ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

1. ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA - Narodne novine 103/03 Vitomir Boić, dipl. iur.

2. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Ovim se Zakonom uređuje: • zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama • nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka

3. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Svrha zaštite osobnih podataka: • zaštita privatnog života • zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u: • prikupljanju, • obradi i • korištenju osobnih podataka

4. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na: • državljanstvo i prebivalište • rasu, boju kože, spol, • jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, • nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaju ili • druge osobine.

5. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na: • identificiranu fizičku osobu ili • fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); • osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi: • izravno ili neizravno, • posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet

6. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Voditelj zbirke osobnih podataka je fizička ili pravna osoba, državno ili drugo tijelo koje utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka. Kada je svrha i način obrade propisan zakonom, istim se zakonom određuje i voditelj zbirke osobnih podataka. • Privola ispitanika je slobodno dano i izričito očitovanje volje ispitanika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe.

7. Zakon o zaštiti osobnih podataka OBRADA OSOBNIH PODATAKA • Voditelj zbirke osobnih podataka smije obrađivati osobne podatke samo uz uvjete određene ovim Zakonom i posebnim zakonima. • Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja. • Daljnja obrada osobnih podataka u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe neće se smatrati nepodudarnom, pod uvjetom da se poduzmu odgovarajuće zaštitne mjere.

8. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Osobni podaci: • moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se prikupljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena svrha. • moraju biti točni, potpuni i ažurni. • moraju se čuvati u obliku koji dopušta identifikaciju ispitanika ne duže no što je to potrebno za svrhu u koju se podaci prikupljaju ili dalje obrađuju. Odgovarajuće mjere zaštite za osobne podatke koji se pohranjuju na duže razdoblje za povijesnu, statističku ili znanstvenu uporabu propisuju se posebnim zakonima. • Za postupanje u skladu s gore navedenim odredbama odgovoran je voditelj zbirke osobnih podataka.

9. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Osobni podaci smiju se prikupljati i daljeobrađivati: • uz privolu ispitanika ili • u slučajevima određenim zakonom. • U slučaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu.

10. Zakon o zaštiti osobnih podataka • Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati: • u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili • u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak,ili • ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili • ako je ispitanik sam objavio te podatke.

11. ZAKON O TAJNOSTI PODATAKA - Narodne novine 79/07 Vitomir Boić, dipl. iur.

12. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Ovim se Zakonom propisuju: • pojam, vrste i stupnjevi tajnosti te • mjere i postupci za utvrđivanje, uporabu i zaštitu tajnih podataka. • Tajna je podatak koji je zakonom, drugim propisom, općim aktom ili drugim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona, određen tajnim.

13. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Podaci u smislu ovoga Zakona su: • dokumenti te njihov sadržaj i prilozi, predmeti, objekti, • mjere ili postupci, kao i usmena priopćenja ili informacije povjerljive naravi iznijeti u radu tijela: • državne vlasti, • jedinica lokalne samouprave i uprave, • ustanova i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnih tijela) te • drugih pravnih osoba. • Dokumenti u smislu ovoga Zakona su svi pisani sastavci (akti, tablice, grafikoni, nacrti, crteži i slično). • Predmeti u smislu ovoga Zakona su makete, modeli, uzorci, fotografije, filmovi, mikrofilmovi, te drugi zapisi koji su svjetlosno, zvukovno, strojno, ručno ili na drugi način zabilježeni na određenoj podlozi.

14. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Dokumenti u smislu ovoga Zakona su svi pisani sastavci: • akti, • tablice, • grafikoni, • nacrti, • crteži i slično

15. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Predmeti u smislu ovoga Zakona su: • makete, • modeli, • uzorci, • fotografije, • filmovi, • mikrofilmovi, • te drugi zapisi koji su svjetlosno, zvukovno, strojno, ručno ili na drugi način zabilježeni na određenoj podlozi.

16. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Objekti u smislu ovoga Zakona su sve vrste građevnih objekata, nadzemnih i podzemnih gradnji kao i drugi umjetni ili prirodni objekti: • zgrade, • ceste, tuneli i mostovi, • jame, • zračne, pomorske i riječne luke i pristaništa, • prostorije u kojima se čuvaju ratna sredstva, tvoriva, planovi, kriptološka sredstva i dokumenti, • prirodni podzemni prolazi, prokopi i slično • Mjere i postupci u smislu ovoga Zakona su sve vrste naloga, zapovjedi, naredbi, uputa, priopćenja i drugih poduzetih radnji službenih osoba

17. Zakon o zaštiti tajnosti podataka VRSTE TAJNI I OZNAČAVANJE TAJNOSTI • Prema vrsti tajne podaci su: • državna, • vojna, • službena, • poslovna ili profesionalna tajna. • Prema stupnju tajnosti podaci mogu biti: • državna tajna, • vrlo tajni, • tajni i • povjerljivi.

18. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Na dokumentima koji sadrže tajne podatke označava se na vidljivom mjestu vrsta tajne i stupanj tajnosti. • Oznake tajnosti dokumenata koji sadrže tajne podatke imaju i svi njihovi prilozi. • Elektronske baze podataka koje sadrže tajne podatke moraju biti označene određenom vrstom i stupnjem tajnosti te osigurane lozinkom od neovlaštenog pristupa.

19. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Državna tajna su podaci koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona određeni državnom tajnom, te otkrivanjem kojih bi nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske.

20. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Državna tajna, u smislu ovoga Zakona, su naročito podaci koji se odnose na: • vojne, političke, gospodarske i druge procjene od osobite važnosti za obranu, nacionalnu sigurnost ili nacionalne interese Republike Hrvatske, • planove obrane, mobilizacijske planove i ratni ustroj Republike Hrvatske, • planove obrane trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su od osobitog značenja za obranu Republike Hrvatske, planovi proizvodnje oružja, ratne tehnike i streljiva te pobliži podaci o provedbi tih planova, • vrste, ukupne količine i razmještaj robnih zaliha nužnih u slučaju rata te na mogućnosti ratne proizvodnje,

21. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • stožerne raščlambe i ocjene stanja priprema za obranu Republike Hrvatske, • planove priprema i uređenja državnog teritorija za potrebe obrane Republike Hrvatske, • objekte od osobitog značenja za nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske, • znanstvene i tehničke izume od osobitog značenja za nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske, • procjene, raščlambe i pojedine djelatnosti obavještajnih tijela i službi sigurnosti od osobitog značenja za nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske,

22. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • ustroj sustava kriptološke zaštite, kriptološke sustave, planove, sredstva, pravila i postupke provedbe kriptozaštite za potrebe javnih tijela te drugih pravnih osoba od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku, • podatke o ukupnom stanju rudnih zaliha od strategijskog značenja za Republiku Hrvatsku - zalihe obojenih, rijetkih ili plemenitih metala, radioaktivnih elemenata, plina i nafte, • otkrića i pronalasci koji imaju veliko vojno i znanstveno te gospodarsko značenje, • podaci o ustroju, sastavu, brojnosti, opremljenosti i razmještaju djelatnika obavještajnih službi, oružanih snaga i redarstvenih vlasti Republike Hrvatske.

23. Zakon o zaštiti tajnosti podataka SLUŽBENA TAJNA • Službena tajna su podaci koji su prikupljeni i koriste se za potrebe javnih tijela, a koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašeni službenom tajnom.

24. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Čelnici javnih tijela te ovlašteni dužnosnici Republike Hrvatske posebnim će rješenjem, u granicama svojih ovlasti, sukladno zakonu, drugom propisu ili općem aktu nadležnog tijela utvrditi vrstu i stupanj tajnosti podataka, odrediti posebne zaštitne mjere, kao i osobe koje će biti upoznate s tajnim podacima. • Osobe naznačene u članku 13, st. 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka mogu svoju ovlast prenijeti na svoga zamjenika ili pomoćnika. Ovlast iz ovoga stavka izdaje se u pisanom obliku.

25. Zakon o zaštiti tajnosti podataka POSLOVNA TAJNA • Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. • Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. • Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.

26. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. • Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom

27. Zakon o zaštiti tajnosti podataka PROFESIONALNA TAJNA • Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju: • svećenici, • odvjetnici, • zdravstveni i socijalni djelatnici, • i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

28. Zakon o zaštiti tajnosti podataka DUŽNOST ČUVANJA TAJNE • Svatko je dužan čuvati državnu, vojnu, službenu, poslovnu ili profesionalnu tajnu, bez obzira na način saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke, a nedvojbeno je da se radi o tajni.

29. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Obveza čuvanja tajnih podataka traje dok osoba ovlaštena za određivanje tajnosti određenog podatka ne odredi da je prestala potreba za čuvanjem njegove tajnosti, a za službenu i poslovnu tajnu obveza može prestati protekom roka od prestanka obavljanja dužnosti, službe ili zaposlenja osobe kojoj su tajni podaci bili poznati, ako zakonom ili drugim na zakonu utemeljenim propisom nije što drugo određeno i to: • za podatke koji su utvrđeni službenom tajnom - pet godina od dana prestanka dužnosti, službe ili zaposlenja u tijelu čiji je podatak zaštićen određenim stupnjem tajnosti, • za podatke koji su utvrđeni poslovnom tajnom - jednu godinu od dana prestanka dužnosti, službe ili zaposlenja u tijelu čiji je podatak zaštićen određenim stupnjem tajnosti

30. Zakon o zaštiti tajnosti podataka VIJEĆE ZA PROVJERU TAJNOSTI • Vijeće za provjeru tajnosti (u daljnjem tekstu: Vijeće) je savjetodavno tijelo Sabora Republike Hrvatske, koje na zahtjev predstavnika sredstava javnog priopćavanja i po vlastitoj odluci provjerava kod nadležnog tijela državne vlasti ili pravne osobe koja ima javne ovlasti, je li određeni podatak utvrđen državnom, vojnom ili službenom tajnom i da li njegovo objavljivanje znači kršenje odredaba ovoga Zakona.

31. Zakon o zaštiti tajnosti podataka • Vijeće se sastoji od 7 članova. • Članove Vijeća imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, s tim da tri člana imenuje iz sredstava javnog priopćavanja, vodeći računa o zastupljenosti radija, televizije i tiska.

32. KAZNENI ZAKON I ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA Vitomir Boić, dipl. iur.

33. Medicinom se naziva grana ljudske djelatnosti kojoj je zadatak: liječenje, suzbijanje bolesti, omogućavanje bolesnicima povratka u normalni život i rad, poboljšavanje zdravlja zdravih osoba.

34. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Sustav zaštite prava pacijenata nije potpuna novina u hrvatskom zdravstvu. Tako je i prije donošenja posebnog zakona kojim su trebala biti cjelovito regulirana pitanja prava pacijenata, prava pacijenata bila su uređena u brojnim zakonima od kojih se kao najvažniji pojavljuju: • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 121/03, 48/05) • Zakon o liječništvu (NN br. 121/03) • Zakon o stomatološkoj djelatnosti (NN br. 121/03) • Zakon o sestrinstvu (NN br. 121/03) • Zakon o ljekarništvu (NN br. 121/03) • Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima (NN br. 121/03 i 177/04) • Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 90/05) • Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja (NN br. 177/04).

35. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Prihvaćanje europskih standarda, • sve veća informiranost pacijenata, • na žalost i najnovija zbivanja, doveli su i do sve učestalijeg postavljanja pitanja glede odgovornosti liječnika za pogreške do kojih je došlo prilikom obavljanja zdravstvene djelatnosti. Kod zdravstvenih djelatnika ta situacija dovodi do nesigurnosti, a koja uzročno-posljedično može dovesti i do povećanja broja grešaka, pa je nužno pristupiti svih mogućim akcijama koje bi dovele do poboljšanja trenutnog stanja te vratiti povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav.

36. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Od kada je stupio na snagu Zakon o zaštiti prava pacijenata pitanje i opseg odgovornosti liječnika postaju još značajniji, jer se odgovornost ne odnosi više samo na • pogreške do kojih bi moglo doći tijekom obavljanja zdravstvene djelatnosti • već i zbog kršenja prava pacijenata koja su regulirana Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Veliko je pitanje koliko je liječnika, ali i ostalog medicinskog osoblja upoznato sa sadržajem Zakona o zaštiti prava pacijenata.

37. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Štete mogu nastati kao: • posljedica pogreške liječnika, • pogrešaka drugih osoba u pružanju zdravstvene zaštite, • zbog grešaka na instrumentima, odnosno uporabom tehničkih uređaja u medicini.

38. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Štete mogu nastati: • bilo nepravilnim rukovanjem ili neodržavanjem medicinskih uređaja u ispravnom stanju, • iznenadnim otkazivanjem ili kvarovima, • te zbog nedostatka uređaja bilo u konstrukciji, bilo u osnovnim svojstvima koja tom tehničkom uređaju ne osiguravaju pružanje medicinske usluge.

39. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Odštetna odgovornost zdravstvenih djelatnika, dobiva na važnosti zbog veličine rizika kojom se ta grupacija osoba bavi. • Uz činjenicu da je pružanje zdravstvene zaštite humana djelatnost, ona je izravno povezana i s mogućnošću, odnosno rizikom da u postupku liječenja dođe do pogoršanja zdravlja a ponekad i do gubitka života. • Zdravstveni radnici moraju poduzeti sve da bi od sebe otklonili odgovornost za nepovoljan ishod liječenja, pa su između ostalog dužni poznavati, ali i savjesno primijeniti znanje i iskustvo iz pojedine grane medicine.

40. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Osiguranje odgovornosti zdravstvenih radnika trebala bi biti uobičajena praksa, jer bi zaključivanjem polica zdravstveni radnici dobili nužnu sigurnost prilikom obavljanja svojeg svakodnevnog stresnog posla koji iziskuje puno stručnosti i pažnje. • Zasada su zdravstveni radnici ostavljeni bez ikakve zaštite jer zdravstvene ustanove nemaju dovoljno financijskih sredstava za plaćanje premija osiguranja, a nisu svjesni kolikom se riziku izlažu u slučaju postavljanja opravdanog odštetnog zahtjeva koji bi se temeljio na nekom od propusta prilikom liječenja.

41. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Posebni uvjeti za osiguranje od odgovornosti liječnika pri obavljanju djelatnosti reguliraju predmet osiguranja kao odgovornost osiguranika (liječnika) za štete, koje nastaju na osobama kao posljedice grešaka u obavljanju privatne zdravstvene djelatnosti, • to osiguranje se odnosi i na odgovornost osiguranika u obavljanju djelatnosti i za štete proizašle iz posjeda i primjene aparata i uređaja, ukoliko su isti priznati u medicinskoj praksi.

42. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Prema podacima Medicinskog instituta nacionalne Akademije za znanost SAD-a, godišnje u SAD-u od posljedica medicinskih grešaka umire oko 98.000 ljudi.

43. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Mnogi ne razlikuju neželjeni ishod medicinskog postupka od pogreške, te postoje mnogi potencijalni uzroci neželjenog ishoda medicinskog postupka koji ne moraju biti u sferi pogreške, ali se olako propisuju kao greške liječnika. • Na tragu učestalih i neargumentiranih napisa Hrvatska liječnička komora sklopila je ugovore sa dva odvjetnička ureda radi pravne zaštite svojih članova u kaznenim i imovinskim sporovima, te u slučajevima napisa koji ih neargumentirano vrijeđaju, osobno ili kao struku.

44. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • U slučaju da pacijentu bude nanesena šteta, pacijent može zahtijevati naknadu štete sukladno općim propisima obveznog prava, odnosno podnošenjem tužbe nadležnom sudu. • Ovisno o težini i vrsti povreda pravila pod kojima se obavlja zdravstvena djelatnost postoje i različite vrste (težine) odgovornosti: • kaznena odgovornost • građanska odgovornost • prekršajna i disciplinska odgovornost.

45. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Članak 2. Kaznenog zakona: • (1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom. • (2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom određeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne počinitelj može kazniti.

46. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Članak 3. Kaznenog zakona • (1) Prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno. • (2) Ako se nakon počinjena kaznenog djela zakon jedanput ili više puta izmijeni, obvezno će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja.

47. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Članak 8. Kaznenog zakona • (1) Kazneni postupak za kaznena djela pokreće Državno odvjetništvo u interesu Republike Hrvatske i svih njezinih građana. • (2) Iznimno za određena kaznena djela može se zakonom propisati da se kazneni postupak pokreće privatnom tužbom ili da Državno odvjetništvo pokreće kazneni postupak povodom prijedloga.

48. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Članak 10. Kaznenog zakona • Kazneno se zakonodavstvo ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme kad je počinilo kazneno djelo nije navršilo četrnaest godina života. • Članak 11. istog zakona • Prema mladim počiniteljima kaznenih djela (maloljetne osobe i mlađe punoljetne osobe) primjenjuje se ovaj Zakon, osim ako posebnim zakonom za mlade počinitelje nije drukčije propisano.

49. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Maloljetne osobe su počinitelji kaznenih djela koji su u vrijeme izvršenja djela navršili 14 godina, a nisu navršili 18 godina. • Mlađa punoljetna osoba je počinitelj kaznenog djela koji je u vrijeme izvršenja djela navršio 18 godina, a nije navršio 21 godinu.

50. Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima • Članak 39. Kaznenog zakona • Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.