PROSOCIJALNO PONAŠANJE

1. PROSOCIJALNO PONAŠANJE Marija Juravić & Irena Knežević

2. UVOD • na altruističko ponašanje broj promatrača i vremenski tjesnac imaju snažan utjecaj. • Postoje dvije različite definicije prosocijalnog ponašanja: • definicije koje su isključile egoistički motivirano ponašanje (npr. recipročnost – norma da drugima trebamo činiti ono što oni čine nama, u terminima prosocijalnog ponašanja to znači da ljudi pomažu zato što se njima ponagalo) i naglasile empatički motivirano ponašanje (kao prekidanje patnji žrtve) • definicije koje tvrde da je nepraktično definirati altruizam na osnovi motivacijskog stanja jer je nemoguće u svakom pojedinačnom slučaju zaključiti je li ponašanje motivirano empatički ili ne.

3. UVOD • Bernhoff je specificirao 2 uvjeta koji definiraju prosocijalne reakcije: • namjera da se pomogne drugoj osobi • sloboda izbora (npr. nepostojanje profesionalne obveze). • Dakle, prosocijalno ponašanje je vid moralnog nastupa koji uključuje društveno poželjna ponašanja poput dijeljenja s drugima, pomaganja i suradnje, a suvremeni istraživači govore o altruizmu, kao o sinonimu za prosocijalno ponašanje.

4. PRIMJERI PROSOCIJALNOG PONAŠANJA • Altruistično ponašanje je ponašanje koje pomaže blagostanju drugog pojedinca usprkos ugrožavanju blagostanja davatelja pomoći. • Altruistično ponašanje nije nužno nesebično ponašanje. • U mnogim slučajevima dobivaju se nagrade, bilo vidljive bilo nevidljive. • Pravo altruistično ponašanje je najvjerojatnije u kriznim situacijama koje zahtijevaju neposrednu akciju

5. PRIMJERI PROSOCIJALNOG PONAŠANJA • Postoji velik broj altruističnih motiva. To su moralne obveze, recipročnost, povećanje samopoštovanja, želja za priznanjem, empatija, itd. • Empatija je emocionalno stanje jedne osobe koje korespondira s emocionalnim stanjem druge osobe. • Kako postoje motivi koji mogu potaknuti na prosocijalno ponašanje, tako postoje i motini koji ga mogu zakočiti. Neki od tih motiva su stres, opasnost, gubitak vremena, materijalni gubici, nekompetentnost itd. Svi ti motivi se jednim imenom mogu nazvati troškovima pomaganja

6. ZAŠTO LJUDI POMAŽU JEDNI DRUGIMA? • SOCIOBIOLOGIJA • Altruizam se može razumjeti kao rezultat prirodne selekcije ako on prije povećava nego smanjuje mogućnost jedinke (ili njezine rodbine) da se reproducira. • prosocijalno ponašanje nije ograničeno samo na rođake • Trivers je pokušao svojom teorijom recipročnog altruizma objasniti prosocijalno ponašanje među nesrodnicima. • Osnovna postavka teorije je da je prosocijalno ponašanje favorizirano prirodnom selekcijom ako slijedi princip reciprociteta i ako je cijena koštanja za pomagača manja od koristi za onoga tko prima pomoć.

7. ZAŠTO LJUDI POMAŽU JEDNI DRUGIMA? • INDIVIDUALISTIČKI PRISTUP • Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje potiče pomaganje. • Bower to objašnjava modelom ''bojenja temeljnim osjećajima''. Informacijska uloga raspoloženja objašnjena je kao selektivna aktivacija i povećana dostupnost sadržaja pamćenja sukladnih raspoloženju. • U značenju, dobro raspoloženje može pobuditi pozitivne misli koje uključuju pozitivno obojene aktivnosti kao što je prosocijalno ponašanje.

8. Schwartz to objašnjava modelom ''osjećaja kao informacije'' • ispitanici u pozitivnom raspoloženju odgovaraju više altrusitički jer situacija signalizira da je situacija sigurna i pod kontrolom. • Budući da su altruistični odgovori potisnuti signalima opasnosti, relativna odsutnost opasnosti izvedena iz dobrog raspoloženja može potaknuti altruističko ponašanje • Loše raspoloženje signalizira moguću opasnost podižići percipiranu cijenu intervencije.

9. Razinu pomaganja posebno podiže interpersonalna krivnja. • Interpersonalna krivnja su negativni osjećaji o sebi samom koji proizlaze iz spoznaje da smo odgovorni za stres ili štetu počinjenu drugim ljudima.

10. INTERPERSONALNI PRISTUP • Mills i Clark su suprostavili odnose razmjene i odnose zajednice. • Odnosi razmjene su odnosi s nepoznatim osobama i poznanicima, a odnosi zajednice su odnosi između prijatelja, članova obitelji i romantičnih partnera. • U odnosima razmjene ljudi nastoje izvući što više koristi, a u odnosima zajednice se brinu i o dobrobiti drugih osoba.

11. INTERPERSONALNI PRISTUP • Altruizam utemeljen na empatiji • Empatija i prosocijalno ponašanje su u pozitivnoj korelaciji. • Ispitanici koji izvještavaju da kao odgovor na kriznu situaciju ponajprije osjećaju nelagodu, djeluju situacijski specifično, dok ispitanici koji izvještavaju da pretežno osjećaju empatičku zabrinutost djeluju altruistički, nezavisno od situacijskih ograničenja. • Naime, empatijska zabrinutost kao varijabla ličnosti može se izjednačiti sa stalnom altruističkom motivacijom (jer empatija motivira altruizam), dok se stalno prevladavanje osobne neugode može smatrati trajnom egoističkom orijentacijom. • Empatička briga pretpostavlja postavljanje u poziciju žrtve i dijeljenje njezine patnje. Smanjivanje patnji žrtve ublažava negativne osjećaje pomagača, što je praćeno osjećajem olakšanja (Hewstone, Stroebe, 2003).

12. INTERPERSONALNI PRISTUP • Atribucija i prosocijalni pojam o sebi • Dok prisustvovanje nevoljama drugih može povećati empatičku brigu, strategije usmjerene na atribucijski stil mogu unaprijediti altruistični pojam o sebi. • Preobuka u atribuciji može povećati spremnost i volju ljudi da se uključe u socijalno poželjne aktivnosti.

13. PROUČAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM SUSTAVIMA • Prosocijalno ponašanje se događa unutar socijalnih sustava. • očekuje se da će pojedinci reagirati oslanjajući se na konsenzusom ustanovljene norme u socijalnim okruženjima.

14. PROUČAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM SUSTAVIMA • Norme pravičnosti • Ljudi se ravnaju po normativnim očekivanjima o razini dobitaka i gubitaka koje oni, po svom mišljenju, osobno zaslužuju. • Norme pravičnosti se primjenjuju i na vlastite i na tuđe privilegije i lišavanja. • Ljudi koji percipiraju kao pravično ono što se njima samima događa, vrlo su osjetljivi na percipiranu nepravdu prema drugim ljudima. • Dakle, altruistička motivacija ulazi u igru nakon ispunjavanja egoističnih aspiracija.

15. PROUČAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM SUSTAVIMA • Grunder, Romer i Korth opisuju normu samodovoljnosti koja implicira da je žrtva na prvom mjestu trebala voditi računa o samoj sebi. • Ako se žrtva ponašala nemarno, poriv da joj se pomogne može biti potisnut.

16. PROUČAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM SUSTAVIMA • Socijalna odgovornost • Norma socijalne odgovornosti propisuje da pojedinci trebaju pomoći drugim ljudima, koji ovise o njihovoj pomoći. • Prosocijalno religijsko propovijedanje može proširiti altruističko ponašanje, ono proširuje vlastitu grupu preko granica obitelji i daje mogućnost da se doživi ''mi-osjećaj'' s drugim članovima društva. • Prosocijalno ponašanje treba njegovati i u obitelji. Istraživanja su pokazala da je prosocijalno ponašanje djece povezano s načinima na koje roditelji socijaliziraju djecu.

17. INTERVENCIJE U SITUACIJAMA NUŽDE: KADA ĆEMO POMOĆI? • spremnost da se intervenira u situacijama krize veća kada su promatrači sami nego kada su okruženi drugim osobama • 3 procesa koja koče pomaganje u grupi promatrača: • Difuzija odgovornosti –Uz ostale promatrače njegova/njezina odgovornost je smanjena. Ova difuzija odgovornosti dovodi do manje altruizma, a efekt raste s porastom broja promatrača • Pluralističko neznanje –Visoka situacijska dvosmislenost kod promatrača izaziva osjećaj nesigurnosti. Procesi socijalne usporedbe vode do pogrešnog zaključka da ostali promatrači interpretiraju događaj odnosno situaciju kao bezazlenu • Strah od vrednovanja – nazočnost ostalih promatrača pobuđuje osjećaj nelagode zbog toga što oni mogu promatrati moguću intervenciju. Ova strahovanja osobito inhibiraju u situacijama u kojima promatrač nije siguran hoće li biti sposoban intervenirati uspješno.

18. SOCIJALNA PODRŠKA • Socijalna podrška usmjerena je na davanje i primanje pomoći koju pružaju odnosi kada se ljudi suočavaju sa stresnim događajima i svakodnevnim problemima • rezultira određenom količinom zaštite od nepovoljnih posljedica negativnih događaja onda kada se događaju stresni životni događaji • pozitivan utjecaj na psihološko stanje

19. PROSOCIJALNO PONAŠANJE UDJETINJSTVU • bebe plaču kad čuju druge bebe da plaču, ali i ne i kada čuju snimku svog vlastitog plača, što govori o barem primitivnom obliku empatije • Također, postoje istraživanja koja ukazuju na činjenicu da je dijeljenje s drugima prisutno i kod djece mlađe od dvije godine

20. DOBNE I SPOLNE RAZLIKE U PROSOCIJALNOM PONAŠANJU • na dječje prosocijalno ponašanje utječe napredak u misaonim i emocionalnim procesima, pa možemo očekivati da će učestalost altruisitičkih postupaka rasti u funkciji dobi starija djeca spremnija su na dijeljenje i pomaganje od mlađe djece • Nije sasvim jasna spolna i dobna uloga u prosocijalnom ponašanju • mlađa djeca pomažu drugima koliko i starija ako im je u početku rečeno da imaju i znanja i vještine potrebne za to • dobne razlike u prosocijalnom ponašanja vidljiva pri opažanju u eksperimentalnim, ali ne i prirodnim uvjetima

21. KOGNITIVNI I EMOCIONALNI ČINITELJI • Moralno rasuđivanje pozitivna veza između dječjeg moralnog rasuđivanja i altruističkog ponašanja • Uživljavanje u tuđi položaj fizički, emocionalni ili socijalni položaj • Zauzimanje nečijeg tjelesnog položaja (Piagetov zadatak sa tri planine) slaba povezanost između stavljanja u tuđi fizički položaj i altruističkog ponašanja • Uživljavanje u tuđi društveni položajsposobnosti poistovjećivanja s mislima i uvjerenjima druge osobe češće altruistična ona djeca koja mogu uspješno ispričati priču promatranu s tuđe točke gledišta • Uživljavanje u tuđi emocionalni položaj razumijevanje, ali ne i nužno doživljavanje, tuđih osjećaja  manje proučavano ; u pozitivnoj korelaciji sa altruizmom

22. KOGNITIVNI I EMOCIONALNI ČINITELJI • Potkrepljivanje  učinak nagrade i pohvale na dječje prosocijalno ponašanje • Procesi potkrepljivanja mogu djelovati i u odsutnosti vanjskih nagrada i odobravanja. • Promatranje veselja i olakšanja što ga osjeća netko kome smo pomogli također potkrepljuje našu sklonost pomaganju • Modeliranje i mediji više emitiraju one koje doživljavaju jačima, kompetentnijima, važnijima • redovito gledanje ''prosocijalnog televizijskog programa'' može povećati čestinu altruističnih i poželjnih ponašanja na svim dobnim razinama

23. PROSOCIJALNO PONAŠANJE U ADOLESCENCIJI • zbog sve uspješnijeg shvaćanja vlastitog položaja kao i položaja drugih logično očekivati da se u adolescenciji razvijaju viši stupnjevi moralnog rasuđivanja i veća učestalost prosocijalnog ponašanja mladih • Stariji adolescenti više od mlađih cijene empatično motivirano pomaganje, a ne ono koje se prakticira zato što to zahtijevaju društvene norme • Ali, ono što je iznenađujuće je to da adolescenti nisu više od djece skloni pomažućem ponašanju. Oni samo takvo ponašanje prakticiraju na drugi način i iz drugih razloga

24. ALTRUIZAM, EMOCIONALNA EMPATIJA ISAMOPOŠTOVANJE KOD STUDENATA HUMANISTIČKOGI NEHUMANISTIČKOG USMJERENJA • prosocijalno ponašanje se definira kao voljno, intencionalno ponašanje koje ima pozitivne posljedice za druge • Altruizam podrazumijeva istinski nesebično ponašanje • empatija uključuje dijeljenje percipiranih emocija drugih osoba. • Samopoštovanje je zapravo samoevaluacija kojom pojedinac održava stav prihvaćanja ili neprihvaćanja sebe • Cilj istraživanja bio je utvrditi kakav je odnos između altruizma,emocionalne empatije i samopoštovanja kod studenata različitih studijskih usmjerenja. • korištene tri skale (Skala altruizma, Skala emocionalne empatije i Coopersmithov upitnik samopoštovanja). • Utvrđeno je da postoji statistički značajna povezanost varijabli altruizma,emocionalne empatije i samopoštovanja. • studenti Filozofskog fakulteta imaju veću razinu altruizma, te da žene, bez obzira na studijsko usmjerenje, imaju veće rezultate na primijenjenim skalama altruizma i emocionalne empatije. Također je utvrđeno da su empatija, spol i studijsko usmjerenje dobri prediktori altruizma, dok samopoštovanje nije, kod studenata i Filozofskog i Ekonomskog fakulteta.

25. THE END!! 