1 / 66

Klasifikacija fizikalnih agenasa

ELEKTROTERAPIJA. ELEKTROTERAPIJA. fiziolo?ki i terapijski ucinak ovisi o vrsti vala, intenzitetu, trajanju i smjeru silnica elektricne struje i vrsti tkiva kroz koju struja prolazidepolarizacija ?ivaca ? osjetni/motoricki podra?aj ? kontrola boli, mi?icnog tonusa, proces cijeljenja i oporavka o?t

caine
Download Presentation

Klasifikacija fizikalnih agenasa

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Klasifikacija fizikalnih agenasa Termalni (npr. dubinsko zagrijavanje, oblozi) Mehanicki (npr. trakcija, kompresija, zvuk) Elektromagnetski (npr. elektricne struje)

    2. ELEKTROTERAPIJA

    3. ELEKTROTERAPIJA fizioloki i terapijski ucinak ovisi o vrsti vala, intenzitetu, trajanju i smjeru silnica elektricne struje i vrsti tkiva kroz koju struja prolazi depolarizacija ivaca ? osjetni/motoricki podraaj ? kontrola boli, miicnog tonusa, proces cijeljenja i oporavka otecenog tkiva

    4. Podjela elektroterapije 1. neposredna/posredna 2. obzirom na frekvencijsko podrucje: niskofrekventna srednjefrekventna interferentne struje visokofrekventna dijatermija (KV)

    5. Niskofrekventna elektroterapija (frekvencija do 140 Hz) 1. Terapija konstantnom istosmjernom strujom: galvanizacija, impulsna galvanizacija, iontoforeza 2. Elektrostimulacijska terapija 3. Terapija kombiniranim impulsima - dijadinamske struje - ultrapodraajne struje

    6. Elektrodne tehnike monopolarna tehnika bipolarna tehnika

    7. Monopolarna tehnika - podraaj ide preko manje aktivne elektrode, inaktivna se elektroda postavlja na udaljenije mjesto - izvodi se po motorickim tockama - cesce se primjenjuje u dijagnostici - u terapijske se svrhe primjenjuje na malim miicima (lice, aka)

    8. Bipolarna tehnika - jedna se elektroda postavlja na polazite miica, a druga na prijelaz miica u tetivu - elektrode su metalne, pravilan izbor velicine - smjer silnica prostrujava se cijeli miic

    9. Motorne tocke - na svakom se miicu/ivcu nalaze podrucja manje povrine na kojima je podraljivost najveca - miica motorna tocka mjesto gdje ivac ulazi u miic - ivcana motorna tocka mjesto gdje je ivac najblii povrini - primjenjuje se blai podraaj

    10. Simptomi bolesti lokomotornog sustava bol povieni miicni tonus oteklina jutarnja zakocenost ogranicenje pokreta promijenjena boja koe opci simptomi

    11. B O L - akutna (prva bol Ad, druga bol C) - kronicna (nemaligna, maligna) - nocicepcijska/neuropatska/psihogena - klinicka:povrinska, duboka, visceralna, neuropatska - procjena boli: VAS, VDS, MPQ, brojcana ljestvica

    12. Provodenje osjeta boli I - receptori za bol (nociceptori) - pretvaraju podraaj u elektricni potencijal KOA: mehanoreceptori (Ad vlakna) polimodalni nociceptori (C vlakna) MIIC: slobodni ivcani zavreci A i C vl. UNUTRANJI ORGANI: parenhimni i uplji organi

    13. Provodenje osjeta boli II Primarni neuron boli (nociceptor medulla spinalis) spinalni interneuroni, T stanice Sekundarni neuron boli (medulla spinalis- talamicke jezgre) Tercijarni neuron boli (talamicke jezgre-cortex)

    14. Silazni inhibicijski sustavi boli - silazni serotoninergicki put (substantia nigra, nucleus raphe magnus) - silazni adrenergicki inhibicijski put (locus ceruleus)

    15. Gate control theory - substantia gellatinosa (lamina I/II) filtar - podraaji koji idu C vlaknima prolaze kroz filtar, a koji idu A vlaknima ne prolaze - otkrice inhibitornih spinalnih interneurona - postojanje ekscitatornih interneurona

    16. Galvanizacija primjena konstantne istosmjerne struje napona 50 V i jakosti 50 mA pripada niskofrekventnom podrucju vrste galvanizacije: 1. suha 2. specijalna 3. vlana

    18. Djelovanje galvanske struje 1. elektrolitska disocijacija 2. iontoforeza 3. elektroliza 4. elektroforeza 5. elektroosmoza

    19. Fizioloka djelovanja galvanskih struja Vazomotorni ivci (lokalno i refleksno) Motoricki ivci (podraljivost, provodljivost; ucinak na regeneraciju ivca) Analgetsko Ucinak na CNS

    20. Suha galvanizacija poprecna (transregionalna) longitudinalna: uzduna/silazna tockasta

    27. Vlana galvanizacija stanicna kupka galvanska kupka ucinak struje, vodenog medija i ljekovitih tvari

    30. Indikacije/Kontraindikacije - pareza/paraliza perifernih ivaca; poremecaji periferne cirkulacije, reumatske bolesti (ne u akutnoj/aktivnoj fazi); posttraumatski edemi - akutna upala; sklonost krvarenju; trudnoca; strana metalna tijela; bolesti srca; lokalni tumorski procesi (primarni/sekundarni)

    31. IONTOFOREZA

    32. Iontoforeza unoenje lijeka u ionskom obliku u organizam kroz intaktnu kou ili sluznicu ionski sastav lijeka intradermalni oblik lijeka (krema, mast, gel) postie se lokalno djelovanje podrucje primjene: izvanzglobni reumatizam, degenerativne bolesti, kone bolesti, cirkulacijske smetnje i dr.

    33. Terapija moduliranim impulsima - dijadinamske struje (50-100 Hz) - ultrapodraajne struje (do 140 Hz)

    34. Ultrapodraajne struje - konstantna struja jakosti do 80 mA (serija pravokutnih impulsa) - fizioloki ucinak: 1. analgezija (posredno djelovanje na ivcane niti blokadom prijenosa impulsa) 2. hiperemija (lokalno/refleksno; posredovana otputanjem histamina i acetilkolina)

    35. Dijadinamske struje niskofrekventne impulsne sinusoidne struje punovalne/poluvalne usmjerene frekvencije (50/100 Hz) terapijski ucinci: analgezija, potice miicnu kontrakciju, potice cijeljenje tkiva, antiedematozno/protuupalno, povecanje lokalne cirkulacije

    37. Modulacije dijadinamskih struja I (iznad praga senzibilnog i ispod praga motorickog podraja) I 100 Hz; vibracije/bockanje; simpaticki uvjetovana bolna stanja glave i vrata, periferni vaskularni poremecaji Sudeckov sindrom II 50 Hz; vibracije postie se izrazitije analgetsko djelovanje smanjuje aktivnost simpatikusa tonizirajuce djelovanje na vezivo

    38. Modulacije dijadinamskih struja II III kombinacija I i II antiedematozno djelovanje smanjuje tonus analgezija IV poluvalna usmjerena struja +galvanska struja (ritmicka izmjena) analgezija

    39. Tehnika primjene moduliranih struja - UP struje se primjenjuju po bolnim tockama (odredenim redoslijedom) - DDS: transregionalna, bolne tocke na tipicnim mjestima, bolne tocke due zahvacenog ivca, paravertebralna, gangliotropna, vazotropna, miofascijalna primjena

    43. Indikacije/Kontraindikacije - degenerativne bolesti aksijalnog skeleta, te korjenskih i perifernih zglobova, upalne bolesti (faza smirivanja), vertebralni i vertebrogeni sindromi, posttraumatska stanja (npr. kontuzije, ozljede mekih tkiva), varikozni sindrom i dr. - strana metalna tijela, prijelomi, tumori, pacemaker, upalne bolesti, sklonost krvarenju i dr.

    44. Interferentne struje (4000 Hz)

    45. Interferentne struje - proizlazi iz dvije sinusoidne izmjenicne struje koje se preklapaju u raznim kombinacijama - rezultat: struja niske frekvencije 1-100 Hz - interferencije sinusoidnih struja: 1. sumirajuca 2. oduzimajuca 3. suptrakcijska

    48. Tehnika primjene - dva para elektroda - ucinak ne nastaje ispod elektroda, vec u dubini tkiva (zamiljeno kriite 4 elektroda) - staticka/kineticka/dinamicka - mjesto primjene: lokalno, na simpatikus, segmentno, Headove zone, transcerebralno

    53. Fizioloki/terapijski ucinici - depresija simpatikusa, potice senzorna i motoricka vlakna, vazodilatacija, potice stanicne procese - analgezija, smanjenje otekline/upale, povecanje miicne kontrakcije, povecanje lokalne/opce cirkulacije, poticanje cijeljenja (kost, miic), smanjenje inkontinencije

    54. Analgetsko djelovanje gate control theory mehanizam ulaska boli kroz glavna vrata; - neposredno: aktivacija descendentnog supresijskog sustava - posredno: blokiranje nociceptora, eleminacija algogenih tvari - stalna frekvencija do 100 Hz varijabilna frekvencija 1-100 Hz

    55. Indikacije/Kontraindikcije - poremecaji periferne cirkulacije, sportske ozljede, ozljede kostiju i zglobova, bolni sindromi, degenerativne bolesti, poticanje cijeljenja i dr. - zlocudne bolesti, trudnoca, pacemaker, bolesti srca, akutna upala, Parkinsonova bolest, sklonost krvarenju i dr. - metalni predmeti nisu kontraindikacija

    56. Elektrostimulacijska terapija - primjenjuje se za podraivanje motorickih i senzornih ivaca, a djeluje i na VNS - vrste impulsa: pravokutni, trokutasti, sinusoidni, trapezoidni, serijski pravokutni, neofaradski i impulsi modulirani po jacini - primjenjuju se 4 vrste struja: galvanska, izmjenicna, faradska i neofaradska - metode: EMS, ENS, FES, TENS

    57. Karakteristike podraaja Trokutasti i cetvrtasti podraaj mora biti osjetno podnoljiv podraaj mora izazvati selektivnu kontrakciju miica miic se ne smije prenaprezati ? umor miica

    58. Indikacije Otecenje lokomotornog sustava: inaktivitetna miicna atrofija (npr. traumatske ozljede, dugotrajna imobilizacija...), jacanje zdravog miica (u populaciji sportaa) Otecenje gornjeg i donjeg motoneurona: periferna kljenut (stimulacija denerviranog miica u cilju odranja njegove trofike), ozljede perifernih ivaca (poticanje regeneracije i reinervacije ivca), smanjenje spasticnosti, kao pomoc pri motorickoj reedukaciji (ucenje ponovnog pokreta; postupci FES, EMG biofeedback, funkcionalna neuralna stimulacija)

    59. Indikacije Ostala medicinska podrucja (kirurke struke urologija, ginekologija ...): stres inkontinencija, jacanje uretralnog/analnog sfinktera, primarno slabi trudovi Poticanje procesa cijeljenja, protoka krvi i rasta kosti

    60. Kontraindikacije Srcani elektrostimulator Otecenja koe u podrucju primjene (npr. upale koe i konih adneksa, tromboflebitis zbog moguce mobilizacije tromba, zlocudna oboljenja) Skolnost krvarenju Trudnoca Strano metalno tijelo relativna kontraindikacija:izbjegavati podrucje karotidnog sinusa i stijenke prsnog koa, bolesnici s poremecajeg krvnog tlaka (! opasnost autonomne disregulacije), osobe s vecom kolicinom potkonog masnog tkiva, bolesnici koji nisu kontaktibilni ili ne razumiju narav postupka

    61. T E N S (Transkutana elektricna ivcana stimulacija)

    62. Mehanizam djelovanja TENS-a - visokofrekventni TENS stimulura A vl. i d opioidne receptore (porast endorfina) - TENS slican akupunkturi stimulira Ad vl. i potice otputanje endogenih opioida 1. podraivanje silaznog inhibitornog puta 2. inhibicija blokirajucih neurona GABA-e

    63. T E N S - lijecenje akutne i kronicne boli - elektrode: ugljeni silikon+gel guma/sintetski polimer sterilne vodljive trake - tehnika primjene: na bolno mjesto, po okidackim/motorickim/akupunkturnim tockama

    64. Funkcionalna elektricna stimulacija (FES) - u klinickoj primjeni od 1960.-tih - indikacija: 1. otecenje gornjeg motoneurona (CVI, trauma, tumor i dr., cerebralna paraliza kod djece) 2. spinalna ozljeda parapareza/plegija

    65. FES II - tehnika primjene: jedno/viekanalna - transkutana FES perkutana FES implantacijska FES - razina djelovanja: cerebellum/gangliji medula spinalis miic/aferentne niti

    66. FES III - klinicka primjena: 1. terapijska primjena (ES+kineziterapija) 2. ortotska primjena (AFO/KAFO ortoza) - kontraindikacija: pacemaker, myastenia, jaki spazam, lezija donjeg motoneurona, trudnoca, upalna stanja

More Related