140 likes | 274 Views
U iz = A v U ul = A v U g f(R p ). A v ne ovisi o R p i o frekvenciji signala. Pod idealnim naponskim pojačalom podrazumjevamo zavisni naponski izvor u izlaznom krugu s elektromotornom silom diktiranom ulaznim naponom.
E N D
Uiz = Av Uul = Av Ug f(Rp) • Av ne ovisi o Rp i o frekvenciji signala. • Pod idealnim naponskim pojačalom podrazumjevamo zavisni • naponski izvor u izlaznom krugu s elektromotornom silom • diktiranom ulaznim naponom.
Realno naponsko pojačalo se približava idealnom kada je zadovoljen sljedeći uvjet: Za realno naponsko pojačalo tada sljede izrazi za strujno pojačanje i pojačanje snage:
strminsko pojačalo ulazni napon generira izlaznu struju - strmina otporno pojačalo ulazna struja generira izlazni napon - prijenosni otpor Domaći rad: 1. Definirati idealno i realno strminsko pojačalo, te izvesti izraze za strminu i naponsko pojačanje. 2. Definirati idealno i realno otporno pojačalo, te izvesti izraze za prijenosni otpor, strujno i naponsko pojačanje.
. • Pojačanje snage definirano je omjerom snage izmjeničnog signala • predanog potrošaču i snage signala predanog ulaznom krugu pojačala: • U praksi se pojačanje snage često izražava u decibelima, kraće dB, • na sljedeći način: Primjer: Kada je Pul=1 mW i Piz=1 W, tada je pojačanje snage izraženo omjerom izlazne i ulazne snage jednako 1000, dok u decibelima iznosi 30.
Ako se prema slici snage Piz i Pul izrazi pomoću odgovarajućih napona dobiva se:
Ako je Rul=RP tada je . Analogno se može pojačanje snage napisati kao: . Ako je Rul=RP tada je Ako je Rul=RP tada i samo tada je pojačanje snage izraženo u decibelima jednako pojačanju napona i struje u decibelima! U svim ostalim slučajevima ta se pojačanja razlikuju!!!!!
Pojačanja napona i struje se mogu izraziti također u dB kao: Zbog frekvencijske ovisnosti karakteristika tranzistora i zbog djelovanja reaktivnih pasivnih komponenti u sklopu, pojačanja sklopova ovise o frekvenciji signala. Prikaz u decibelima je veoma praktičan. Tako kada se pojačanje sklopa izrazi u decibelima, a frekvencije signala prikažu u logaritamskom mjerilu, tada karakteristike koje grafički prikazuju ovisnost pojačanja o frekvenciji imaju vrlo jednostavan oblik.
Zvučni tlak Zvučni tlak je poremećaj atmosferskog tlaka uzrokovan zvukom. Ili “Zvučni tlak je izmjenični tlak superponiran atmosferskom tlaku” (Jelaković, 1977). Jedinica za izražavanje atmosferskog tlaka, pa tako i za zvučni tlak zove se paskal (Pa). Stara jedinica za tlak je bar. Paskal je 10 puta veći od mikrobara. 1 Pa = 1 N/m2 N je jedinica za silu (od Newton). Newton (N) jedinica sile u MKS sustavu. To je sila koja masi od jednog kilograma daje ubrzanje od 1m/s2. Newton je 9, 81 puta manja jedinica od kiloponda (Liščić i Velimirović, 1965). Kilopond je stara jedinica.
Atmosferski tlak ima oko 105 Pa (1000 hektopaskala), ili 106 mikrobara, odnosno 1 bar. Za bar postoji još naziv “atmosfera”. Najmanji zvučni tlak kojega ljudsko uho može zamijetiti (čuti kao zvuk) iznosi oko 0.00002 Pa, ili 2x10-5 Pa. Tu je vrijednost Internacionalna standardizacijska organizacija (ISO) odabrala (standardizirala) kao referentnu veličinu – referentni zvučni tlak. Najveći zvučni tlak kojega ljudsko uho može podnijeti je milijun puta veći od referentnoga, odnosno 20 Pa (prema 106 x 2x10-5).
Acoustics dB(SPL) • dB (Sound Pressure Level) — for sound in air and other gases, relative to 20 micropascals (μPa) = 2×10−5 Pa, the quietest sound a human can hear. This is roughly the sound of a mosquito flying 3 metres away. This is often abbreviated to just "dB", which gives some the erroneous notion that "dB" is an absolute unit by itself. For sound in water and other liquids, a reference pressure of 1 μPa is used.[5]
Alexander Graham Bell (3 March 1847 – 2 August 1922) was an eminent scientist, inventor and innovator who is widely credited with the invention of the telephone.
Realno naponsko pojačalo se približava idealnom kada su zadovoljeni uvjeti: Rul>>RG i Riz<<Rp dB - najčešće se koristi u telekomunikacijama, elektrotehnici i akustici za izražavanje slabljenja (gušenja) i pojačanja (dobitka) signala, te za razinu signala u odnosu na neku referentnu vrijednost.
? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ?