Dipld.sestra Indira Poplata KCU Sarajevo, Pedijatrijska klinika

1. Dipl.med.sestra Indira PoplataKCU Sarajevo, Pedijatrijska klinika EDUKACIJA RODITELJA PACIJENATASA UROĐENIM SRČANIM ANOMALIJAMA

2. UVO D Urođene srčane anomalije su poremećaji anatomske strukture srca i/ili velikih krvnih sudova sa kojima novorođenče već dolazi na svijet. Smatra se da broj urođenih srčanih anomalija u evropskoj populaciji, a tako i kod nas iznosi 0,8 odsto, odnosno da osmoro djece na 1.000 živorođenih ima neku od srčanih mana. To nije nimalo zanemarljiv broj i naravno da je potrebno znati da su urođene srčane mane mnogo prisutnije nego što to mnogi misle. Oko jedan odsto djece u svijetu ima neku od nasljednih bolesti kardiovaskularnog sistema, a statistike pokazuju da su srčane mane najčešće urođene mane kod ljudi.

3. Medicinska sestra je dio stručnog tima u dijagnostici i terapiji srčanih oboljenja kod djece, • ona sudjeluje u psihičkoj pripremi roditelja i djece za izvođenje pojedinih dijagnostičkih testova koji su bitni za dijagnostiku srčanih oboljenja, • učestvuje u ranom otkrivanju urođenih srčanih anomalija.

4. METODE KARDIOLOŠKE OBRADE Metode kardiološke obrade su: • Anamneza • Heteroanamneza • Klinički pregled • Elektrokardiogram (EKG) • Laboratorijske pretrage • Rentgen dijagnostika • Fonokardiogram – Fono • Ehokardiografija – Ultrazvuk • EKG Holter monitoring ritma i krvnog pritiska • Tilt table test • Ergometrija

5. Tokom 2009.godine u kardiološkom savjetovalištu i EHO kabinetu Pedijatrijskeklinike KCU Sarajevo kardiološki je obrađeno 4540 pacijenata, pri čemu je 60 novootkrivenih pacijenata, sa dijagnozom urođenih srčanih anomalija. Realizirani dijagnostički testovi su: • 3768 ultrazvučnih pregleda • 3024 ekg – a • 245 holter ekg-a • 60 ergometrija • 56 fonokardiograma • 43 holtera krvnog pritiska • 26 tilt testova • 49 kardiohirurški tretiranih pacijenata

6. Edukacija bolesnika je sistematski, bolesniku upućen, proces učenja. • Sastavni je dio zdravstvene njege i liječenja, a time i svake aktivnosti medicinske sestre. • Kao takva, edukacija predstavlja kontinuirani proces. • Ima za cilj poticati bolesnika da aktivno sudjeluje u brizi za vlastito zdravlje. • Proces edukacije pacijenta mora biti prilagođen ličnosti pacijenta, starosnoj dobi, intelektualnim sposobnostima, stepenu obrazovanja, materijalnim mogućnostima i sl...

7. Otkrivanje srčanog oboljenja predstavlja iskustvo koje veoma plaši • roditelje i samu djecu,ukoliko su ona starija. • Roditelji nakon postavljanja dijagnoze obično osjete: šok, • paniku, depresiju i vide krivca u drugim ljudima za novonastalu • situaciju. • Medicinska sestra mora omogućiti roditeljima pacijenata da • saznaju što više o ovom problemu, kako ga oni doživljavaju,ona • treba poticati roditelje da postavljaju pitanja i osigurati im • adekvatne odgovore. • Ona ima važnu ulogu u pomaganju pacijentima i roditeljima kroz ponavljanje i utvrđivanje informacija dobijenih od ljekara kardiologa. • Nakon utvrđene dijagnoze urođene srčane anomalije zadatak medicinske sestre je da upozna pacijenta o važnosti redovnih kontrola i da nauči pacijenta šta može sam uraditi kako bi što kvalitetnije obavljao svoje životne aktivnosti.

8. Medicinska sestra treba pomoći roditeljima i djeci svojim znanjem i umijećem, treba olakšati tegobe, adekvatnim odgovorom na svako postavljeno pitanje od strane roditelja vezano za novo nastalo stanje tj.oboljenje. • Podijeliti ranija iskustva sa djecom i roditeljima čija su djeca imala istu ili sličnu dijagnozu. • Program sestrinske pažnje je da pacijenti i njihovi roditelji razumiju program i način liječenja USA. • Komunikacijom i adekvatnim pristupom sestra nastoji pridobiti bolesnika i roditelje na suradnju, te ih formalno educirati usmeno, demonstracijama, vježbom i kontrolom usvojenih vještina, npr. model ili crtež srca.

9. Davanje uputa u pisanom obliku vrlo je korisno zbog napetosti bolesnika, koja može loše utjecati na proces upamćivanja savjeta i uputa. • Dati pisani obrazac ne znači ne razgovarati s bolesnikom i smatrati da je to onaj maksimum koji zbog nedostatka vremena možemo pružiti. • Za psihičku stabilnost pacijenata važna je saradnja kako njih samih, tako i njihovih porodica i cijelog kardiološkog tima. • Kroz evaluaciju dijagnostičkih testova pacijenti i roditelji dobijaju potpune inoformacije vezano za urođenu srčanu anomaliju. • Potrebno je dati roditeljima broj telefona i uputiti na osobu kojoj se mogu javiti u slučaju pogoršanja bolesti, poticati porodicu da budu podrška djetetu u svakom momentu.

10. UPUTSTVA ZA RODITELJE • Roditeljima treba objasniti očekivane promjene djetetovog stanja zbog bolesti, medicinskih postupaka i drugih razloga. • Potrebno je educirati roditelje i djecu kako da savladaju stanje povećanog stresa, motivirati djecu i porodicu da budu aktivni i da sudjeluju u uobičajenim aktivnostima, i hobijima u skladu sa dječijim stanjem i kondicijom. • Plan zdravstvene njege sadrži davanje instrukcija na područjima pravilnog vježbanja i traženje najboljeg načina da se provede program vježbi, kod postoperativnih kardiohirurških pacijenata.

11. Potrebno je educirati djecu za: • provođenje vježbi dubokog disanja, • motivirati djecu da redovno sprovode vježbe, • važno je da pravilan program vježbi započne nakon operacije, prvi postoperativni dan, • educirati roditelje o važnosti uzimanja terapije kako je propisao ljekar kardiolog, • objasniti roditeljima da su djeca sa urođenim srčanim anomalijama izložena visokom riziku od infekcija, • medicinska sestra educira roditelje da izbjegavaju kontakt svoje djece sa osobama koje su virozne, zatim s djecom koja imaju gastroenterokolitis, respiratorne ili kožne infekcije.

12. poticati i motivirati roditelje na redovno održavanje lične higijene, i usmjeriti njegu u tom pravcu, • potrebno je primjeniti pravila asepse i antisepse kod hospitalizirane djece, • omogućiti odgovarajući dijetetski režim ishrane, uz dodatak vitamina, • ohrabriti roditelje da sudjeluju u zdravstvenoj njezi svoje djece i da im se pruži podrška, • sestrinska uloga je važna u učenju o emocionalnoj podršci, koordinaciji njege, prepoznavanju problema i olakšavanju boli.

13. ZAKLJUČAK • Nakon operativnog zahvata i otpusta iz bolnice obavezno je da djeca dolaze u Kardiološko savjetovalište na redovne kontrolne preglede, koji zahtijevaju ultrazvučni pregled srca, snimanje ekg-a, laboratorijske pretrage i provođenje dijagnostičkih testova. • Prevencija infektivnog bakterijskog endokarditisa urođene srčane anomalije zahtijeva asistenciju medicinske sestre u samom pojašnjenju profilakse u PZZ. • Potrebna je dobra saradnja medicinske sestre kao glavnog koordinatora kliničkih sestara i sestara primarne zdravstvene zaštite zbog trajnog nadzora i prepoznavanja problema pacijenata sa USA na svim nivoima.

14. Dobra saradnja medicinske sestre primarne zdravstvene zaštite i kliničke sestre potrebna je zbog svih navedenih promjena kod ove djece i pitanja, od strane roditelja koja mogu biti postavljena u cilju dobijanja informacija vezano za bolest. • Na zdravstvenim radnicima, pa tako i na medicinskim sestrama je da svojim znanjem, umijećem, stručnom pomoći i spremnosti na težak posao edukacije obrazuju ne samo djecu i roditelje u bolnici koja imaju već dijagnosticiranu urođenu srčanu anomaliju, i koja čekaju operativni zahvat već i cijelu populaciju.

15. Medicinska sestra omogućava bolesniku učenje i usvajanje pozitivnog zdravstvenog ponašanja, upoznavanje svoje bolesti, a sa druge strane medicinskoj sestri da primjenjujući komunikacijske vještine osjeća zadovoljstvo postignutog. • Kvalitetnijom edukacijom bolesnici dobijaju bolji uvid u faktore rizika, a također to rezultira i boljim saznanjem sestara o znanju bolesnika.

16. HVALA NA PAŽNJI !