410 likes | 596 Views
Ekološki i zakonodavni aspekti zaga đ enja jadranskog priobalja. Dr. Branko Bošnjakovi ć International Consultant, Tannay, Švicarska Red. profesor, Tehni č ki fakultet, Sveu č ilište Rijeka. Pregled predavanja. Naftno zaga đ enje: ozbiljna prijetnja (poluzatvorenom) moru
E N D
Ekološki i zakonodavni aspekti zagađenja jadranskog priobalja Dr. Branko Bošnjaković International Consultant, Tannay, Švicarska Red. profesor, Tehnički fakultet, Sveučilište Rijeka
Pregled predavanja • Naftno zagađenje: ozbiljna prijetnja (poluzatvorenom) moru • Od uzroka do učinka • Pravni instrumenti i pribori protumjera • Zaključak i preporuke
Zagađenje kopnenog i morskog okoliša naftnim ugljikovodicima • Glavni izvori zagađenja: • Izlijevanje s kopna • Pomorska plovidba • Naftna eksploracija i proizvodnja • Depozicija tvari iz atmosfere • Incidentna izlijevanja nafte • Ugljikovodici kao posljedica prirodnih procesa
Doprinosi zagađenju naftom • Razlikuju se od mora do mora • Sjeverno more: • Izlijevanja rijekama 45-60% • Offshore eksploracija i proizvodnja 20-30% • Depozicija iz atmosfere 10% • Incidentna izlijevanja (oil spills) su značajna u Baltiku • Opća slika naftnog zagađenja u Europskim morima je fragmentirana i nepotpuna, ne postoji pouzdana procjena općih trendova
Trendovi incidenata na moru • Dramatski incidenti izljeva nafte privlače pažnju javnosti i uzrokuju smetenost • 1970. – 2001.: • 1183 incidenta s izlijevom od 7-700 tona nafte • 410 incidenata s izlijevom od >700 tona nafte • učestalost i veličina izljeva očito se smanjuju
Uzroci naftnih incidenata • Većina izljeva iz tankera potječu iz rutinskih operacija (natovarivanje, istovarivanje) • Većina tih « operativnih » incidenata predstavlja male izljeve, u 92% slučajeva <7 tona nafte • Incidenti uslijed sudara ili nasukavanja obično imaju veće posljedice, u 20% slučajeva izljeve iznad 700 tona nafte
Naftovodi na kopnu i moru • Uzmah proizvodnje i transporta nafte u Rusiji i Srednjoj Aziji, dvije trećine izvozi se u Europu • 2002. g.: 86 Mt tankerima, 61 Mt naftovodom • Porast naftovoda, plinovoda i terminala u Baltiku (Primorsk, Vysotsk,…) uzrokovao je nemir i parlamentarne intervencije u Finskoj i Švedskoj • Planovi za naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan od Kaspijskog do Sredozemnog mora ponukali su multinacionalnu tvrtku Danone da se povuče od investicija u eksploataciju mineralne vode u dolini Borjomi u Kavkazu zbog rizika zagađenja
Od uzroka do učinka Okvir DPSIR za izvješćivanje o pitanjima okoliša i resursa integrira ekološke, gospodarske i socijalne dimenzije i komponente • Driving forces D = ljudske djelatnosti (na pr. proizvodnja, transport, distribucija, potrošnja energije) • Pressures P= pritisci (na pr. emisije zagađenja) • State S = stanje resursa/okoliša (na pr. kakvoća mora ili slatke vode, tla) • Impacts I = učinak na ekosustav, stanovnike, ekonomiju • Response R = odgovori društva (mjere zaštite, spriječavanje neželjenih događaja, intervencije)
DPSIR – klasični feed-back lanac âDâPâSâIâRâ åáåáåáåáä
DPSIR integrira okoliš u gospodarske sektore Raniji rad usmjeren na pritiske, stanje i učinke Novi izazovi: • Jedna djelatnost (D) može doprinijeti raznim učincima • Jedan učinak (I) moze biti uzrokovan od više djelatnosti (D) • Učinke (I) valja izraziti u smislu okolišnih, ekonomskih i socijalnih troškova • Sve protumjere (R) – zakonodavne, tehničke, institucionalne, ekonomske – imaju svoje okolišne, socijalne i gospodarske implikacije
DPSIR lanac u jadranskom priobalju • Iscrpljive studije ne postoje • Glavne djelatnosti (D) i izvori ( u svim obalnim zemljama Jadrana!): • Kopnene djelatnosti (industrije, rafinerije, naftovodi, promet, turizam, incidenti na kopnu) • Pomorski promet (naftni otpadi i balastne vode) • Incidenti s izljevima nafte na moru • Naftna eksploracija i (buduća?) offshore proizvodnja
DPSIR: pritisci i stanje • Nepotpuna slika zagađenja ugljikovodicima u Jadranskom moru • Dobriš II Report 1998.: « …ne postoje izvješća o nafti u morskoj vodi Sredozemlja, gdje se na 40-tak lokacija (naftovodnih terminala, rafinerija, offshore platformi) pretovaruje godišnje 550 Mt sirove nafte i 150 Mt naftnih prerađevina ».
Sudbina naftnih izljeva na moru • Ponašanje nafte na moru zavisi o svojstvima tvari u pitanju • Raspadanje uvjetovano sljedećim procesima: • Širenje/rasprostranjivanje • Evaporacija • Disperzija • Emulzifikacija • Rastapanje • Oksidacija • Sedimentacija • Biodegradacija
DPSIR: Impacts (Učinci) • Perzistentni zaostaci glavnim su razlogom za primarne učinke naftnih incidenata: • Fizičko zagađenje plaža • Smanjivanje životinjskih i biljnih populacija, naročito ptica • Gubitak ulova riba i školjaka Ne postoji jasan dokaz neopozive štete morskim resursima. No vrlo ozbiljna i dugoročna šteta može nastupiti u pojedinim gospodarskim i socijalnim sektorima (ribarstvo, marikultura, turizam) ako je tržišno povjerenje potreseno.
Troškovi naftnih incidenata • Procjena troškova naftnih incidenata: teško i nerješeno pitanje, ovisi o « pravilima igre » • Kategorije troškova: • Troškovi čišćenja (clean-up) • Materijalna šteta • Gubitak zarade i radnih mjesta • Eksterni troškovi koji nisu internalizirani jer nema pravne osnove za traženje odštete (ekološki ili estetski čimbenici)
Podaci o troškovima incidenata • Primjeri najskupljih naftnih akcidenata: • Exxon Valdez (Alaska, 1989): cleanup2500 M US$, totalno(+kazne i sudske kompenzacije) 9500 MUS$ • Amoco Cadiz (Francuska, 1978): 282 M US$ (pola za sudske troškove i kamate) • Braer (UK,1993): 83 M US$ • Sea Empress (UK, 1996): 37 M US$ • Nakhodka (Japan, 1997): > 200 M US$ • Erika (Francuska, 1999): > 300 M US$
Čimbenici za troškove incidenta • Čimbenici za troškove cišćenja (clean-up): • Tip nafte ili naftnog proizvoda • Volumen izljeva • Lokacija incidenta • Brzina izljeva • Cišćenje na moru ili na obali • Doba godine • Kvaliteta planiranja i organizacija intervencije • Socijalni i ekonomski troškovi zavise o značaju područja: ribarstvo, marikultura, turizam, priroda
DPSIR: Responses (odgovori) • Tipovi i kategorije instrumenata i mehanizama: • Preventivne mjere (smanjuju vjerojatnost i veličinu budućeg zagađenja) • Reaktivne mjere (smanjuju i ublažuju posljedice zagađenja) • Zakonodavni/regulatorni, tehnički, institucionalni, ekonomski instrumenti
Razina i polje pravnih instrumenata • Globalni ugovori i konvencije • Regionalne konvencije i protokoli(UNECE) • Sporazumi o regionalnim morima • Zakonodavstvo Europske Unije • Državno zakonodavstvo
Globalni ugovori i konvencije • UN Convention on the Law of the Sea (1982) • International Convention for the Safety of Life at Sea (SOLAS, 1974) • International Convention for the Prevention of Pollution from Ships (MARPOL, 1973) with Annex I: Prevention of Pollution by Oil • International Convention on Oil Pollution Preparedness, Response and Cooperation (OPRC, 1990) • International Convention on Civil Liability for Oil Pollution Damage (CLC 1969, 1992) • International Convention on the Establishment of an International Fund for Compensation for Oil Pollution Damage (Fund Convention, 1971, 1992)
Regionalne konvencije/protokoli • Environmental impact assessment (EIA) in a transboundary context (Espoo, 1991) • Protection and use of transboundary watercourses and international lakes (Helsinki I, 1992) • Transboundary effects of industrial accidents (Helsinki II, 1992) • Access to information, public participation in decision-making and access to justice in environmental matters (Aarhus, 1998) • Protocol on Strategic Environmental Assessment SEA (SEA, Kiev 2003) • Protocol on Civil Liability for Damage Caused by Industrial Accidents on Transboundary Waters (Kiev 2003)
Sporazumi o regionalnim morima • Barcelona Convention on the Protection of the Mediterranean Sea Against Pollution (1976) • Protocol for the Protection of the Mediterranean Sea Against Pollution from Land-based Sources(1980,1996) • Protocol Concerning Cooperation in Combating Pollution of the Mediterranean Sea by Oil and other Harmful Substances in Cases of Emergency (1976) • Protocol Concerning Mediterranean Specially Protected Areas (SPA Protocol, 1982, 1995) • Adriatic- Ionian Initiative (2000)?
Zakonodavstvo EU • EIA Directive (1985, 1997) • SEA Directive (2001) • Public Participation Directive (proposal 2001) • Directive on Port State Control (2000) • Directive on classification societies • Erika I package (strengthen directives; accelerate timetable for phasing out single hull tankers worldwide) • Erika II package (create European Maritime Safety Agency; information system to monitor traffic; improve compensation for victims of oil spills)
Državno zakonodavstvo Hrvatske • Zakon o zaštiti okoliša (1994) • Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (PUO, 1997) • Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (1996) • Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u RH (1997) • Zakon o morskim lukama (1995, 2000) • Odluke o tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova – spriječavanje zagađivanja (1994)
Otpadna ulja i zauljene vode • MARPOL 73/78: luke (Rijeka), remontna brodo-gradilišta (Viktor Lenac), naftni terminali (INA, Omišalj) trebaju imati uređaje za prihvat, obradu i odlaganje naftnog otpada i zauljenih voda • Kvarner: ne postoje zadovoljavajući uređaji za prihvat, postojeći kapacitet Rafinerije INA je tehnički ograničen • Postojeći (ugovorni) sustav i visina naknade troškova ne stimuliraju korištenje uređaja • 1999.-2000.: nagli pad (70%) prihvata naftnog otpada i zauljenih voda, koje « nestaju » u moru
Manjkavosti međunarodnog zakonodavstva i implementacije • Namjerno čišćenje tankova i puštanje otpadnih ulja na moru ostaje uobičajeno u morskim vodama EU unatoč zabrani po pravilima MARPOL-a • Ključni manjak: u prinudnoj provedbi postojećih odredbi, uz relativno niske kazne • Konvencije o civilnoj odgovornosti i kompenzaciji su kontraproduktivne: smanjuju demotivaciju za zagađivanje, jer ograničavaju osobnu odgovornost zagađivača i osiguravaju kolektivnu kompenzaciju • Prijedlog EC: brodovi koji zagađuju morske vode EU biti će počinitelji kaznenog djela
PUO i predostrožnost • Naftno zagađenje – na moru i kopnu – često je vezano uz djelatnosti koje podliježu pravilima PUO • Postupak PUO mora biti proveden prije nego što se autorizira novi projekt ili proširena djelatnost kao na pr. naftovod s terminalom, uzimajući u obzir alternativna rješenja i njihove posljedice • PUO nije samo tehnička studija, nego postupak koji omogućuje informaciju i sudjelovanje javnosti, a isto tako i susjednih država ako predložena djelatnost može dovesti do značajnih prekograničnih učinaka
Pravni instrumenti: zaključak • Postojeći relevantni instrumenti za zaštitu priobalja od zagađenja su brojni, fragmentirani i često nezadovoljavajući, po koncepciji i provedbi • « Zatrpavanje ugovorima » vodi do proliferacije autonomnih i polu-autonomnih pravnih režima i institucija, s odgovarajućom fragmentacijom državnih uprava i agencija • Informacija nije organizirana na način da korelira znanstvene i ekološke podatke sa socijalnim i gospodarskim nalazima i potrebama • Pristup javnosti informaciji i procesu uzimanja odluka je daleko od zadovoljavajućeg stanja
Preporuke 1 • Državno i međunarodno zakonodavstvo o zaštiti mora od zagađenja i o opremljenosti luka uređajima za prihvat otpada i zauljenih voda treba se strogo primijeniti poticajnim i represivnim mjerama • Zakonodavstvo o PUO treba se u cijelosti primijeniti prije konačnih odluka o naftovodu JANAF, uključujući i propise Aarhuške konvencije o sudjelovanju javnosti • Espoo konvenciju treba primijeniti u slučaju naftovoda, zbog njegovog prekograničnog karaktera, a posebice zbog očekivanog povećanja tankerskog prometa na Jadranu • PUO treba detaljno procijeniti i usporediti ekološke, socijalne i gospodarske posljedice alternativnih rješenja za pojedine sektore (energetiku, turizam,…)
Preporuke 2 • Nadležna tijela Hrvatske trebaju dati visoki prioritet ubrzanom preuzimanju propisa EU o zaštiti priobalja o sigurnosti tankera i prihvatu otpada i zauljenih voda • Hrvatska bi trebala uzeti inicijativu – zajedno s drugim obalnim državama – da Jadran dobije status PSSA (Particularly Sensitive Sea Area) pod konvencijom MARPOL i/ili status MSPA (Mediterranean Specially Protected Area) pod Barcelonskom konvencijom • Zemlje članice Jadransko-Jonske Inicijative trebale bi koristiti iskustva Baltika (HELCOM) s ciljem da stvore Komisiju za zaštitu jadranskog morskog okoliša.