednost 50m2 nekretnine koja se stječe. • Iznos površine prema kojoj se utvrđuje najviši iznos poreznog oslobođenja ovisi o broju članova uže obitelji. Najviše se može biti oslobođeno poreza za vrijednost 120m2 nekretnine koja se stječe.

38. Dioba prihoda od PPN-a • Porez na promet nekretnina je zajednički porez što znači da se prihodi od tog poreza dijele između državnog proračuna (40%) i proračuna općine ili grada (60%) u kojem dolazi do stjecanja nekretnine. • Budući da su zajednički porezi instrument okomitog fiskalnog izravnanja, porez na promet nekretnina je za mnoge proračune općina i gradova značajan porezni prihod. • Na razini općina i gradova u 2010. godini od poreza na promet nekretnina prikupljeno je ukupno 439,9 milijuna kuna što čini 2,9% ukupnih prihoda lokalnih jedinica u Hrvatskoj. • Kao prihod državnog proračuna porez na promet nekretnina je relativno neznačajan i čini svega 0,4%.