CRKVENI POREZI

1. CRKVENI POREZI Mr. sc. Marta Božina

2. slabo istraženo područje • štura literatura (Jelčić/Jelčić: Porezni sustav i porezna politika, Jelčić: Financijsko pravo i financijska znanost, Bađun: Financiranje crkve u RH) • gotovo neistražena ekonomska djelatnost katoličke Crkve u Hrvatskoj

3. Cilj današnjeg predavanja: • složenost pitanja crkvenih poreza • povijesni pregled razvoja financija vjerskih zajednica u RH • komparativni prikaz oblika crkvenih poreza • mogućnost uvođenja crkvenih poreza u RH

4. Općenito o crkvenom porezu • pitanje crkvenih poreza: • izvori sredstava za pokriće rashoda Crkve • tko su obveznici • iznos, kriteriji i modalitet ubiranja • korištenje poreznih prihoda • upravljanje prikupljenih prihoda • problem → povezanost Crkve i države → većinska vjeroispovijest

5. snažan utjecaj povijesnog razvoja Crkve • ne postoji jedinstven izvor financiranja, već nekoliko sustava: • vlastitih prihoda • dobrovoljnih prihoda i pomoći • crkvenih doprinosa • financiranja iz proračuna države • crkvenih poreza • konkretni sustav ubiranja crkvenih poreza rezultat je političkog, kulturnog i socijalnog nasljeđa

6. temeljni izvor financiranja Crkve kao institucije • javlja se tijekom 19 st. – uslijedio nakon reformacije i sekularizacije • crkvenom reformacijom → oduzet veći dio nekretnina • pitanje financiranja crkvene djelatnosti • sličnost s ostalim državnim porezima

7. razlika: • porezni obveznici – pripadnici vjerske zajednice? • osnovica oporezivanja – crkveni porez kao prirez? • prestanak porezne obveze – istupanjem iz vjerske zajednice • tko ubire poreze – crkvena/državna tijela • tko određuje njihovu visinu – crkvena tijela

8. Prisilna naplata crkvenog poreza? • plaćaju ga članovi vjerske zajednice - istupom iz crkve ta se obveza smanjuje ili prestaje • neplaćanje poreza i njegova prisilna naplata nisu jednaki kao kod ostalih poreza • prisilni karakter poreza za crkvu ima izuzetno negativne posljedice • obilježje crkvenog poreza kao dodatnog poreza → nedostatak • ako se uslijed ekonomskih ili drugih razloga smanji iznos poreza na kojem se temelji obveza plaćanja crkvenog poreza, smanjuje se i njegova porezna osnovica a time i iznos ubranog poreza

9. crkveni porezi javljaju se u državama u kojima je ustavom utvrđena suradnja crkve i države • država prikuplja crkvene poreze kako bi zadovoljila vjerske potrebe svojih građana • nedostaci financiranja crkve iz državnog proračuna?

10. Crkva u Republici Hrvatskoj • definirana Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02) • Crkva – zajednica fizičkih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovijedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim očitovanjima svoje vjere • vjerske zajednice upisuju se u Evidenciju vjerskih zajednica • pitanja od zajedničkog interesa → ugovor između vlade i vjerske zajednice

11. Čl. 17.,st.1. -vjerska zajednica stječe sredstva: – prihodima od svoje imovine – iz dobiti trgovačkih društava kojih su imatelji dionica ili udjela – obavljanjem karitativne, odgojno-obrazovne, kulturne, umjetničke ili druge opće korisne djelatnosti, te prodajom vjerskih izdanja ili suvenira – od pružanja vjerskih usluga – od nasljedstva i darova – od dobrovoljnih priloga • iz državnog proračuna – za restauraciju vjerskih objekata i umjetnina • iz proračuna jedinica područne samouprave - namjenski

12. vjerske zajednice: • ne plaćaju porez na promet nekretnina u slučaju stjecanja objekata ili zemljišta za vjerske namjene • ne plaćaju porez na priloge • ne plaća carine i porez na predmete koje prima od strane fizičkih i pravnih osoba za vjersku namjenu

13. Financiranje Crkve u RH kroz povijest • razdoblje od 13. do 19. st. • srednji vijek → karakterističan veliki broj crkvenih tijela • prihodi od crkvene desetine, darova iz oporuka i od strane plemstva, prihodi od crkvene zemlje i vinograda • Crkva ima izuzetnu političku moć – opiranje svjetovne vlasti sprječavanjem akumulacije zemlje u vlasništvu Crkve • primjer grada Zagreba – jača crkvena vlast

14. Vlast Crkve ograničavala je ekonomsku moć grada • zagrebački crkveni feud → dvostruka akumulacija: feudalna i crkveno - desetinska • akumulacija pokretnina i nekretnina • smanjeni izdaci crkvenog feuda za upravu imanja • privilegiran položaj Crkve: visoko obrazovanje i većinom pravno usmjerenje obrazovanja • Primjer Dubrovačke Republike

15. razdoblje od 1945. do 1990. • Program SKJ i propisi → Crkva je zasebni dio društvene zajednice • sve vjerske zajednice bile su izjednačene – praktički katolička Crkva bila je u nepovoljnom položaju • Zakonom o agrarnoj reformi određeno da vjerske ustanove mogu imati najviše 10 hektara površine zemljišta • članak 174. Ustava iz 1974.: "vjerske zajednice mogu, u granicama određenim zakonom, imati pravo vlasništva na nekretnine" • Crkvi se oduzima imovina a svećenici plaćaju porez na tzv. dušobrižničku djelatnost

16. razdoblje tranzicije • jedna od političkih značajka tranzicijskih država je demokratizacija društva • priznanje crkvenog i vjerskog pluralizma • prema čl. 41. Ustava Republike Hrvatske iz 1990.: "sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države" • 1996. i 1998. potpisani Ugovori između RH i Svete Stolice

17. gospodarski značaj Ugovora 9.10.1998. • vjernici i dalje svojim prilozima stvaraju crkvene fondove→neoporeziva sredstva ali i bez mogućnosti poreznih olakšica • glavne značajke Ugovora: • povrat crkvene imovine: povrat imovine koju je moguće vratiti, odnosno naći odgovarajuću zamjenu te isplata novčane naknade “…RH će mjesečno dostavljati iz godišnjega proračuna "iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa koje postoje u RH na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora”

18. doprinosi države katoličkoj Crkvi • pravne osobe Katoličke crkve u odnosu na porezni sustav smatraju se neprofitnim ustanovama • RH se također obvezuje da će pomagati posebne programe korisne za opće dobro

19. Crkveni porezi u Republici Hrvatskoj • obilježja katoličke Crkve u RH: • prevladavajuća vjeroispovijest • Crkva odvojena od države • cikličko kretanje njenog financijskog položaja • formalnopravno regulirani odnosi • rasprava glede mogućeg uvođenja crkvenog poreza aktivna oko 2005 i 2006 godine

20. Porezni obveznici • pripadnici priznate vjerske zajednice • “problem statistike” • pitanje → cjelokupno društvo financira Crkvu? Porezna osnovica • ukoliko se oporezuje na temelju nekog već plaćenog poreza (prirez) – opterećenje raste • rješenje → kombinacija povrata dijela nacionalizirane imovine, plaćanja naknade od države za ono što se ne može vratiti, te postotak prikupljenog poreza na dohodak, s tim da bi obveznici sami izabrali kojoj će se vjerskoj zajednici ta sredstva doznačiti

21. Namjena sredstava • jedinstvena blagajna iz koje će se financirati rashodi na području države, ubiranje od strane užih teritorijalnih jedinica, ili od vjernika koji žive na području određene crkvene zajednice • precizno utvrditi na čiji će se račun slijevati sredstva prikupljena crkvenim porezom te na koji će se način ta sredstva dijeliti između crkvenih zajednica Ubiranje poreza i visina porezne stope • eventualno prikupljanje crkvenih poreza trebalo bi prepustiti Poreznoj upravi • porezna stopa – otvoreno pitanje

22. Osobitosti crkvenog poreza kod pojedinih država • Njemačka: • najizdašniji prihod od crkvenih poreza • svaka pokrajina utvrđuje ga svojim propisima – dodatni porez na dohodak • progresivan porez – od 8-9% ali do ukupno 3-4% oporezivog dohotka • ubiru ga → država i crkvena tijela • namjena sredstava: 2.500 svećenika, 19.000 suradnika laika, 965 dječjih vrtića, 151 dom umirovljenika, 15 bolnica, 91 dom za djecu i mlade, 95 ustanova za duševno bolesne, 47 posebnih škola, 751 savjetovalište itd.

23. Italija • specifičan oblik financiranja crkve: • prilozi institutu za uzdržavanje svećenstva – porezna olakšica • izdvajanje za Crkvu iz naplaćenog porezan na dohodak • specifičan oblik ubranih poreznih prihoda • Talijanska biskupska konferencija svake godine podnosi Vladi izvještaj kako su bila utrošena sredstva Rimskog središnjeg instituta

24. Sjedinjene Američke Države • sustav dobrovoljnih priloga • neizravna pomoć države Crkvi: • neoporezivanje crkvene imovine • porezne olakšice za izdvajanja u korist Crkve

25. Austrija → Crkva ubire porez putem svoje specijalizirane službe – povećani rashodi • Francuska → odvojenost Crkve i države • financiranje putem godišnjih doprinosa uz mogućnost korištenja porezne olakšice • država subvencionira jedino rashode crkvenih edukacijskih ustanova • Danska → državna crkva • Švedska → državna crkva koja se financira kroz crkveni porez • ostale vjerske zajednice financiraju se iz dobrovoljnih priloga

26. Zaključak • složenost pitanja crkvenog poreza • najprimjereniji model poreznog oblika – talijanski model • prikupljanje od strane Porezne uprave • razvijanje svijesti o potrebi pridonošenja vjernika samoj Crkvi, ali i kod ostalih članova zajednice o općem dobru kojem Crkva pridonosi