1 / 10

Preporuke EK

Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP - prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP. Preporuke EK.

ciro
Download Presentation

Preporuke EK

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP- prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP

  2. Preporuke EK • ukupni deficit ne bi smio prijeći 4,6% BDP-a u 2014., 3,5% u 2015. i 2,7% u 2016. godini, što je u skladu s očekivanim godišnjim poboljšanjem strukturnog salda za 0,5% BDP-a u 2014., 0,9% BDP-a u 2015. i 0,7% u 2016. godini; • svi jednokratni dobici (povećanja prihoda) trebali bi biti usmjereni na smanjivanje deficita; • nephodna je racionalizacija plaća, izdataka za socijalno osiguranje i za subvencije, kako bi se stvorilo dovoljno fiskalnog prostora za povećanje rashoda koji pozitivno utječu na rast, uključujući i sufinanciranje projekata iz EU fondova; • daljnje poboljšanje porezne discipline i povećanje efikasnosti porezne administracije; • poboljšanje institucionalnog okvira javnih financija, uključujući i jačanje višegodišnjih proračunskih programa, uloge i nezavisnosti Odbora za fiskalnu politiku, te osiguravanje usklađenosti fiskalnih pravila; • provedba strukturnih reformi, posebice vezano uz rigidnosti tržišta rada, nepovoljno poslovno okruženje i poboljšanje kvalitete javne administracije.

  3. Ključno pitanje 2014.-2016. • Kako? • Raspored tereta fiskalne konsolidacije između prihodne i rashodne strane proračuna • Teze: • Dostignuti su limiti fiskalnog kapaciteta – udjel prihoda opće države u BDP-u previsok je s obzirom na dostignuti stupanj ekonomskog razvitka i djeluje negativno na rast i zapošljavanje • Iskustva drugih zemalja (8 iz EU11) pokazuju da samo konsolidacija na rashodnoj strani dovodi do trajnog rješenja fiskalnog problema

  4. Položaj Hrvatske (velika crvena oznaka) iznad linije sugerira natprosječno opterećenje kada se u obzir uzima dostignuti stupanj ekonomskog razvitka (realni BDP po stanovniku) Središnje mjesto Hrvatske u EU na gornjoj slici sugerira da je opterećenje u Hrvatskoj „prosječno” Natprosječno opterećenje nije problem ako rezultira učinkovitim javnim sektorom ...

  5. Javni sektor nije efikasan

  6. Problem je što smo do sada vidjeli uljepšanu sliku • Udjel javnih prihoda u BDP-u je pogrešan pokazatelj! • Ne uzima u obzir parafiskalne namete • Ne uzima u obzir da BDP uključuje procjenu sive ekonomije • Ne uzima u obzir da BDP uključuje procjene dodane vrijednosti na koju se izravno ne plaća porez (tzv. imputirana stambena renta)

  7. Realnija slika, još uvijek bez parafiskalnih nameta

  8. Analiza iskustava s EDP-om u 8 ex-socijalističkih članica EU • Prilagodba na prihodnoj strani u prosjeku je intenzitetom (u % BDP-a) dala 7 puta manji doprinos konsolidaciji od prosječne prilagodbe na rashodnoj strani (0,4 naspram -2,8) • Gornji zaključak vrijedi i bez radikalnih „rezača” rashoda (Latvije i Rumunjske) • Unatoč brojnim i različitim eksperimentima s porezima varijacije omjera prihodi-BDP puno su manje od varijacije omjera rashodi – BDP • Zemlje koje su izašle iz EDP-a u prosjeku očekuju brži rast BDP-a

  9. Zanimljiviji slučajevi • Oni koji su najviše „punili novinske stupce” mjerama na prihodnoj strani (Mađarska, Slovenija) radili su značajne kompenzacijske mjere: smanjenje opće stope poreza na dobit u Sloveniji i uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 16% u Mađarskoj • Oni koji su najviše „rezali” (Latvija, Rumunjska) također su koristili i prihodne mjere, ali stječe se dojam ,više radi izgradnje političke potpore mjerama na rashodnoj strani • Iz EDP-a se ne može „izrasti” (izaći zbog automatski većih prihoda uslijed bržeg rasta) – slučaj Poljske koja se „opustila” i ušla u razmimoilaženje s EK • Najbrža prilagodba se događala tamo gdje je početni pad BDP-a bio najjači (rast u Latviji i najniža nezaposlenost u Rumunjskoj naspram fenomena odgode reforme i prilagodbe u Sloveniji)

  10. Zaključci • Kontrakcija aktivnosti potiče fiskalnu konsolidaciju • Nekoliko puta jači doprinos prilagodbi dolazi s rashodne strane, što jamči održivost prilagodbe • Masa plaća i materijalni rashodi su prvi na udaru • Mirovine su zadnja linija obrane (izuzetak: Mađarska) • Odustajanje od mirovinske reforme nije pomoglo nikome (Poljska) • Rashodna konsolidacija ne umanjuje potencijale za ekonomski rast, naprotiv

More Related