Medicinski aspekti razvrstavanja:oboljenja, povrede, nedostaci

1. Medicinski aspekti razvrstavanja:oboljenja, povrede, nedostaci Dr.sci. Husnija Hasanbegovic

2. Simptomi oboljenja uha bol u uhu ( otalgija ), gnojenje iz uha ( otoreja ), bilo da je sekret serozan, gnojav ili sukrvicav, pad sluha ( hipoakuzija ), koja mo�e da dovede do nagle ili progresivne gluhoce, zujanje u u�ima, vrtoglavica (Medicinska enciklopedija, 1978).

3. Bol u uhu - izazvan je procesima u uhu ili u njegovoj okolini.On je ili neznatan ili takvog intenziteta da ga bolesnik vrlo te�ko podnosi.Mo�e biti spontan ili provociran pomjeranjem u�ne �koljke ili palpacijom mastoidnoga nastavka, pulzirajuci, lokalizovan u orbiti, sljepoocnom ili potiljacnom predjelu. Bol u uhu je znak o kojem uvijek treba voditi racuna i koji mora da se razjasni, po�to mo�e biti uzrokovan kako banalnim procesima, tako i vrlo ozbiljnim patolo�kim stanjima , kao npr. malignim procesima. Iscjedak iz uha - je va�an simptom bolesti uha.Sekrecija iz uha je sluzava, gnojna, sukrvicava, krvava, ili se javlja kao likvoreja.Ona mo�e da ima karakteristican miris, da bude privremena ili stalna, manje ili vi�e obilna, pracena bolom ili bol prestaje kada se ona pojavi.

4. Krvavi sekret opa�amo kod akutnih upala, kod granulacija koje nastaju u toku hronicnih upala ili kod zaraznih bolesti. Sluzavi iscjedak opa�amo kod bolesti ko�e zvukovoda, a i u nekim stadijima upale srednjeg uha ili kod upale tube. �umovi u uhu - �umovima u uhu zovemo akusticne ili zvucne senzacije koje nemaju uzrok u nekom izvoru izvan covjecijeg tijela.�umovi prate gotovo polovinu bolesti uha, pa ponekad muce bolesnika te�e nego nagluhost ili gluhoca. Oni se javljaju ponekad samo na kratko vrijeme i vracaju se u dugim intervalima, a ponekad su konstantni i traju dan i noc kroz sedmice , mjesece i godine. Ponekad su posve tihi, da ih bolesnik cuje samo u najvecoj ti�ini, a nekada tako intenzivni, da bude bolesnika iz sna.

5. �umove dijelimo na : subjektivne, entoticne i vaskularne. Subjektivni su �umovi oni, koje cuje sam bolesnik; entoticni su oni, koji nastaju u uhu bolesnika pa ih cuje bolesnik, a mo�e ih cuti i lijecnik; a vaskularni su �umovi oni, koje prouzrokuje strujanje krvi u arterijama ili u venama bolesnikova uha. Entoticni �umovi nastaju u srednjem uhu usljed grcevitog stezanja mi�ica, koji napinje bubnjic ( musculus tenzor tympani ), ili usljed otvaranja tube. Subjektivni �umovi nastaju kao reakcija na bilo koji podra�aj unutra�njeg uha ili slu�nog �ivca Trajni i intenzivni �umovi su lo� prognosticki znak, jer dokazuju afekciju unutra�njeg uha, a osim toga djeluju i depresivno na raspolo�enje bolesnika. Bolesnici oznacuju svoje �umove, kao da ki�a pada, kao �um vjetra u �umi, �um mora ili vodopada, ili pak, kao zvonjavu, pi�tanje, grmljavinu i dr.

6. OBOLJENJA VANJSKOG UHA Oboljenja u�ke dijelimo na: urodene malformacije, upale, tumore i povrede. Malformacije uha su mnogobrojne. Mogu da budu: anomalije broja (poliotije ) anomalije dimenzija (makrotija ili mikrotija ), anomalije oblika, od kojih je najce�ca �otaapostaza .�

7. Kongenitalne malformacije vanjskog uha dijele se u cetiri grupe : manjkavosti tkiva u�ke : anotia, microtia suvi�ak tkiva u formi : appendices auriculares, macrotia, polyotia, otophyma promijenjen polo�aj u�ke : otapostasis � odstojece u�i, kryptotia promijenjen oblik u�ke: u�ka poput �alice, invaginirano uho ( Padovan, 1982 ).

8. Otapostasis - predstavlja malformaciju pri kojoj u�na �koljka znatno odstoji od planuma mastoideuma. Ce�ce je obostrana i dovodi do estetskih poremecaja koji se mogu hirur�ki korigovati. Macrotia - predstavlja uvecanje u�ne �koljke, koja dovodi do estetskog poremecaja.Uspje�no se lijeci plasticno � hirur�kim zahvatima. Microtia - je izuzetno mala u�na �koljka sa slabije ili jace izra�enim deformitetima pojedinih anatomskih detalja �koljke.Pracena je cesto i poremecajima razvoja spoljnjeg u�nog kanala ( atrezija ).Pretpostavlja se da je kod ove anomalije u pitanju dominantno nasljedivanje. U lijecenju se primjenjuju plasticko � hirur�ki zahvati ili se upotrebljavaju u�ne �koljke od plasticke mase.

9. Anotia - je potpuni nedostatak u�ne �koljke koja je najce�ce udru�ena s atrezijom spoljnjeg u�nog kanala kao i s poremecajima razvoja srednjeg uha. Appendices auriculares - su okruglaste formacije smje�tene obicno ispred u�ne �koljke, rjede iza ili na u�noj �koljci, ce�ce su jednostrane. Obicno su multiple. Ponekad se srecu udru�ene anomalije kao �to su : deformacija u�ne �koljke, atrezija meatusa, preaurikularne fistule. Fistula auris congenita - otvara se na mjestu gdje heliks ponire u ko�u lica. Ponekad fistule vla�e, izazivajuci ekcematozne promjene na okolnoj ko�i ili apscediraju.Kanali fistula nekada su duboki i nekoliko centimetara i mogu slijepo da se zavr�avaju. Nastaju usljed poremecaja spajanja kvr�ice u�ne �koljke ili �kr�nih lukova.

10. Upale u�ne �koljke Upale u�ke su cesta oboljenja, a posljedica su �irenja upalnog procesa iz okoline ili nastaju nakon povreda. Mogu zahvatiti (ekcemi, dermatitisi, zarazne bolesti kao crveni vjetar ) ovojnicu hrskavice - perihondrij ( perichondritis auriculae). Uzrocnici su najce�ce piogene bakterije, ali se mogu naci i drugi kao bacilus pyocianeus, proteus.

11. Erysipelas auriculae - crveni vjetar u�ne �koljke je infektivno oboljenje koje nastaje kao posljedica streptokokne infekcije ko�e u�ne �koljke. Ko�a u�ne �koljke je crvena, otecena, zategnuta, sjajna s karakteristicnim bedemom na ivicama crvenila. Perichondritis auriculae - predstavlja zapaljensko oboljenje perihondrijuma sa skupljanjem gnojnog eksudata izmedu perihondrijuma i hrskavice.Infekcija nastaje kao posljedica povrede u�ne �koljke ili kanala, inflamacije othematoma ili poslije hirur�kih intervencija.Simtomi ovog oboljenja su jak bol, crvenilo i otok u�ne �koljke.

12. Herpes zoster oticus - je oboljenje praceno crvenilom ko�e u�ne �koljke, bolom i herpetickim vezikulama koje se javljaju na ko�i �koljke i spoljnjeg u�nog kanala. Izazivac ovog oboljenja je neurotropni virus. Bolest pocinje jakim bolom u predjelu u�ne �koljke na koji se kasnije nadovezuju crvenilo ko�e i pojava vezikula.Ponekad se mo�e javiti oduzetost nervusa facialisa, vrtoglavica i nagluhost (Ramsay - Huntov sindrom). Tuberculosis auriculae - je danas vrlo rijetko oboljenje, koje mo�e da se javi u formi tuberculoma i lupus vulgarisa. Oboljenje je obicno lokalizovano na lobulusu u�ne �koljke, kao posljedica bu�enja u�iju radi no�enja mindu�a.

13. Tumori u�ne �koljke Ovi tumori su : benigni ( dobrocudni ) i maligni (zlocudni ). Benigni tumori u�ne �koljke (nastaju iz svih njenih tkiva) su : angiomi, fibromi,.hondromi, ateromi, dermoidne ciste, papilomi i keloidi. Maligni tumori u�ne �koljke su : karcinomi, melanomi i sarkomi. Karcinomi - se javljaju ce�ce kod starijih osoba, posebno kod mu�karaca.Kao predisponirajuci faktor smatra se hronicna iritacija, izlo�enost suncanim zrakama, promrzline.U pocetku rastu sporo u obliku tvrde bradavice da bi kasnije pokazali izrazito agresivan rast zahvatajuci cijelu u�ku.Metastaziraju u regionalne limfne �lijezde vrata.

14. Patologija vanjskog slu�nog kanala Urodene anomalije vanjskog slu�nog kanala mogu biti su�en ili potpuno zatvoren kanal (stenosis seu atresia meati acustici externi congenita ), udru�eni sa anomalijama ostalih dijelova uha ili se javljaju samostalno. Manifestuju se oslabljenim sluhom provodnog tipa. Povrede vanjskog slu�nog kanala - mogu biti direktne i indirektne. Direktne povrede - nastaju kao posljedica djelovanja o�trih predmeta (igla, cackalica, �ibica, �nala ) kod nekontrolisane upotrebe zbog svrbe�a.Povrede se mogu desiti i kod nestrucnog vadenja stranog tijela iz vanjskog kanala. Indirektne povrede - se nalaze u sklopu preloma zau�ne kosti. Bez obzira na uzrok povreda zajednicki su im simptomi bol i krvarenje iz vanjskog slu�nog kanala.Ukoliko dode do infekcije ozljede, nastaje otok ko�e, gnojna sekrecija.

15. Upale vanjskog slu�nog kanala Mogu biti lokalne i difuzne, a nastaju djelovanjem lokalnih ili op�tih faktora, te njihovom kombinacijom. Cir ( furunculus, otitis externa circumscripta ) - nastaje kao posljedica stafilokokne infekcije korijena dlake. Javlja se u vanjskom, membranoznom dijelu u�nog kanala.Prisutna je bol koja se pojacava pri �vakanju i prilikom pritiska ispred uha.Ako je zahvaceno vi�e dlacica mo�e vanjski kanal biti zatvoren te postoji nagluhost. Ukoliko se cir spontano otvori (perforira ), kanal mo�e biti ispunjen gnojem, ko�a je crvena i natecena. Kod pojave sekrecije bolovi se smanjuju. Difuzne upale ( otitis externa diffusa ) - mogu biti izazvane bakterijama, alergijskom reakcijom, gljivicama.Upala zahvata ko�u citavog kanala , a mo�e se javljati kao akutna ili kronicna bolest.Javlja se bol ( spontana ili na dodir spolja ), svrbe� , curenje iz kanala, oslabljen sluh.

16. Cerumen obturans - cerumen je u�na smola koja se luci od strane lojnih i ceruminalnih �lijezda ko�e vanjskog kanala.Ukoliko postoji pojacano lucenje ili nema dovoljno spontane eliminacije, mo�e doci do nakupljanja i stvaranja cepa. Normalno, cerumen je �uckaste boje, polucvrst, a du�im stajanjem u kanalu dobija mrku boju i cvr�cu konzistenciju. U dodiru sa vodom cerumen bubri i dovodi do zatvaranja kanala i nagluhosti, koju prati autofonija, zujanje i osjecaj punoce u uhu.

17. Exostosis meatus acustici externi - egzostoze predstavljaju lokalno bujanje ko�tanog tkiva.Vidaju se obicno u ljudi preko 40 godina starosti.Razlog ovog oboljenja je nepoznat, ali se pretpostavlja da je kupanje u hladnoj tekucoj vodi jedan od glavnih razloga. Razlikujemo dva tipa egzostoza: sesilni i difuzni tip. Sesilni tip - najce�ci tip egzostoze.Javlja se obostrano u vidu ogranicenih zadebljanja ko�tanog dijela kanala.Obicno se jedno zadebljanje nalazi na prednjem, a drugo na zadnjem zidu. Difuzni tip - predstavlja difuzno zadebljanje ko�tanog dijela spoljnjeg slu�nog kanala. Bolesnici nemaju smetnje sve dok postoji i najmanja prohodnost spoljnjeg slu�nog kanala.Ako se kanal zatvori (cerumen, detritus ), javlja se nagluhost.

18. OBOLJENJA SREDNJEG UHA Kongenitalne malformacije srednjeg uha mogu biti : izolovane i udru�ene. kod izolovanih javlja se poremecaj razvoja srednjeg uha ili njegovog sadr�aja, kod udru�enih, pored poremecaja razvoja srednjeg uha, srecu se i malformacije kako spolja�njeg, tako i unutra�njeg uha. Udru�ene malformacije imaju veci klinicki znacaj, jer dovode do o�tecenja sluha, �to uzrokuje zastoj u razvoju govora, a samim tim i zastoj psihickog razvoja djeteta. Na srednjem uhu javlja se vi�e tipova anomalija : poremecaj razvoja anulus timpanikusa i bubne opne ili njihov potpuni nedostatak, poremecaj razvoja slu�nih ko�cica, su�enje ili potpuni nedostatak bubne duplje kada je ova zamjenjena spongioznom kosti.

19. Neke od ovih malformacija udru�ene su s poremecajem razvoja spoljnjeg uha, unutra�njeg uha ili malformacijama lica.Kod ove djece postoji umjerena ili jako izra�ena nagluhost.Kada je unutra�nje uho intaktno postoji dobra kohlearna rezerva �to obecava uspjeh u rehabilitaciji. Kada je u pitanju obostrana anomalija, koja je pracena te�kim o�tecenjem sluha, potrebno je rehabilitaciju ( uz pomoc individualnog slu�nog aparata ) sprovoditi vec poslije prve godine �ivota da bi se na vrijeme razvio govor.

20. Povrede srednjeg uha U srednjem uhu mogu biti povrijedeni samo pojedini elementi ( bubna opna ili ko�cice ), ili postoje udru�ene povrede zidova srednjeg uha i njegovog sadr�aja. Faktori koji dovode do povreda srednjeg uha su fizicke ili hemijske prirode. Povrede bubne opne - mogu biti uzrokovane dejstvom mehanicke sile, hemijskim sredstvima ili termickim noksama. One nastaju : pri vadenju stranih tijela iz spolja�njeg slu�nog kanala, pri nepa�ljivom ispiranju spolja�njeg slu�nog kanala, pri cackanju uha o�trim predmetima ( igla, �ibica itd. ), pri grubom produvavanju Eustahijeve tube, prilikom zapadanja kapi rastopljenog metala u spolja�nji slu�ni kanal ( pri zavarivanju metala ), usljed opekotina i korozija bubne opne korozivnim hemijskim supstancijama, indirektno, povrede bubne opne mogu nastati usljed naglog povecanja pritiska vazduha u spolja�njem slu�nom kanalu ( udarac po uhu, eksplozija i skakanje u vodu ).

21. Bolesti bubnjica Myringitis � je upala bubnjica koja se nadovezuje na upale zvukovoda i srednjeg uha, ili je izazvana fizikalnim ili hemijskim podra�ajima. Idiopatski oblik je rijedak.Akutni oblik nastupa s brzim razvijanjem upalnih simptoma.Bubnjic u tom stanju mo�e imati razlicit izgled, �to zavisi od stupnja i vrste upale. Kod myringitis bullosa vide se mali serozni mjehurici.Eksudat se iz tih mjehurica mo�e spontano resorbirati, ili mjehuric mo�e puknuti. Na njegovom mjestu nastaju erozije ili perforacije, koje brzo zarastaju. Tuberkuloza bubnjica ( kao i tuberkuloza srednjeg uha ) sekundaran je proces.Kod tuberkuloze srednjeg uha bubnjic mo�e biti po�teden.Milijarni se tuberkuli rijetko vide na bubnjicu, i to vi�e u djece nego u odraslih.

22. Najce�ca posljedica oboljenja bubnjica je nagluhost provodnog tipa.Nastaje od smetnja provodenja zvucnih podra�aja preko aparata timpano - osikularne transmisije, tj. bubnjica i sistema slu�nih ko�cica. Zatvaranje perforacije sa umjetnim bubnjicem u nekim slucajevima pobolj�ava sluh, a osim toga mo�e djelovati na smanjenje perforacije i sekrecije iz srednjeg uha. Kod audiometrijskog ispitivanja mo�e se na taj nacin saznati da li je nekoj nagluhosti uzrok u perforaciji bubnjica, ili su tome krive lezije slu�nih ko�cica, bubnji�ta, ili poremecaji na fenestrama.

23. Akutna zapaljenja srednjeg uha