MJESEC

1. MJESEC

2. Mjesec u noćnoj smjeniNakon zalaska Sunca na vedrom noćnom nebu „pali“ se sve više zvjezdica … Čest gost na nebu je i Mjesec – vječna nebeska skitnica . Njegovo nježno svjetlo razblažuje tamu noći .

3. Mjesec uočavamo na južnom dijelu obzorja . Izlazi na istočnom horizontu , a zalazi na zapadu . Mjesečeva faza ovisi o položaju Sunca prema Mjesecu . a) Prva četvrt : Mjesec je u pravcu juga . Sunce zalazi . b) Uštap : Mjesec tek izlazi . Sunce zalazi . c) Zadnja četvrt : Mjesec u pravcu juga . Sunce izlazi . d) Mlađak : Mjesec se ne uočava ( na pravcu je prema Suncu) . Mjesečeve faze ( mijene)

4. Mjesec je Zemljin prirodni satelit . Zbog gravitacije između Zemlje i Mjeseca Mjesec je Zemljin vjerni pratitelj . Mjesec gravitacijom na Zemlji stvara plimu i oseku – podiže i spušta vodu u oceanima i morima . Mjesec je Zemlji 400 puta bliži nego Sunce . Prosječna brzina Mjeseca u kruženju oko Zemlje je 1 km/s . Jedan obilazak Mjeseca oko Zemlje traje 27,5 dana . Od mlađaka do mlađaka potroši Mjesec 29,5 dana . Dva dana mu treba da „ulovi“ Sunce na nebeskom svodu jer su se Zemlja i Mjesec gibali u odnosu na Sunce .

6. PROŠETAJTE PO MJESECU … • Na Mjesecu nema zraka ni vode , nema tragova nikakva života …. • Vide se samo krateri , „mora“ , planine , vijugavi kanali i prašina . • Kratere su u prošlosti Mjeseca uzrokovali padovi malih nebeskih tijela na njega . Ima malih kratera , a najveći su promjera 250 km . • Planine na rubovima kratera su visina do 5 km .

7. Cijela površina Mjeseca je prekrivena tanjim i debljim slojem crno-sive prašine . Mjesečevo tlo se izmrvilo od sudara sa tijelima koja na njega padaju . • „Mora“ su nastala nakon sudara s vrlo velikim nebeskim tijelima pri čemu je došlo do pucanja Mjesečeve kore i istjecanja rastopljene lave iz njegove unutrašnjosti koja se poslije stvrdnula . Za Zemlja te površine se doimale kao mora .

8. Karta Mjeseca

9. „Mora“ su dobila imena po meteorološkim pojavama: More vedrine , More kiša , Ocean oluja ,… • Krateri su dobili imena po poznatim znanstvenicima . • Planine su dobile imena po planinama na Zemlji . • Bez zračnog omotača Mjesec ne čuva toplinu . Mjesečeva površina se noću ohladi do - 1500 C , a oko podne zagrije do + 150 0C . Astronauti za zaštitu od hlađenja i prženja nosili su skafandere .

10. Za radoznalce Mjesec nam pokazuje uvijek istu stranu . Mjesecu za jedan okret oko osi treba jednako kao za obilazak oko Zemlje . 1959.g. – iz ruskog svemirskog broda fotografirana sa Zemlje nevidljiva strana Mjeseca . 21.7.1969. u 3 h 56 min (SEV) – ljudi ( NeilAmstrong , EdwinAldrin ) prvi puta stali na Mjesečevo tlo . Mjesečevo nebo je crno zato što Mjesec nema atmosfere . Zvijezde ne trepere i vide se po danu zajedno sa Suncem . Dan i noć na Mjesecu traju po dva tjedna .Na Mjesecu su krateri s imenima : Bošković , Tesla , Brenner i Mohorovičić .

11. Detalje Mjesečeve površine vidimo sa Zemlje se golim okom ili dalekozorima s manjim povećanjima . • Sumračnica – granica između dana i noći na Mjesecu . Zadatak : • 1. Na papiru nacrtajte krug koji će predstavljati Mjesec . Promatrajte Mjesec dalekozorom , a u krug koji ste nacrtali na papiru , ucrtajte detalje koje ste opazili . • 2. Pomoću karte Mjeseca prepoznajte i imenujte mora i veće krater koje ste opazili i nacrtali .

12. Podaci o Mjesecu

13. „MJESEČINA“ NA MJESECU • Kad je Mjesec u fazi mlađaka ili srpa , opažač za Zemlje vidi dio njegove površine osvijetljene samo Zemljinim svjetlom . Svjetlo nazivamo pepeljasto svjetlo jer je ta površina Mjeseca tamno-plavkasto-sivkaste boje . • Astronautu na Mjesecu nebo je crno kao ugljen jer Mjesec nema atmosferu da raspršuje Sunčevo svjetlo . Usred Mjesečeva dana osim Sunca vide se zvijezde . Zemljino svjetlo ublažava crnilo neba i sjena na Mjesecu .

14. Pogled na Zemlju s Mjeseca • Zemlja sa Mjeseca je četiri puta veća nego što je nama za Zemlje Mjesec . S Mjeseca se vide detalji na Zemljinoj površini : svjetla velegrada , flote ribarskih svjećarica ,… • Sa Mjeseca Zemlja pokazuje faze .

15. MRAK U POL BIJELA DANAKad se Mjesec nađe ispred Sunca može zakloniti Sunce i usred bijela dana nastane mrak .

16. Pomrčina Sunca • Potpuna ( totalna ) pomrčina Sunca . Prirodna pojava koja se vidi s nekog mjesta na Zemlji kad se Mjesec našao između Zemlje i Sunca . Može se dogoditi samo za faze mlađaka . Za nekoliko minuta ( < 7 min ) Mjesec se otkloni od Sunca i opet se na Zemlji vidi Sunce … Rijetko se to događa . Razmaci su veći od 100 godina da se to ponovi .

17. Djelomične pomrčine Sunca • Češće Mjesec samo djelomično zakloni Sunce. To je djelomična pomrčina Sunca . Događa se svakih nekoliko godina .

18. Pomrčina Mjeseca U fazi uštapa može se dogoditi da Mjesec uđe u Zemljinu sjenu . Zemlja je između Sunca i Mjeseca . Zemljina sjena je velika pa izlazak Mjeseca iz Zemljine sjene traje nekoliko sati . Mjesec za pomrčine Mjeseca nije posve nevidljiv . Uočava ga se u tamnocrvenoj svjetlosti . To je svjetlo koje se raspršilo u Zemljinoj atmosferi i skrenulo prema Mjesecu . Svake godine imamo nekoliko pomrčina Mjeseca.

19. U dalekoj prošlosti dvorski astronomi su morali obavijestiti kralja o početku pomrčine . Kineski astronomi Hi i Ho su to zaboravili i ostali bez glave . Pojavu se smatralo predznakom ratova i drugih nesreća zbog „krvave“ boje Mjeseca . Neprijatelji koji su ratovali za vrijeme pomrčine bi prestali ratovati …

20. IDEMO NA SELO • Uživati u ljepotama neba se ne može iz središta osvijetljenog grada . Gradska svjetla prave svjetlosno onečišćenje neba . • Dalje od grada , na selu , nebo je prirodno . • Za promatranje neba pripremiti : kartu neba , baterijska svjetiljku s crvenom žaruljicom , bilježnicu , … , sendvič , topli napitak , toplu odjeća .