ČOVJEK - POLAZIŠTE ETIČKOG RAZMIŠLJANJA

1. ČOVJEK - POLAZIŠTE ETIČKOG RAZMIŠLJANJA

2. TEMELJNI POJMOVI • pojmovi etika, moral, ćudoređe (i čestitost) se u svakodnevnom govoru poistovjećuju i označavaju određena općeprihvaćenapravila, propise i običaje po kojima se ravnaju međuljudski odnosi

3. ETIKA • pojam ETIKA dolazi od grč. riječi ethos, što znači ćudoređe, moral ili običaj) • označava potrebu moralnog i općeprihatljivog djelovanja • ipak, više je riječ o filozofskom promišljanju,onom koje na teoretskoj razini promišlja o moralnom i nemoralnom ponašanju pojedinaca, skupina i društva, a nije toliko naglasak na samom konkretnom djelovanju • etika se tako više promatra kao filozofska disciplina (na temelju koje postoj i školski predmet Etika)

4. MORAL • pojam MORAL dolazi od lat. mos, moris, što znači karakter, a također znači i običaj) • za razliku od etike, moral se ne odnosi toliko na filozofsko promišljanje, nego se više odnosi na konkretno moralno djelovanje (npr. na pomaganje, istinoljubivost, poštovanje itd.)

5. ĆUDOREĐE • pojam ĆUDOREĐE dolazi od dviju hrv. riječi: ćud (narav) i red i označava stavljanje ćudi pod kontrolu, u red • riječ je o pozitivnoj kontroli svoje naravi, kako bi se mogao ostvariti ispravan odnos s drugima

6. ČESTITOST • pojam ČESTITOST dolazi od starosl. riječi čest (odnosno hrvatski čast), a označava dostojastvo, život u skladu sa svojim ljudskim dostojanstvom, po kojemu se čovjek otkriva kao čestit

7. LJUDSKI ČIN I ČOVJEKOV ČIN • valja razlikovati između ljudskog čina i čovjekova čina: • LJUDSKI ČIN (actus humanus) - ono što čini čovjek svjesno svojim razumom i slobodnom voljom • ČOVJEKOV ČIN (actus hominis) - čin koji je rezultat prirodnih procesa i na njih nitko ne može utjecati svojom odlukom (npr. pokreti, jedenje, pijenje, spavanje, probava itd.) • čovjek može biti moralno odgovoran (u pozitivnom i negativnom smislu) samo kad su u pitanju ljudski čini

8. PRIIMJERI LJUDSKOG I ČOVJEKOVOG ČINA • POMAGATI • SANJATI • MRZITI • JESTI • VOLJETI • VIDJETI • KRASTI • ŽVAKATI • ČINITI DOBRO • GOVORITI • VIDJETI • SANJATI • MRZITI • VOLJETI • KRASTI • JESTI • ŽVAKATI • POMAGATI • ČINITI DOBRO • GOVORITI

9. ČOVJEK KAO SUBJEKT MORALNOG DJELOVANJA • svaki čovjek svojom slobodnom voljom odlučuje što želi činiti i što ne želi: on ima sposobnost donositi vlastite odluke, provoditi te odluke, ali i preuzeti odgovornost ako one nisu u skladu s moralnošću i kao takve zahtijevaju sankcije - po tome je čovjek MORALNI SUBJEKT

10. ČOVJEK KAO SUBJEKT MORALNOG DJELOVANJA • čovjek se - kao subjekt moralnog djelovanja - može opredijeliti živjeti u slobodi za i slobodi od: • sloboda za: • činiti dobra djela • pomagati drugima • moliti se, žrtvovati, živjeti pobožno • zalagati se za život, poštovanje, razumijevanje... • sloboda od • odreći se činiti zlo drugome • odbaciti poroke, ovisnosti, loš život itd.

11. ČOVJEK KAO SUBJEKT MORALNOG DJELOVANJA • čovjek se - kao subjekt moralnog djelovanja - može opredijeliti živjeti i kroz pozitivnu i kroz negativnu slobodu: • pozitivna sloboda označava opredjeljenje biti dobar • kao "nagradu" čovjek dobiva: • mirnu savjest i • unutrašnje zadovoljstvo i sreću • negativna sloboda označava opredjeljenje biti nemoralan, biti zao • kao posljedicu čovjek dobiva: • nemirnu savjest • unutrašnje nezadovoljstvo

12. ČOVJEK KAO OBJEKT MORALNOG DJELOVANJA • svaki čovjek je ujedno i objekt moralnog djelovanja, odnosno sve što se čini na bilo kojem području (znanost, tehnika, međuljudski odnosi...), treba se činiti tako da se vodi računa o dostojanstvu ljudske osobe, a koje nikada ne smije biti povrijeđeno (od trenutka začeća do trenutka prirodne smrti)

13. ČOVJEK KAO OBJEKT MORALNOG DJELOVANJA • ako se ne poštuje čovjek u svom dostojanstvu, onda nastaju velike negativne posljedice na raznim područjima: • ako se ne poštuje čovjek u svojoj početnoj fazi (kloniranje, kontracepcija, pobačaj, umjetna oplodnja), nisu samo posljedice za plod kojemu se negira dostojanstvo, nego i za druge (i psihičke i fizičke) i cijelo drušvo • slično je i ako se ne poštuje dostojanstvo djece i odraslih ljudi (zlostavljanja, otmice, amputacije, transplantacije iz krivih pobuda...), kao i • ako se ne poštuje čovjek u svojoj završnoj fazi (eutanazija, manipuliranje lijekovima, nepoštivanje staraca...)

14. ZAKLJUČAK • čovjek posjeduje slobodnu volju i razum po kojima se može opredijeliti činiti dobro ili činiti zlo • bez obzira kakvo njegovo djelovanje bilo, ono za sobom povlači odgovornost: ako čini dobro, osjeća odobravanje u savjesti i to ga čini sretnim, a ako čini zlo, njegova ga savjest prekorava i ne može se osjećati sretnim

15. ZAPIŠIMO ČOVJEK - POLAZIŠTE ETIČKOG RAZMIŠLJANJA • pojmovi etika, moral, ćudoređe i čestitost označavaju općeprihvaćena pravila po kojima se ravnaju međuljudski odnosi • etika - naglasak je na promišljanju o etičnosti • moral - naglasak je na moralnom djelovanju • ćudoređe - "dovesti narav u red" • čestitost - živjeti u skladu s ljudskim dostojanstvom • treba razlikovati: • ljudski čin (slobodna odluka činiti dobro ili zlo) i • čovjekov čin (prirodni procesi u čovjeku) • čovjek je: • subjekt moralnog djelovanja (on odlučuje) • objekt moralnog djelovanja (mora se poštovati u svom dostojanstvu)