1 / 16

KLINIČKI CENTAR SARAJEVO KLINIKA ZA VASKULARNU HIRURGIJU

KLINIČKI CENTAR SARAJEVO KLINIKA ZA VASKULARNU HIRURGIJU. KLINIKA ZA VASKULARNU HIRURGIJU. POSTOPERATIVNI TRETMAN PACIJENTA Autor: Džubur Amela Koautor: Agić S., Rahmanović A., Dobratići N. UVOD.

merv
Download Presentation

KLINIČKI CENTAR SARAJEVO KLINIKA ZA VASKULARNU HIRURGIJU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KLINIČKI CENTAR SARAJEVO KLINIKA ZA VASKULARNU HIRURGIJU

  2. KLINIKA ZA VASKULARNU HIRURGIJU POSTOPERATIVNI TRETMAN PACIJENTA Autor: Džubur Amela Koautor: Agić S., Rahmanović A., Dobratići N.

  3. UVOD • Zavisno od težine operacije, njene dužine, opšte kondicije organizma i nekih drugih faktora bolesnik poslije operacije može imati čitav niz simptoma udruženih sa opštom slabošću što jednim imenom nazivamo postoperativna bolest.

  4. Procedura prijema pacijenta u jedinicu intenzivne njege • Prije ulaska pacijenta u jedinicu intenzivne njege, sestra intenzivne jedinice dužna je da provjeri: - temperaturu prostora, - čistoću postelje, - zagrijavanje kreveta el. grijačem, - ispravnost aparata: monitoring za invazivno praćenje - perfuzore, - defibrilator, - stanje lijekova i potrošni materijal

  5. Procedura prijema pacijenta u jedinicu intenzivne njege • Sestra intenzivne njege vrši pripremu: - prateće dokumentacije, - temperaturnu listu intenzivne terapije, - listu sestrinske anamneze i - laboratorijske uputnice - urinarnu kesu za mjerenje satne diureze - analgetski koktel na perfuzoru.

  6. Procedura prijema pacijenta u jedinicu intenzivne njege • Nakon završenog operativnog zahvata pacijent se transportuje u jedinicu intenzivne njege uz prisustvo operatora i anesteziologa gdje počinje postoperativni tok.

  7. Praćenje vitalnih parametara prvih 24 sata: - krvnog pritiska(sistolnog i dijastolnog) - arterijskog pritiska - centralnog venskog pritiska - EKG - saturaciju i respiraciju - drenaža (količina, boja i toplota) - diureza (količina, boja) - laboratorija (KS, minerale, ŠUK, ABS) na 4h Svi navedeni parametri se evidentiraju na listu svaki sat, uz potpis sestre. Dužnosti sestre na intenzivnoj jedinici

  8. Vitalni parametri se unose u temperaturnu listu u predviđene rubrike: - puls, srčana frekvenca se očitava sa monitora za invazivni monitoring - sistolni i dijastolni krvni pritisak (manžete koja se postavlja na nadlakticu pacijenta) očitava sa monitora - saturacija se očitava sa monitora za invazivni monitoring - temperatura se mjeri putem termometra i očitava se sa istog Za poštovanje ove procedure odgovorna je smjenska sestra intenzivne njege

  9. POSTOPERATIVNI TRETMAN • Pridržavanje aseptičnih mjera rada • Promatranje mjesta aplikacije I.V. kanile, katetera, operativnog polja • Pravilno primjenjivati ordiniranu antibiotsku terapiju • Posmatrati dejstvo analgezije i po potrebi korigirati • Dati terapiju prema listi intenzivne terapije u tačno određen sat i evidentirati početak i kraj prijema terapije

  10. POSTOPERATIVNA NJEGA • Održavati kožu i sluznice bolesnika čistima (usna duplja, splovilo...) • Održavati bolesničku postelju čistom. • Verbalnu komunikaciju svesti na minimum, osim blage podrške. • Podržati bolesnika u svim naporima savladavanja nelagode i bola.

  11. ZAKLJUČAK • Za praćenje i njegu bolesnika u postoperativnom toku treba izuzetno velika osposobljenost i opšte znanje • Ovi pacijenti su jako zahtjevni i treba im obezbijediti najoptimalniji mogući tretman. • Sestra na intenzivnoj jedinici, pored znanja i vještina treba da se odlikuje i vrlinama kao što su smirenost, empatija, spretnost, urednost i dobru komunikaciju.

  12. ZDRAVLJE JE ČOVJEKOVO NAJVEĆE BLAGO

More Related