180 likes | 304 Views
Sveučilišna knjižnica u Splitu: jamči li nova zgrada kvalitetnije usluge?. mr . sc . Dubravka Dujmović, voditeljica Službe za istraživanje i razvoj. Odbor za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišne knjižnice u Splitu. Osnovan odlukom ravnatelja u rujnu 2010.
E N D
Sveučilišna knjižnica u Splitu: jamči li nova zgrada kvalitetnije usluge? mr. sc. Dubravka Dujmović, voditeljica Službe za istraživanje i razvoj
Odbor za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišne knjižnice u Splitu • Osnovan odlukom ravnatelja u rujnu 2010. • Predstavnica knjižnice sudjeluje u radu Centra za unaprjeđenje kvalitete od svibnja 2008. • Deseti dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija 2008. “Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama - knjižnice u bolonjskom okruženju”
Dokumenti za reakreditaciju • Statut Sveučilišne knjižnice u Splitu, pročišćeni tekst, 2009. • Pravilnik o Centru i odborima za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu, 2009. • Pravilnik o sustavu kvalitete Sveučilišne knjižnice u Splitu - u izradi • Pravilnik o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišne knjižnice u Splitu - u izradi • Strategija razvoja Sveučilišne knjižnice - u izradi
Misija, vizija MISIJA • Sveučilišna knjižnica u Splitu je središnja knjižnica Sveučilišta u Splitu, specijalnih knjižnica Splitsko-dalmatinske županije i knjižnica ustanova i pojedinaca koje su registrirane kao kulturno dobro. • Prikuplja, organizira, pohranjuje, zaštićuje i omogućuje otvoreni i slobodan pristup fondu stručno-znanstvenih publikacija u tiskanome i elektroničkom obliku. • Omogućava, pod jednakim uvjetima dostupnost usluga za sve korisnike te razvija društvenu osjetljivosti za osobe s posebnim potrebama.
Misija, vizija MISIJA • Svojim knjižničnim resursima, uslugama i programima želi biti partner u organiziranju znanja, učenju i znanstveno istraživačkim procesima na Sveučilišta u Splitu. • Prepoznaje baštinske knjižnice i brine o zaštiti njihovih fondova. • Programima cjeloživotnogaučenja utječe na stručno usavršavanje knjižničara, znanja korisnika i na intelektualni razvoj šire društvene zajednice.
Misija, vizija VIZIJA Razvijajući svoje poslovanje na temeljima knjižnične znanosti i stručne prakse, Sveučilišna knjižnica u Splitu želi steći povjerenje korisnika kvalitetom knjižničnih proizvoda i usluga. Uvođenjem integriranog sveučilišnog knjižničnoga sustava želi poboljšati kvalitetu knjižničnoga poslovanja unutar Sveučilišta i razvijati međusveučilišnu, knjižničnu suradnju. Želi razviti sustav identifikacije, nadzora i zaštite knjižnica s fondovima koji su kulturno dobro.
Promemoria 1903. Gradska biblioteka 1962. Naučna biblioteka 1992. Sveučilišna knjižnica u Splitu 19. prosinca 2008. Ruđera Boškovića 31 30. rujna 2009. za korisnike
Prostor,radno vrijeme za korisnike Prije: 950 m² Sada: 19.000 m² (brutto) 14.000 m² (netto) Spremišta za knjižničnu građu Prije: oko 350 m² Sada: oko 2700 m² Prije: ponedjeljak-petak 8-20 sati subota 8-12 sati Sada: ponedjeljak-petak 8-21 sati subota 8-13 sati
Čitaonice i učionice • Prije: 102 čitaonička mjesta s pet računala za korisnike • Sada: pet čitaonica s 310 (228 + 60+56+36+30) čitaoničkih mjesta i sa 145 računala za korisnike • Glazbene slušaonice • Nisu u uporabi pripadajuće: • sobe za individualni rad • dvije informatičke učionice
Novi odjeli, službe i usluge • Odjel za informacijske tehnologije • Odjel za zaštitu i digitalizaciju građe • Služba za istraživanje i razvoj • Centralni nadzorni i upravljački sustav (CNUS) • Izložbeni prostori • Garderoba • Kafić i restoran
Broj zaposlenih u knjižnici • Prije: 29 • Sada: 52 • Novi poslovi u CNUS • Povećan broj knjižničara i pomoćnih knjižničara • Nedostaju dipl. knjižničari i informatičari/sistem inženjeri
Godišnji broj redovito učlanjenih korisnika knjižnice • Prije: 1600 • Sada: 1945 (1474 studenta) • Povremeni članovi: dnevni, tjedni, mjesečni • Očekivanja od razvoja campusa i studentskoga doma • Izgubljen velikih broj nekadašnjih korisnika zbog premještanja knjižnice iz centra grada
Knjižnične usluge • Knjižnični katalozi • Online katalog • Pristup internetu • Faktografske i bibliografske informacije • Tematska pretraživanja • Baze podataka • Otvoreni pristup (referentna zbirka, zbirka studentskih udžbenika) • Reprografske usluge • Posudba i MKP • Web usluge: “Pitajte knjižničara” (u pripremi nove stranice)
Izgradnja knjižničnoga fonda • Stvaranje knjižničnoga fonda (obavezni primjerak, kupovanje, darovi) • Pitanje broja primjeraka udžbenika za studente • Strana i domaća stručno-znanstvena literatura • Strani stručno-znanstveni časopisi • Pristup bazama podataka • E - knjige, CD, DVD, mrežne • E - časopisi, CD, DVD, mrežni • E - depozitorijSveučilišta? • SWOT analiza: Kvaliteta recentnog knjižničnoga fonda (domaća, strana literatura) najslabija je točka knjižničnoga sustava!
Programi Za korisnike knjižnice: - tečajevi informacijske pismenosti - usluge za osobe s posebnim potrebama Za zaposlenike knjižnice: -programi cjeloživotnogaučenja: CSSU (HKD) s ECTS bodovima Gdje ?
Korisnička ocjena kvalitete knjižničnih usluga • Anketa je provedena od svibnja 2008. do travnja 2009. u staroj zgradi, u Zagrebačkoj 3. • Korisnici su zatražili: • više računala • slobodan pristup internetu • knjige u otvorenom pristupu • duže radno vrijeme • udobniji namještaj u čitaonici • brže i jeftinije reprografske usluge • jednostavnije dolaženje do publikacija • nove IT usluge
Korisnička ocjena kvalitete knjižničnih usluga Ocjene za knjižničare: • stručnost knjižničnog osoblja 4,00 • opća obrazovanost knjižničara 3,97 • kultura ophođenja 3,79
Jamči li nova zgrada kvalitetniju uslugu? Da, ali knjižnicu čine ljudi! Kako do njih? - Knjižnične iskaznice dobiti “besplatno”, uz indekse. - Održavati redovite tečajeve informacijske pismenosti u informatičkim učionicama (pretraživanje baza podataka, sustavi citiranja, pitanja autorskog prava, izrada bilježaka i popisa literature, tematska, bibliografska pretraživanja itd.). - Otvoriti prostore za individualni i grupni rad. - Ponuditi kvalitetni knjižnični fond i visoku razinu knjižničnih usluga. - Ponuditi studentima da u izložbenim prostorima kreiraju vlastite programe (gostuju umjetnici, znanstvenici, alternativni sadržaji, kontrakultura, politička angažiranost…) - Razvijati različite vidove zagovaranja knjižnice (preporuke profesora, sveučilišna TV, usluge osobnog knjižničara itd.)