Predstavljanje rezultata projekta travanj 2014 . godine

1. Predstavljanje rezultata projekta travanj 2014. godine

2. Kontinuirani profesionalni razvoj učiteljau europskoj perspektivi Prof. Dr. Paul Roeders veljača 2014. godine

3. Nekoliko činjenica iz povijesti: Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden Europski kvalifikacijski okvir; EU promiče pristup cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnomrazvoju; 2000.: Otkad je OESR započeo s Pisa istraživanjima, kvaliteta poučavanja sve više dolazi u središte pozornosti; 2005.: izvješće OESR-a “Učitelji su bitni”; 2006.: Strateški dokument ATEE-a (Udruženje za obrazovanje učitelja u Europi)“Kvaliteta učitelja”; 2007.: VijećeEU-ai njegove članice postižu dogovor o strategiji za povećanje kvalitete obrazovanja učitelja; 2009.: strateškiokvirEU-a ”Obrazovanje i usavršavanje 2020."; 2010.: Objava izvješćaEU/OESR-a “Profesionalni razvoj učitelja –Europa u međunarodnoj usporedbi” 2013: Objava izvješća EU-a“Podrška razvoju učiteljskih kompetencija za bolje ishode učenja“

4. Glavni zaključci izvješća EU-a “Podrška razvoju učiteljskih kompetencija za bolje ishode učenja“: • Važnost profesionalnog razvoja učitelja: • instrument za promicanje kvalitete obrazovnih ishoda; • instrument koji osigurava da obrazovanje i usavršavanje budu u skladu s razvojem društva u cjelini. • Najučinkovitiji način za poticanje profesionalnog razvoja: • baviti se pojedinim školama; • baviti se mrežama u kojima škole surađuju; • koristiti integrativne pristupe u kojima se učenje učitelja spaja s inovacijama u nastavnom planu i programu i poučavanju, evaluacijom i povratnom informacijom o izvedbi, razvojem vodstva škole i upravljanjem vanjskim kontaktima škole

5. Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno visoko kotiraju u PISA istraživanjima (2000. – 2012.) u sva tri područja (pismenost, matematika i znanost), uglavnom su među prvih 10 u svijetu: Finska Nizozemska Estonija

6. Rezultati Pisa istraživanja 2012.: Što kvalitetu obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje članice čini višom od kvalitete u ostalim “prosječnim” ili čak “ispodprosječnim” zemljama?

7. Je li to…… • Status učitelja? • Učiteljska plaća? • Homogeno grupiranje/ prema većini? • Inicijalno obrazovanje učitelja? • Kvaliteta i uključivanje u stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika? DA* U određenoj mjeri Definitivno NE Definitivno DA Definitivno DA *Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim brojem bodova na maturi imaju izravan upis na učiteljske fakultete.

8. U zaključcima Europskog vijeća od 15.11.2007. godine o poboljšanju kvalitete obrazovanja učitelja, ministri odgovorni za odgoj i obrazovanje složili su se oko sljedećeg: da je odgojno-obrazovnim radnicima potrebno osigurati koordinirano, koherentno, i kvalitetno inicijalno obrazovanje, ranu podršku u karijeri (indukciju) i daljnji profesionalni razvoj*, uz odgovarajuće resurse; poboljšati kvalitetu inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja; da zvanje učitelja treba učiniti atraktivnijim. *cjeloživotno učenje ili kontinuirani profesionalni razvoj

9. Točnije, dogovoreno je da bi nastavnici trebali: imati pedagoške vještine, kao i specijalizirano znanje svoga predmeta; imati pristup učinkovitim programima podrške na početku svoje karijere; imati dostatne poticaje tijekom karijere za preispitivanjem svojih potreba za učenjem i stjecanjem novih kompetencija; moći poučavati temeljnim kompetencijama i učinkovito poučavati u heterogenim razredima; sudjelovati u refleksivnoj praksi i istraživanju; biti autonomni učenici u procesu profesionalnog razvoja tijekom svog radnog vijeka.

10. Ako analiziramo “3 prakse u vrhu EU-a”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja)? A. Na sustavnoj/institucionalnoj razini učinkovito stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika… • Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini; • Ima stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja; • Orijentirano je na potražnju; • Koristi okvir kompetencija za učitelje i ravnatelje kao osnovu za ishode učenja* stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem; • Uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog/ih za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za inicijalno obrazovanje učitelja. *ovo se odnosi na inicijalno obrazovanje učitelja

11. Ako analiziramo “3 prakse u vrhu EU”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja)? B. Na razini korisnika i pružatelja učinkovitog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika….. • Koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i učitelja/voditelja; • Orijentirano je na ishode učenja i primjenjuje metodologiju sudjelovanja; • U aktivnostima usavršavanja primjenjuje suvremenu tehnologiju; • Uključuje mješavinu vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta; • Uključuje sustav osiguranja kvalitete za aktivnosti stručnog usavršavanja; • Uključuje niz akreditiranih pružatelja.

12. Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini Stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja • Svaka od tri zemlje u vrhu EU ima dugoročnu politiku i strategiju odgoja i obrazovanja koje se redovito revidira, uključujući i redefiniranje zadaća te time i potrebnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika. • Finska i Nizozemska – decentralizirane: škole dobivaju paušalni iznos od čega je određeni postotak namijenjen aktivnostima profesionalnog razvoja; • Estonija – centralizirana: 3% iz proračuna Ministarstva za plaće odgojno-obrazovnih radnika može se potrošiti na izgradnju kapaciteta.

13. Orijentirano je na potražnju Okvir kompetencija za učitelje i ravnatelje kao osnova za ishode učenja i analizu potreba za stručnim usavršavanjem • Sve tri zemlje u vrhu EU uvele su sustave redovne procjene potreba za stručnim usavršavanjem kako bi se ponuda stručnog usavršavanja prilagodila potrebama odgojno-obrazovnih radnika • Gotovo da ne postoji zemlja EU-abez okvira kompetencija za učitelje i administrativno osoblje škola; • Međutim, postoji razlika u dosljednosti njihove primjene – najdosljednije su 3 zemlje u vrhu EU, ali su one različito strukturirane: • Finska: decentralizirana, okvir kompetencija definira udruga učiteljskih fakulteta; • Nizozemska: okvir kompetencija dogovoren je između Ministarstva i učiteljskih fakulteta; • Estonija: centralizirana – okvir kompetencija definira estonsko Vijeće za procjenu kvalitete višeg obrazovanja

14. Što je okvir kompetencija i zašto nam je potreban? Kompetencija: uvjet koji pojedinac mora ispunjavati kako bi propisno ispunio neki zadatak (definicija) • Okvir kompetencija… • …definira kompetencije za određenu profesiju i time one kojima se treba baviti u inicijalnom obrazovanju i stručnom usavršavanju; • …služi kao osnova za analizu potreba za kontinuirani profesionalni razvoj u cjelini te posebno za stručno usavršavanje; • …je alat za samo-procjenu, izradu i nadopunjavanje osobnog plana cjeloživotnog učenja; • …je osnova za definiranje standarda zanimanja te kriterija za stručnu spremu (tj. EKO i NKO) i certificiranje; • …je osnova za vrednovanje radnog iskustva stručnjaka; • …može se koristiti pri zapošljavanju novog osoblja u nekoj organizaciji.

15. Okvir kompetencija… • …obično je grupiran oko malog broja temeljnih kompetencija… • …od kojih svaka sadrži niz specifičnih kompetencija 1. Omogućavanje inovativnog učenja i poučavanja usmjerenog na učenika 7. Težnja ka vlastitom profesionalnom razvoju i kreativnosti 6. Formiranje partnerstva izvan vlastitih institucija radi povezivanja ishoda učenja s praksom 2. Procjenjivanje i praćenje procesa učenja i njegovih ishoda Temeljne kompetencije nastavnika 3. Izrada i primjena programa, rasporeda, obrazovnih materijala i didaktičkih metoda 5. Sudjelovanje u timskom radu radi poticanja prigoda za interdisciplinarno učenje 4. Usmjeravanje i savjetovanje učenika

16. Okvir kompetencija… • …obično je grupiran oko malog broja temeljnih kompetencija… • …od kojih svaka sadrži niz specifičnih kompetencija 7. Težnja ka vlastitom profesionalnom razvoju i kreativnosti (vodstvo u cjeloživotnom učenju) Stvaranje inovativne kulture učenja i poučavanja usredotočene na kvalitetu (pedagoško vodstvo) 6. Promoviranje vizije i strategije prema van, uključivanje u partnerstva za poboljšanje obrazovanja, osiguravanje vanjskih resursa (moralno vodstvo) 2. Procjenjivanje, praćenje i poboljšanje ishoda učenja na razini cijele škole (vodstvo za izvrsnost) Temeljne kompetencije ravnatelja 5. Poticanje timskog rada i duha; delegiranje odgovornosti i ovlasti za specifične zadatke (vodstvo tima) 3. Razvoj, provedba i ažuriranje institucionalne vizije i strategije (vizionarsko vodstvo) 4. Usmjeravanje učitelja u njihovom kontinuiranom profesionalnom razvoju i pružanje podrške nastavnom okruženju (upravljanje resursima)

17. Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za inicijalno obrazovanje učitelja • Sve tri zemlje EU-a u vrhu PISA istraživanja imaju integriranu strategiju za razvoj sustava inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, s redovitim sastancima/konzultacijama(obično: dva puta godišnje) s jasno definiranim odgovornostima svih sudionika: • Nizozemska: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim okvirom kompetencija; dva puta godišnje konzultacijski sastanci; • Finska: Nema inspektorata – strateške mjere se u školama provode elektroničkim putem kroz “platforme za podršku školama”; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konzultacije jednom godišnje; • Estonija: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konzultacijski sastanci svakih 6 mjeseci (Strategija Ministarstva o obrazovanju učitelja 2009.-2013.). • .

18. Školski razvojni planovi kao osnova za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i učitelja/voditelja • Kao što ustanova treba plan razvoja ustanove (strategiju), tako i suvremena škola ima razvojni plan škole: • Koji definira obaveze škole kao i ciljeve koje škola želi postići u svom srednjoročnom razvoju; • Definira način na koji škola planira ostvariti ove ciljeve i obaveze, uključujući mehanizme osiguranja kvalitete; • Primjer Nizozemske: • Školski radni plan revidira se jednom godišnje (u čemu sudjeluju svi članovi osoblja i predstavnici roditelja), s komentarima i odobrenjem od strane inspektorata; • Na razini škole godišnja procjena odgojno-obrazovnih radnika i/ili procjena potreba za stručnim usavršavanjem na temelju postojećeg okvira kompetencija u skladu s ciljevima i obavezama škole; • Procijenjene potrebe za stručnim usavršavanjem postaju prioritetna područja u jednogodišnjem planu aktivnosti škole, koji se smatra dijelom školskog radnog plana.

19. Orijentiran je na ishode učenja,primjenjuje metodologiju sudjelovanja Primjenjuje suvremenu tehnologiju u aktivnostima stručnog usavršavanja • Svaka od tri zemlje u vrhu EU stavlja jak naglasak na to da učenici pokazuju kompetencije koje steknu tijekom obrazovanja, kao i na primjenu aktivnog učenja u učionici. Kompetencije nastavnika potrebne za ovo mogu se postići samo vježbanjem samog pristupa tijekom (stručnog) usavršavanja. Isto vrijedi i za kompetencije nenastavnog osoblja • Upotreba IKT-a u stručnom usavršavanju već je postala uobičajena praksa; • Estonija, Finska i Nizozemska (tim redom) su među najambicioznijim zemljama u izradi i primjeni e-učenja i virtualnih zajednica za učenje u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

20. Kombinacija vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta • Kako stjecanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, tri zemlje EU u vrhu PISA istraživanja razvile su niz mogućnosti za stručno usavršavanje: • “Licem u lice” rezidencijalni programi stručnog usavršavanja za koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pojedinačno prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad;posebno za učiteljske vještine; • Programi e-učenja na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pojedinačno prijaviti – glavna metoda: individualni rad; posebno učinkovito za nadogradnju specijaliziranog znanja; • Zajednice/platforme e-učenja pod stručnim vodstvom na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne rasprave; posebno za vještine refleksije i istraživačke projekte; • “Licem u lice” programi usavršavanja koji se održavaju u školi – glavna metoda: grupni rad; posebno za vježbanje novih pristupa u učenju i poučavanju i za team building u školama.

21. Sustav osiguranja kvalitete aktivnosti stručnog usavršavanja Niz akreditiranih pružatelja stručnog usavršavanja • Svaka od tri zemlje u vrhu EU ozbiljno shvaća osiguranje kvalitete: • Analiza potreba za stručnim usavršavanjem uzima se kao osnova za oblikovanje programa stručnog usavršavanja prema individualnim potrebama sudionika; • Evaluacija programa stručnog usavršavanja koristi se za njihovo poboljšanje; • Napredak sudionika u postizanju ishoda učenja prati se tijekom stručnog usavršavanja i koristi se za prilagodbe; • Postoje procedure za rješavanje prigovora. • Nije izgledno da će različiti oblici stručnosti potrebni za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika biti sadržani u samo jednoj ustanovi; • Konkurencija, te gdje je moguće, suradnja između pružatelja, u Finskoj, Nizozemskoj i Estoniji smatraju se principima za poboljšanje kvalitete usavršavanja; • Mehanizmi osiguranja kvalitete, pridržavanje okvira kompetencija i kvalificirano osoblje osnovni su kriteriji za akreditaciju koju izdaje Ministarstvo ili neko drugo službeno tijelo

22. Opći zaključci: Tijekom provedbe projekta, u hrvatskom sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika učinjeni su veliki pomaci. U odnosu na europski kontekst, još uvijek postoji niz značajki koje se mogu uvesti. AZOO Strategija stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014. – 2020.) definira značajan dio njih.

23. Hvala vam na pozornosti Ured tima tehničke pomoći: Hvarska 7, 10000 Zagreb Tel.: +385 1 6180 939 paul.roeders@azoo.hr “Sadržaj ove prezentacije isključiva je odgovornost SPAN Consultantsa”.