UPRAVLJANJE PROMJENAMA U SESTRINSTVU / ZDR. NJEZI

1. UPRAVLJANJE PROMJENAMA U SESTRINSTVU / ZDR. NJEZI

2. GRUPAIX • BLAŽENKA POLJAK • INES PROLOŠČIĆ • DRITA PUHARIĆ • NEVENKA RADIŠIĆ • BISERKA REŽEK • VESNA SERTIĆ • JOZEFINA SESAR • ANASTAZIJA SMOKROVIĆ

3. PROMJENE • Obuhvaćaju strategiju,model poslova,organizacijsku strukturu, uloge, odgovornosti, vrstu i broj radnih mjesta • Istraživanja pokazuju da su zaposlenici pod stresom kad se uvode promjene i to zbog: • Prevelikih očekivanja koja se pred njih postavljaju • Kad se njihove aktivnosti pozorno promatraju • Kad se mijenjaju njihove odgovornosti

4. ORGANIZACIJSKE PROMJENE • Uvođenje novih postupaka ili tehnologije radi usklađivanja organizacije s dinamičnim zahtjevima okoline • Pokreću se radi dostizanja precizno definiranih ciljeva

5. UPRAVLJANJE • JEDINSTVENOST I HARMONIZACIJA SVIH AKCIJA I DOSTIGNUĆA

6. UPRAVLJANJE PROMJENAMA • GLAVNI CILJ • Osigurati pozitivne ljudske reakcije u svezi promjena • Njihova implementacija u skladu s postavljenim ciljevima

7. POSTIZANJE CILJEVA • Zahtijeva uključenost svakog pojedinca u organizaciji • Spremnost pojedinca na promjenu, posebno ponašanja i načina razmišljanja • Zahtijeva vrijeme, motivaciju i vještine

8. PROMJENA POČINJE S VRHA • VOĐE MORAJU IMATI • jasnu viziju promjena i jasno definirane načine kako će se ta vizija ostvariti • misiju, strategiju, planove, projekte, odluke, akcije • Promjene treba uvesti kroz individualnu(osobnu) razinu, razinu pojedinca, razinu organizacije, razinu cjelokupnog sustava

9. PROMJENE U SESTRINSTVU U RH • POVIJESNI DOGAĐAJI KOJI SESTRINSTVO VODE KA POTPUNOJ PROFESIONALIZACIJI • HKMS • 2003. god. Zakon o sestrinstvu • Sestrinska dokumentacija • Kategorizacija bolesnika • Osnovni standardi za sestrinsku djelatnost • Obrazovanje medicinskih sestara

10. HKMS • Promiče, zastupa, usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim tijelima u RH i inozemstvu • JAVNE OVLASTI HKMS registar članova, odobrenja za samostalan rad, stručni nadzor, etički kodeks, standardi i normativi, sestrinska lista

11. ZAKON O SESTRINSTVU • Obuhvaća : obrazovanje, trajno usavršavanje, uvjete za obavljanje djelatnosti, dužnosti, izuzetak od odgovornosti, kontrolu kvalitete, stručni nadzor, privatnu praksu

12. SESTRINSKA DOKUMENTACIJA • Čl. 17 Zakona o sestrinstvu – obaveza evidencije rada medicinskih sestara • predstavlja sredstvo komuniciranja unutar tima • prati kvalitetu i količinu provedenih postupaka, odnosno provedene zdravstvene njege • služi za trajno praćenje stanja bolesnika

13. KATEGORIZACIJA BOLESNIKA • bazični instrument za izračun odgovarajućeg broja medicinskih sestara u bolničkoj skrbi koji bi se trebao određivati na osnovu čimbenika • utvrđuje težinu stanja pojedinog bolesnika • odgovarajuću zdravstvenu njegu koju je potrebno pružiti • potreban broj medicinskih sestara

14. OSNOVNI STANDARDI SESTRINSKE DJELATNOSTI • klasifikacija sestrinskih dijagnoza, ciljeva i intervencija su od velike koristi za utvrđivanje cijene sestrinskog rada na osnovu kojih bi se donosili standardi i normativi

15. SESTRINSKE DIJAGNOZE • Sestrinske dijagnoze opisuju područje zdravstvene njege, definiraju za struku specifično znanje i čine znanstvenu osnovu djelatnosti PROFESIJU • Klasifikacija sestrinskih dijagnoza i procesa sestrinske skrbi pružaju okvir za istraživački rad • Iz sestrinskih dijagnoza se vidi za što je medicinska sestra nadležna, što pridonosi povećanju pojedinačne odgovornosti te povećanju profesionalne odgovornosti

16. SESTRINSKE DIJAGNOZE • Svaka dijagnostička kategorija, defilirajuća obilježja i intervencije razvijaju se i testiraju kroz istraživanja, pri čemu se traže odgovori na brojna pitanja(koje intervencije daju najbolje rezultate,koji pristup valja primjenjivati u radu sa određenom populacijom i sl.)

17. OBRAZOVANJE MEDICINSKIH SESTARA • visoko obrazovanje – trogodišnju studij sestrinstva(dosadašnji dvogodišnji+razlikovna godina) • visoko obrazovanje – trogodišnji studij sestrinstva + diplomski specijalistički studij menadžmenta u sestrinstvu

18. ZDRAVSTVENA NJEGA JUČER • Postupni razvoj od pomoćne do samostalne djelatnost • Razvojni put uvjetovan raznovrsnim promjenama u društvu i znanosti • Razvojem medicine stagnirala –medicinske sestre pomagale liječnicima u procesu dijagnosticiranja i liječenja bolesti

19. MEDICINSKA SESTRA DANAS • Uloga medicinske sestre postaje sve značajnija i samostalnija • njena samostalnost određuje vrstu i sadržaj njenog rada i odgovornosti • Stupanj samostalnosti medicinske sestre uvjetovan je vrstom aktivnosti koju izvodi, odnosno problema koji rješava

20. KOMPETENCIJE • znanje, vještine, sposobnosti za siguran i učinkovit rad • prihvaćanje odgovornosti za aktivnosti za koje je osposobljena

21. KAKO UPRAVLJATI PROMJENAMA KOJE SU NEMINOVNE • Utjecati na kvalitetu liječenja uvođenjem specijalističkih programa • Izboriti se za potrebnu sestrinsku organizacijsku shemu • Utjecati na povećanje kvalitete i sigurnosti u ishodu liječenja te smanjenja pogrešaka na kliničkoj razini postavljanjem visokoobrazovanih sestara specijalista na pojedina područja • Razviti informacijsku tehnologiju koja će dati podatke o skrbi za bolesnika koji će biti precizni i jednostavni za upotrebu, a ujedno pridonijeti poboljšanju sestrinske prakse

22. Osvijestiti sestre pojedinačno na svim razinama o potrebi za promjenom • Ukazati im na profesionalnu odgovornost i moguće posljedice • Informirati javnost i potencijalne bolesnike kako bi im ukazali na važnost medicinskih sestara • Obrazovanje sestara na diplomskoj razini kako bi stekle kompentencije za rješavanje specifičnih problema vezanih uz zdravstvenu njegu kao osnovnu djelatnost

23. Razviti sestrinsku nomenklaturu i klasifikacijske sustave koji imaju veliku ulogu u upravljanju procesom zdravstvene njege • Potrebi su podaci o skrbi za bolesnika koji će biti precizni, jednostavni za upotrebu a koji će ujedno pridonijeti poboljšanju sestrinske prakse

24. Kako bi se sestrinstvo što više internacionaliziralo treba se težiti razvoju zajedničkih termina koji bi bili objektivni, znanstveno utemeljeni i provjereni u praksi • I bili bi baza za statističku obradu te dokumentaciju i daljnji znanstveni rad na analizi provedenih sestrinskih intervencija

25. MEDICINSKE SESTRE MENADŽERI – NOSIOCI PROMJENA • Akademski obrazovane sestre koje koje će biti kvalitetni promotori sestrinskih profesionalnih planova i ciljeva • Znati će se izboriti za potrebnu organizacijsku shemu koja će dati podatak o broju osoblja koje bi bolesniku u najboljim uvjetima, na primjeren način i u odgovarajuće vrijeme dalo najbolju zdravstvenu njegu

26. Biti osposobljene za organizaciju interdisciplinarnih i ntersektorskih programa • Pokrenuti donošenje zakona radi poboljšanja sigurnih organizacijskih modela za sestre (omjer sestra-pacijent)

27. Kvalitetno provoditi sestrinske profesionalne planove i ostvarivati ciljeve • Znati dobro komunicirati • Izložiti svoje stavove • Znati pregovarati • Suprotstaviti se u potrebnim situacijama • Stvoriti mrežu važnih kontakata • Vladati situacijom u konfliktnim situacijama

28. Stvoriti okvire za rad u vezi pružanja zdravstvene njege(zdrava radna okolina, prikladan broj sestara za provođenje njege,zakonski okviri, profesionalne smjernice sestrinske prakse i najbolje smjernice za rad sestara)

29. Razviti komunikacijske vještine • Razraditi studije potrebne za planiranje sestrinskih resursa na svi razinama pružanja zdravstvene zaštite

30. KREIRANJE POLITIKE VAŽNE ZA SESTRINSTVO • Sestrinske udruge moraju imati ulogu u sastavljanju programa istraživanja • Identificirati prioritetna područja rada i nedostatke u informacijama • Povezati se s obrazovnim i istraživačkim institucijama, čime postaju vrijedan izvor podataka

31. Sestrinske udruge moraju biti aktivni članovi državnih odbora i regulacijskih tijela • Odgovorne za zastupanje i obranu svojih članova pred sudskim vlastima i drugim institucijama • Predstaviti mjere za osiguranje sigurnih organizacijskih modela

32. Zastupati sestre i sestrinstvo uopće • Zagovarati radne uvjete

33. LITERATURA • Fučkar G. “Sestrinske dijagnoze” HUSE Zagreb,1996 • Henderson V. “Osnovna načela zdravstvene njege” – HUSE I HUMS, Zagreb • Reuben E. “Vrsnoća medicinske skrbi”,Medicinska Naklada, Zagreb,2003 • “Pouzdano osoblje spašava živote”,Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH,Zagreb,2006 • Ivan Š. “Etika sestrinstva”,Pergamena-Zagreb,1997 • Materijali sa predavanja