Zagreb, 3. lipnja 2013.

1. Zaposleni u djelatnosti zdravstva u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva Republike Hrvatske 2012.-2020. REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo zdravlja Zagreb, 3. lipnja 2013.

2. Stalno zaposleni • 2011. godine - stalno zaposleno 73.077 djelatnika • 55.781 zdravstvenih djelatnika i suradnika • 5.068 administrativnih djelatnika • 12.228 tehničkih djelatnika • udio administrativnih djelatnika smanjio se sa 30% na 24% (2000. – 2011.)

3. Struktura stalno zaposlenih • udio zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme i iznosi 38% (29% medicinskih sestara i 9% ostalih djelatnika), doktori medicine čine 17% • zdravstveni djelatnici više stručne spreme (medicinske sestre, zdravstveni inženjeri - laboratorijski, radiološki, sanitarni, dentalni, farmaceutski djelatnici te zubari, fizioterapeuti i radni terapeuti) čine 11% • doktori dentalne medicine 4% • magistri farmacije 4%, • zdravstveni suradnici visoke stručne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni radnici, biolozi, defektolozi i ostali) čine 1% zaposlenih • zdravstveni djelatnici niže stručne spreme 0,6% • administrativno-tehnički djelatnici čine 24%

4. Struktura stalno zaposlenih

5. Komore • Hrvatska liječnička komora • Hrvatska komora dentalne medicine • Hrvatska ljekarnička komora • Hrvatska komora medicinskih sestara • Hrvatska komora primalja • Hrvatska komora fizioterapeuta • Hrvatska komora medicinskih biokemičara • Hrvatska komora zdravstvenih djelatnika

6. Prosječna dob zaposlenih • Prosječna dob svih zaposlenih zdravstvenih djelatnika je 49,5 godine • u odnosu na stanje iz 1995. godine, povećala se za 5,9 godina.

7. Doktori medicine • U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. • U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281, što je još uvijek manje od prosjeka za EU (320/100.000). • Specijalista je 67%.

8. Doktori medicine prema spolu i dobnim skupinama (2008.)

9. Doktori medicine prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine

10. Magistri farmacije, medicinske sestre • Broj magistara farmacije na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 60 (prosjek za EU 77/100.000). • Broj medicinskih sestara na 100.000 stanovnika u odnosu na 1980. godinu povećao se sa 354 na 569 u 2010. godini (prosjek EU-a 782/100.000). • Među medicinskim sestrama je 19% onih s višom stručnom spremom, više nego 2006. godine kada je njihov udio bio 15%.

11. Dobna struktura medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj u 2011. godini

12. Medicinske sestre i tehničari prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine

13. Ostali zdravstveni radnici • Broj primalja na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 35 što je nešto iznad prosječne stope u EU (32/100.000 stanovnika) • 2226 zdravstveno laboratorijskih tehničara • 958 inženjera/prvostupnikamedicinsko laboratorijske dijagnostike • 188 sanitarnih tehničara i 210 sanitarnih inženjera • 24 radiološka tehničara i 986 radioloških inženjera • sedam radno-terapeutskih tehničara i 90 radnih terapeuta

14. Praćenje ljudskih resursa • Postojeći registri koje održavaju HZJZ i komore sadržavaju podatke koji se osvježavaju prilikom obnove licence ili prilikom novog zaposlenja. • Potreba za razvojem cjelovitog sustava za praćenje ljudskih resursa u zdravstvu u Hrvatskoj koji bi omogućio bolje projekcije i procjene dostatnosti broja zdravstvenih djelatnika.

15. Izobrazba • Izobrazba zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj provodi se u dobro razvijenoj mreži medicinskih fakulteta i zdravstvenih škola. • Studijski programi se izvode na ukupno 40 lokacija (gradova) od kojih su neka i sjedišta visokih učilišta (28 mjesta). • U nekima od njih (preostalih 12) izvode se samo dislocirani studiji nekog visokog učilišta kojemu je sjedište u drugom mjestu, najčešće i u drugoj županiji. • Ukupno 1202 studijska programa izvode se u sjedištima visokih učilišta, a 58 programa su dislocirani studiji.

16. Specijalizacije/subspecijalizacije • Raspoloživost specijalizacija određena je prema Nacionalnom planu za specijalizacije i subspecijalizacije koji svake godine donosi MZ prema procijenjenim potrebama zdravstvenih ustanova. • Zbog potrebe za povećanjem broja i popunjavanjem visoko obrazovanog zdravstvenog osoblja u pojedinim djelatnostima nakon 2004. godine ministarstvo odobrava veći broj specijalizacija i užih specijalizacija, između ostalog i za sustav primarne zdravstvene zaštite.

17. EU • Zdravstvo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora u EU-u, osiguravajući zaposlenje jednom od deset radnika EU. • Oko 60-80% proračuna za zdravstvene sustave izdvaja se za plaće i druga davanja vezana izravno uz zapošljavanje radne snage u zdravstvu.

18. Oblici plaćanja • Procedura plaćanja liječnika ima značajne implikacije na ukupne troškove zdravstvene zaštite. • Utvrđen je veći rast troškova zdravstvene zaštite u više zemalja koje primjenjuju plaćanje po usluzi kao proceduru plaćanja od onih koje primjenjuju plaćanje nadnicom. • Odabir određenog mehanizma implicira kompromis između interesa liječnika (koji preferiraju plaćanje po usluzi) i vlade koja nastoji ograničiti troškove.

19. Problemi • Problemi ljudskih resursa u sustavu zdravstva proizlaze i iz slabe atraktivnosti ove vrste poslova novim generacijama, nejednakoj mobilnosti unutar EU-a, posebno migracijama zdravstvenih profesionalaca u smjeru i izvan EU-a. • Zajednički problem svih zemalja EU-a su demografska pitanja vezano uz starenje stanovništva i starenje radne snage u zdravstvu što znači da je nedovoljan broj mlađih radnika koji ulaze u sustav kako bi zamijenili starije koji odlaze.

20. Sloboda kretanja • Slobodno kretanje radnika unutar EU-a omogućeno je člankom 39. Sporazuma o Europskoj zajednici i daljnje razrađeno Uredbom (EEZ) br. 1612/68. • Pravo osnivanja poduzeća u drugoj članici EU-a uređeno je člankom 43., a slobodno pružanje usluga člankom 49. Direktiva 2005/36/EZ osigurava priznavanje profesionalnih kvalifikacija u drugim članicama EU-a. • Direktiva se odnosi na regulirana zanimanja, a obuhvaća 5 zdravstvenih zanimanja: (1) doktore medicine, (2) doktore dentalne medicine, (3) magistre farmacije, (4) medicinske sestre opće njege i (5) primalje.

21. Migracija radne snage • S jedne su strane rješenje problema nedostatka ljudskih resursa u zdravstvu, no s druge strane, prevelik uvoz radne snage može istisnuti radna mjesta lokalnom stanovništvu ili pak izazvati nedostatak radne snage u zemlji emigracije. • Prekogranična mobilnost zdravstvenih radnika, osim što utječe na obujam radne snage u zemlji primateljici i u zemlji emigracije, utječe i na kvalitetu i vještine radne snage, kao i njihovu raspodjelu.

22. SWOT

23. Mjere i strateški pravci • 2.1 izrada Strateškog plana razvoja ljudskih resursa u zdravstvu + + + • 2.2 jačanje zaštite od osobne odgovornosti zdravstvenih djelatnika + • 2.3 izrada i provedba nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenih u zdravstvu • 2.4 omogućavanje ostvarivanja viših razina obrazovanja za sve zdravstvene djelatnike + +

24. Mjere i strateški pravci • 2.5 definiranje kompetencija i omogućavanje preuzimanje zadataka u skladu s višom razinom postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika (engl. taskshifting) + + + + • 2.6 povećanje horizontalne i vertikalne mobilnosti zdravstvenih djelatnika unutar hrvatskog zdravstvenog sustava + + + • 2.7 odobravanje specijalizacija prema jasno dokumentiranim potrebama u mreži javne zdravstvene službe + • 2.8 omogućavanje rada zdravstvenim djelatnicima i nakon dobi za umirovljenje, onima koji to žele i na mjestima gdje postoji potreba +

25. Strateški plan razvoja ljudskih resursa UNAPRJEĐENJE RADA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I POBOLJŠANJE NJIHOVA POLOŽAJA • a) detaljna procjena stanja raspoloživog kadra, postojeće sistematizacije radnih mjesta i potreba za ljudskim resursima na svim razinama zdravstvene zaštite i u svim zemljopisnim područjima RH • b) predložiti mehanizme i alati za bolje praćenje i ocjenu ljudskih resursa

26. Strateški plan razvoja ljudskih resursa c) predložiti mehanizme i alati za adekvatno privlačenje, zadržavanje, trajnu izobrazbu i profesionalni razvoj zdravstvenih djelatnika d) predložiti načine i konkretne pravce prihvatljivog razmještaja postojećih ljudskih resursa s ciljem povećanja djelotvornosti i dostupnosti zdravstvene zaštite e) predložiti ekonomski održiv sustav nagrađivanja i poticanja rada zdravstvenih djelatnika

27. PRIJEDLOG NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU OSOBA ZAPOSLENIH U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA RAZDOBLJE 2013.-2020.

28. Sigurnost i zaštita zdravstvenih djelatnika • Najvažniji zakoni koji reguliraju to područje su Zakon o zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. • Prevencija i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja što znači da poslodavci odabiru nadležnog specijalistu medicine rada prema mjestu rada i ne plaćaju izravno preventivne preglede svojih radnika izloženih povećanim rizicima po zdravlje na radnom mjestu. • Liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u nadležnosti je izabranog doktora opće medicine, a propisani preventivni pregledi i ocjena radne sposobnosti isključivo su u nadležnosti specijalista medicine rada.

29. Profesionalne bolesti i ozljede na radu • Zdravstvena djelatnost potpada u visokorizične djelatnosti te se sa stopom od 7,5/100.000 i 904,4/100.000 nalazi iznad prosječne stope za Hrvatsku kad su u pitanju profesionalne bolesti i ozljede na radu. • Od ukupno 101 prijavljene profesionalne bolesti u 2010., 7% se odnosilo na djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a na iste djelatnosti odnosilo se 8,9% od ukupno 15.791 prijavljenih ozljeda na radu u 2010. godini.

30. Hvala na pažnji!