Mjesec i pomrčine

1. Mjesec i pomrčine

2. Mjesec • Prirodni Zemljin satelit • Zemlja i Mjesec se privlače gravitacijskom silom . • Sustav Zemlja-Mjesec se zajedno giba oko Sunca zbog gravitacijske sile .

3. Zašto Mjesec pokazuje uvijek istu stranu ? Mjesec istodobno vrši dva gibanja : vrtnju oko osi (rotacija) i obilaženje oko Zemlje (revolucija ) . Period Mjesečeve vrtnje oko osi i period jednog obilaska oko Zemlje jednako traju ( sinkrona vrtnja) . To se zapaža i kod satelita drugih planeta ( Jupiter , Saturn ,…) .

4. Libracije • Zbog eliptične staze Mjeseca oko Zemlje revolucija Mjeseca nije jednolika , a rotacija je . Sa Zemlje se ne opaža 50 % Mjesečeve površine već 59 % . • Zbog nejednolike revolucije vidi se malo više površine na istočnom i zapadnom rubu ( libracija u longitudi ). • Zbog nagiba Mjesečeve osi na ravninu putanje vidi se malo više površine na južnom i sjevernom rubu ( libracija po latitudi ). • Razlike se pojavljuju i zbog položaja promatrača na Zemlji ( paralaktičkalibracija ).

5. Mjesečeve faze ( mijene) Mjesec uočavamo na južnom dijelu obzorja . Izlazi na istočnom horizontu , a zalazi na zapadu . Mjesečeva faza ovisi o položaju Sunca prema Mjesecu . a) Prva četvrt : Mjesec je u pravcu juga . Sunce zalazi . b) Uštap : Mjesec tek izlazi . Sunce zalazi . c) Zadnja četvrt : Mjesec u pravcu juga . Sunce izlazi . d) Mlađak : Mjesec se ne uočava ( na pravcu je prema Suncu) .

6. Zašto vidimo Mjesečeve mijene ? U vremenu obilaska Mjeseca oko Zemlje mijenja se veličina osvijetljene Mjesečeve površine . Granica svjetlosti i sjene na Mjesecu se zove sumračnica .

7. Objašnjenje Mjesečevih fazaSunce osvjetljava Mjesec , a vidimo ga različito zbog mijenjanja položaja u odnosu na Zemlju i Sunce .

8. Poslije mlađaka ddDD (daje)

9. Prva četvrt ddDD (daje)

10. Uštap

11. Zadnja četvrt CCcc(cijedi se)

12. Lunar Phase Simulator

13. Sinodički i siderički mjesec Sinodički mjesec- vrijeme potrebno da Mjesec ponovno dođe u istu fazu npr. vrijeme koje prođe između dva uštapa , a iznosi 29,53059 dana . Siderički mjesec - period od 27,32166 dana koje je potrebno za jedan obilazak Mjeseca oko Zemlje , a mjeri se prema zvijezdama u pozadini . Sinodički mjesec je duži od sideričkog zbog gibanja Zemlje oko Sunca .

14. Položaj Mjesečeve staze u prostoru Dnevne putanje Mjeseca i Sunca na nebeskoj kugli nisu iste ali su blizu .

15. Kada dolazi do pomrčina ?

16. Pomrčine Pomrčina Mjeseca Pomrčina Sunca

17. Do Mjesečeve pomrčine može doći samo za uštapa , a do Sunčeve pomrčine samo u vrijeme mlađaka . Pomrčine Sunca su češće ali se ne vide s istog mjesta na Zemlji . Mjesec je toliko manje tijelo od Sunca koliko se puta bliže giba u odnosu na Sunce ( 400 puta) . Zato su nam i Sunce i Mjesec na nebeskom svodu jednake veličine . Prividni promjer Sunca je 32´ ≈ 0,50 . Pomrčina Mjeseca nastupa kada Mjesec ulazi u Zemljinu sjenu . Traju do 3,5 sati . Mjesec u sjeni Zemlje se može uočiti zagasito crvenkast . Prema njemu dolazi svjetlost koja se raspršila u Zemljinoj atmosferi . Najmanje se raspršuje crvena svjetlost .

18. Pomrčina Mjeseca • Potpuna – događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu • Djelomična – događa se kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu • Pomrčina u polusjeni – događa se ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu

19. Potpuna pomrčina Mjeseca

20. Djelomična pomrčina Mjeseca

21. Pomrčina u polusjeni

22. Pomrčina Sunca • Potpuna – događa se kada Mjesečev disk u potpunosti prekrije Sunce ( promatrač se mora nalaziti u Mjesečevoj sjeni! ) • Djelomična – uočava se ako se promatrač nalazi u Mjesečevoj polusjeni • Prstenasta – događa se ako Mjesečev disk ne može u potpunosti prekriti Sunce

24. Pomrčine Sunca potpuna prstenasta djelomična Mjesec nije stalno na jednakoj udaljenosti od Zemlje . Stožac Mjesečeve sjene ne pokriva znatnu Zemljinu površinu . Pomrčina Sunca traje samo nekoliko minuta . Faze djelomične pomrčine Sunca promatra se kroz zaštitne filtre ili u projekciji slike Sunca .

25. Potpuna pomrčina Sunca

26. Djelomična pomrčina Sunca

27. Prstenasta pomrčina Sunca

28. Okultacija • Prekrivanje jednog nebeskog tijela drugim objektom. • Okultacije mogu biti prijelazi (tranzit) i pomrčine (eklipse). • Primjeri: okultacija zvijezde Mjesecom, satelita Jupitrom, … • Pomrčina (Sunca) je oblik okultacije. • Trajanje okultacije zvijezde Mjesecom se odredi iz : ∆t : Tsid = ∆φ : 3600 ∆t = ∆φ· Tsid / 3600 • Tsid = 27,3 dana , ∆φ ≤ 0,50. • Prosječna kutna brzina gibanja Mjeseca po nebeskoj sferi : ω = ∆φ/∆t ω = 3600/Tsid= 3600/ 27,3224 d = =13,1760/d = 0,550 /h • Početak i kraj okultacije Jupitera i njegovih satelita Mjesecom složeni na jednu fotografiju. .

29. Razmotri : • Što drži Mjesec zajedno sa Zemljom ? • Što je sinkrona vrtnja ? • Imenuj i objasni Mjesečeve faze . • Što je : a) sinodički mjesec , b) siderički mjesec ? • Kada dolazi do : a) pomrčine Mjeseca , b) pomrčine Sunca ? • Zašto je Mjesečeva pomrčina katkada potpuna , a katkada djelomična ? • Kako to da je pomračena Mjesečeva površina zagasito crvenkaste boje ? • Kako se smije promatrati pomrčina Sunca ?