Knjižničar knjižničaru ili da solo-knjižničar ne bude sam

1. Knjižničar knjižničaruili da solo-knjižničar ne bude sam Oblici strukovne komunikacije Ivana Vladilo Gradska knjižnica Zadar, 17.01.2007

2. Školski knjižničar=OPL,solo-knjižničar = one-man band

3. Zašto sebe volim zvati”ivica percl” Zašto one-man band? • Imamo mnoga različita znanja i vještine koje koristimo kao “dobro ugođene instrumente” • Znamo ih dovesti u savršen sklad, harmoniju • Mi poučavamo • Mi odgajamo • Pripremamo za život • Mi promičemo školu • Mi poznajemo i primjenjujemo sve alternativne oblike poučavanja i prije no što ih MZOŠ otkrije  • Mi jesmo školska avangarda • AKO TO MI ZNAMO, SAZNAT ĆE I OSTALI!

4. NITKO NIJE OTOK Komunikacija je osobna, društvena, • Nadasve profesionalna potreba • Neodgovorno je ne koristiti bogatstvo komunikacijskih kanala današnjice

5. Početak moje virtualne strukovne komunikacije • Inspiracija u news-grupama iz kojih sam učila prve korake praktične informatike • Otkrila nevjerojatnu spremnost zajednice na nesebičnu pomoć • Otkrila bezbroj kanala protoka informacija • Otkrila zadovoljstvo komunikacije s “nepoznatim nekim” • jer...mene je zanimalo što rade knjižničari u drugim školama, drugim gradovima, drugim zemljama... • Što rade u drugim zeljama bilo je lakše doznati no što radi kolega iz susjednog kvarta

6. Diskusijska grupa • Pokrenula sam grupu za neformalnu komunikaciju školskih knjižničara • http://groups.yahoo.com/group/knjiznicar • Aktivna je već šestu godinu • Raspravili smo sve probleme i pokušali odgovoriti na sva pitanja • Pratimo sve novosti • Reagiramo na dnevnu situaciju • Družimo se

7. Možemo se uključiti i u novoosnovanu E-zbornicu:http://forum.zbornica.net/

8. Prijavite svoju knjižnicu! http://knjiznica.irb.hr/hrv/crolibs.html

9. http://www.iasl-slo.org/isld.html

10. Blogovi korisni knjižničarima http://blog.knjiga.hr/

11. http://knjigoljub.blog.hr/

12. http://blogjeblog.blog.hr/

13. Blog nam daje mogućnost interakcije, komentara, pitanja, odgovora... • Ima izvrsnih knjižničarskih blogova na stranim jezicima iz kojih lako upoznajemo knjižničarsku praksu naših inozemnih kolega

14. Pitajte knjižničare http://public.carnet.hr/pitajte-knjiznicare/

15. http://www.hidd.hr/

17. E-lis: http://eprints.rclis.org/ • Moje trajno nadahnuće

19. CARNET – izvor usavršavanja http://webct.carnet.hr/wct/index.html

20. REPOZITORIJ • Repozitorij školskog knjižničarstva projekt je zanesenjaka struke Nismo udruga, ne radimo u istoj školi, prostorno smo dislocirani, komuniciramo isključivo virtualno, radimo timski I da, imamo “šeficu” koja okuplja ekipu, koja podijeli zadaće i motivira u trenucima malodušja Sve radosti uspjeha i zasluge ravnopravno dijelimo / množimo

21. kronologija • Diskusijska grupa (2001.) http://groups.yahoo.com/group/knjiznicar • Prvi projekt Anđeli stanuju u knjižnici • Drugi projekt Čekaonica dr. Anđelka • REPOZITORIJ

22. LIDA 2006.

24. NETgrupa školskih knjižničara: REPOZITORIJ ŠKOLSKOG KNJIŽNIČARSTVA 18. proljetna škola školskih knjižničara Šibenik, ožujak 2006.

25. Ivana Vladilo Strojarska škola, Rijeka NAŠ REPOZITORIJ zašto i kako

26. Autorsko pravo Tihomir Dunđerović: Autorsko pravo i repozitorij školskog knjižničarstva

27. ili Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka ( Dublin Core Metadata Element Set – DCMES ) Nataša Mesić Muharemi. Dublin core i repozitorij školskog knjižničarstva Dublin core

28. Dogovori i priprema • Ideja je prihvaćena (studeni 2005.) • Članovi NETgrupe raspoređuju zadatke: • Treba objasniti što je repozitorij • Zašto nam treba • Odabrati softver • Osigurati serverski prostor • Odrediti elemente Dublin cora • Odlučiti o vrsti zaštite autorskih prava • Treba.................

29. Milena je objasnila kolegama...

32. Praktični razlozi za pokretanje projekta Repozitorij školskog knjižničarstva

33. Primjeri dobre prakse Primjeri dobre prakse – jedan su od najvažnijih i najvrjednijih oblika stručnog usavršavanja školskih knjižničara. Na planiranje i realizaciju, tj. sadržajno, pedagoško, metodičko i tehničko oblikovanje takvih materijala, troši se puno intelektualnog angažmana, kreativnosti, znanja i vremena. Ti sadržaji, gledano očima knjižničarske ekonomičnosti, nisu dovoljno iskorišteni ako se ne prenose, ako njihovo korištenje nije višekratno.

34. Ekonomiziranje i dijeljenje obrazovnih i stručnih sadržaja I do sada smo tome doskakali na različite načine. Uobičajena distribucija bila je i još je uvijek, snimanje digitalnih materijala i distribucija CD-ova i DVD-a. Taj nas je način kolanja korisnih materijala mogao zadovoljiti sve do trenutka dok višestruko iskoristivih sadržaja nije bilo previše i dok se njihova distribucija mogla ograničiti na relativno uzak krug potencijalnih korisnika. Ulaskom u digitalni knjižničarski svijet i školski knjižničari imaju što ponuditi jedni drugima i znaju koristiti sve prednosti ekonomiziranja i dijeljenja obrazovnih i stručnih sadržaja.

35. Repozitorij je najučinkovitiji i najekonomičniji lako upravljiv sustav pohrane i distribucije materijala osmišljenih od i za školske knjižničare.

36. PRORADIO JE! • Pripreme, dogovori i oblikovanje repozitorija potrajali su godinu dana • Sav je posao obavljen zahvaljujući entuzijazmu, predanosti, žrtvovanju slobodnog vremena i znanju 5 školskih knjižničara, mnogima zapamćenih po prvom zajedničkom projektu Anđeli stanuju u knjižnici (NETgrupa)

37. Tko je što uložio? • Dobivena sredstva 0,00 kn • Uložena sredstva: (izbrojiva) - dvogodišnja registracija domene300,00 kn • papir 35,00 • boja 35,00 • poštanski troškovi 48,00 Tihomirov troškovnik: znanje - pola kile marka druženje - neprocjenjivo :-)

38. Ono što ne znamo izračunati (neizbrojivo) Sati analiziranja i planiranja? Sati pretraživanja i uspoređivanja? Sati amortizacije vlastite računalne opreme? Sati provedeni na internetu s kućnog budžeta? Znanje – samoeduciranje? Ulaganje našeg slobodnog vremena?

39. Svakodnevno – nakon otvaranja • Dnevno administriranje (oko 2 sata) • Educiranje korisnika (usmeno, telefonom, e-mailom, kroz modul pomoći na repozitoriju) • Promidžba Repozitorija • Stalno poboljšavanje sučelja TROŠKOVI ?? Informatičarska ili prosvjetarska satnica?

40. A mogli smo... • Ne koristiti besplatnu CARNetovu uslugu gostujućeg servisa i platiti provajdera, ali bismo zato dobili najnoviju inačicu PHP-a i MySQL-a, a to znači da bismo mogli instalirati i najnoviju inačicu MediaWikija. • Mogli smo nekoliko tisuća kuna platiti nekom profesionalnom informatičaru za ugađanje sučelja MediaWikija. • Mogli smo platiti nekoliko desetaka tisuća kuna za CMS po mjeri i potrebama - poput onih na kojima se vrte sranice ministarstava i agencija.

41. Tek danas znamo... • Tražiti sredstva od nadležnih institucija • Tražiti sredstva od mogućih donatora i partnera • Izraditi valjanu projektnu dokumentaciju • Volonterstvo kombinirati s materijalno vrednovanim radom Trenutno smo plaćeni rastom repozitorija... Sve većim brojem suradnika... Sve većim brojem radova...

42. Čekamo vas! • Da biste upoznali sve mogućnosti – kliknite! • Pogledajte što kolege rade • Pokažite i podijelite s nama to što vi radite • Uputite knjižničare na korisne adrese razbacane po mreži • Nestrpljivo i željno vas očekujemo www.knjiznicari.hr Ivana, Josip, Milena, Tihomir, Nataša (mi smo NETgrupa )

43. Mi smo NETgrupa

44. Zanesenjaci ne odustaju!www.knjiznicari.hr