DRUŠTVENE PROMJENE, GLOBALIZACIJA, (POST)MODERNO DRUŠTVO

1. DRUŠTVENE PROMJENE, GLOBALIZACIJA, (POST)MODERNO DRUŠTVO Siniša Zrinščak Siječanj 2014.

2. Društvene promjene • Promjena – individualna, društvena…. • = svaka značajna promjena, modifikacija ili transformacija u organizaciji i funkcioniranju društvenih aktivnosti • „Točka preokreta“ – „tippingpoint“ –kada prethodno rijetki događaj, misao, postaje općenit, uobičajen, prihvaćen od većine • Kada i zašto? • Društvene promjene – bit sociologije, početak sociologije

3. Modernizacija • Modernizacija – kompleksni proces uzrokovan industrijalizacijom, ali i drugim popratnim pojavama – urbanizacija, masovno obrazovanje, informatizacija, promjena društvenog položaja žena…. • Inglehart– koncepti tradicionalnoga, modernoga i postmodernoga društva • + vrijednosti …vrijednosne promjene idu usporedo s društvenim promjenama te promatrajući dominantne vrijednosti možemo razumjeti društvene promjene

4. http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_56http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_56

5. Revidirana teorija modernizacije (Inglehart-Welzel) • Društveno-ekonomski razvitak nije deterministički proces • Religija i drugi aspekti tradicionalnog kulturnog nasljeđa ne odumiru i ne nestaju s modernizacijom • Kulturna modernizacija nije ireverzibilna • Proces kulturne promjene nije linearan • Pozapadnjenje nije jedinstven obrazac • Ekspresivne vrijednosti vode k novom tipu humanističkog društva

6. Vrijednosti • Tradicionalne vrijednosti (# sekularno-racionalne): - Vjera u raj, pakao… - Redovito odlaženje u crkvu - Eutanazija nije nikad opravdana - Samoubojstvo nije nikad opravdano - Razvod nije nikad opravdan - Ako žena zarađuje više od muža, to će gotovo sigurno izazvati probleme - Obitelj je vrlo važna - Sklonost vojnoj vladavini - Sklonost velikom broju djece

7. Vrijednosti opstanka (# ekspresivne vrijednosti): - Muškarci su bolji politički vođe od žena - Žena mora imati djecu da bi bila ispunjena - Protiv stranaca, homoseksualaca i oboljelih od AIDS-a kao susjeda - Sklonost državnom vlasništvu nad biznisom i industrijom - Vlada treba preuzeti veću odgovornost da se za sve osigura skrb - Tolerancija i poštivanje drugih nisu najvažnije stvari koje treba naučiti djecu - Dokolica i prijatelji nisu naročito važna stvar u životu - Demokracija nije najbolji oblik vladavine - Protivljenje slanju ekonomske pomoći siromašnim zemljama

8. Neizvjestnost opstanka = ,kulturna se raznolikost doživljava kao prijetnja # opstanak samorazumljiv • Povezanost s ekonomskim razvojem= Sva društva visokog BDP-a nalaze se visoko na objema dimenzijama # društva niskog BDP-a • Ali, BDP je samo jedan od indikatora • Veći udio radne snage u industrijskom sektoru povezan je sa sekularno-racionalnim vrijednostima • Veći udio radne snage u uslužnom sektoru – povezan s ekspresivnim vrijednostima • ALI, kulturne vrijednosti- Religijska tradicija društva • + Specifičan razvoj – npr. komunizam • Kulturna tradicija društva - snažniji utjecaj na tradicionalne / sekularno-racionalne vrijednosti nego na vrijednosti opstanka / ekspresivne vrijednosti, dok na ekspresivne vrijednosti snažnije utječe modernizacija

9. http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_56http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_56

10. Kulturni klasteri: • Povijesno protestantska društva – više rangirana na dimenziji opstanka / ekspresije nego povijesno katolička društva • Sva bivša komunistička društva nisko rangirana na dimenziji opstanak ( ekspresija • Povijesno pravoslavna društva – koherentan klaster unutar šire zone bivših kom zemalja • Islamska društva – dvije skupine – veća skupina – prava islamska društva –kompaktna skupina osim Albanije i Azerbejdžana koji su više sekularniji

11. Međugeneracijske promjene vrijednosti Jesu li promjene među generacijama samo odraz životnog ciklusa ili odražavaju dublje društvene, dalekosežne promjene vrijednosti? • Dvije hipoteze: • Hipoteza oskudice – svatko hoće autonomiju i slobodu, ali u uvjetima oskudice, veća se važnost pridaje materijalnim ciljevima • Socijalizacijska hipoteza – vrijednosti ovise uglavnom o okolnostima tijekom odrastanja – starije generacije prenose vrijednosti na svoju djecu, ali ako su one u neskladu s neposrednim čovjekovim iskustvom, one mogu nestajati • ALI – izvanredne društvene okolnosti – bivša komunistička društva rangirana su mnogo niže od drugih prema sindromu povjerenja, tolerancije, subjektivnog osjećaja zadovoljstva, građanskog aktivizma i ekspresije – izraz traumatskog razdoblja postkomunističke promjene

12. Ekspresivne vrijednosti • Težnja za slobodom – najsnažniji utjecaj • Tolerancija homoseksualnosti i osjećaj zadovoljstva za životom – manji utjecaj • Sindrom ekspresivnih vrijednosti – kao cjelina najsnažnije utječe na demokraciju • Unutar sindroma – težnja za slobodom – stožerna vrijednost • Subjektivni osjećaj zadovoljstva, aktivnosti usmjerene protiv elita i tolerancija – značajno djeluju na demokraciju – u jakoj korelaciji s težnjom za slobodom • Aktivizam protiv elita • Veća važnost ovakvog sindroma ekspresivnih vrijednosti nego deklarativnog zalaganja za demokraciju

13. Egocentrične ili humanističke vrijednosti? • Sloboda, autonomija, „anythinggoes?“ • Što se tolerira, a što ne? • Humanističke norme kao vrhunski kriterij • Univerzalni slijed ljudskog razvitka: • Rastući osjećaj egzistencijalne sigurnosti i autonomije (2) potiče emancipacijski etos utemeljen na ekspresivnim vrijednostima (3) koje vode nastanku i jačanju djelotvorne demokracije

14. Globalizacija • Procesi koji učvršćuju svjetske društvene odnose i međuovisnost • + globalni pogled • Dimenzije: - Ekonomski (Komunikacijske tehnologije;Integracija svjetske ekonomije – „bestežinska ekon”; Transnacionalne kompanije…) • Politički aspekt (Slom komunizma, Međunarodni i regionalni oblici vlasti, Međuvladine i nevladine org; svjetski ratovi) • Glokalizacija • Kulturni aspekt

15. Pogledi na globalizaciju • Skeptici – globalizacija nije novi fenomen; regionalizacija a ne globalizacija • Hiperglobalisti – globalizacija je jako prisutna i utječe na sve aspekte života; novi globalni poredak potkopava nacionalne granice i nacionalne kulture; bitna uloga profita … • Transformacionalisti –globalizacija je bitan proces, ali postojeće strukture ne nestaju posve • … = dinamičan i otvoren proces, nije jednosmjeran, nego dvosmjeran

16. Rizično društvo • U. Beck – živimo u društvu rizika! • Ljudi proizvode rizike – i rizici se mijenjaju i umnožavaju: • ekološki • zdravstveni – • niz socijalnih rizika • Rizici nisu prostorno, vremenski ni društveno ograničeni • Količina proizvedenih rizika se povećava i pitanje je kako se s time nosimo + je li globalizacija odgovorna baš za sve?

17. Transformacija strukture zaposlenosti! • zaposlenost izrazito raste u sektoru usluga + znanja • Dva tipa zanimanja – visokoobrazovana i niskoobrazovana – veza s migracijama • = društveni dualizam – • Informacijski rad je potaknuo temeljni proces: dezagregacija radne snage (Castels)

18. Okidači društvenih promjena • Merton–Pet tipova adaptivnih modela usklađivanja zahtjeva društvene uloge (društveno prihvaćenih vrijednosti) i načina njihova postignuća (ograničenih sredstva za njihovo postizanje) - Konformizam - Inovacija - Ritualizam - Odbacivanje (povlačenje) - Pobuna

19. Inovacija – invencija, otkriće… nečega • Osnovna inovacija – revolucionarna, nepredvidljiva, potpuno inovativna • Poboljšanje inovacije – modifikacija osnovne inovacije koja poboljšava original • LeslieWhite - „kulturna osnovica“ – kada se pojavi osnovna ili poboljšana inovacija ona postaje dio kulturne osnovice, dio postojećih inovacija • Inovacija – ne zato što postoji potreba, nego inovacija sama proizvodi nove potrebe i potiče društvene promjene • Kulturna osnovica – kao temelj novih inovacija • Simultano nezavisne inovacije

20. W. Ogburn - koncept kulturnog zaostajanja – razlika između materijalne i nematerijalne kulture • Materijalna – što ljudi proizvode ili smatraju / iskorištavaju kao korisno (nafta, zemlja…) • Nematerijalna – vjerovanja, norme, vrijednosti, jezik… • Kako se ljudi prilagođavaju materijalnim inovacijama na smislen, konstruktivan način? • = koncept adapativnekulture

21. Revolucionarne ideje - prekid paradigme • Znanstvena revolucija – kada dovoljan broj ljudi u zajednici prekida sa starom paradigmom i umsjerava svoje istraživanje prema novoj paradigmi • T. Khun– evolucionistički pogled na znanost, ali najveća znanstvena otkrića kada se prekinula paradigma ili dovela u pitanje • Anomalija – upitnost paradigme + alternativno objašnjenje

22. Konflikt - kada pojedinac ili grupa poduzme akciju da poveća svoj udio u bogatstvu, moći, prestižu …. a protiv su oni koji imaju korist od aktualnog sustava distribucije • Konflikt može imati konstruktivnu i osnažujuću funkciju • Profit- Kapitalizam na bazi profita mijenja proizvodnju, stvara nove proizvode, širi tržišta…