1 / 55

Objavljivanje znanstvenih rezultata

Objavljivanje znanstvenih rezultata. Neformalna komunikacija. Odvija se najčešće kao: rasprava sa suradnicima u neposrednome radnome okružju, rasprava s djelatnicima drugih ustanova, dopisivanje (uključujući e-mail), neformalna prezentacija izvan ustanove, izravna razmjena posebnih otisaka,

zwi
Download Presentation

Objavljivanje znanstvenih rezultata

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Objavljivanje znanstvenih rezultata

  2. Neformalna komunikacija • Odvija se najčešće kao: • rasprava sa suradnicima u neposrednome radnome okružju, • rasprava s djelatnicima drugih ustanova, • dopisivanje (uključujući e-mail), • neformalna prezentacija izvan ustanove, • izravna razmjena posebnih otisaka, • newsgroups

  3. Formalna komunikacija • Objavljivanje – ključna faza znanstvenoga istraživanja • Objavljivanje – jedini način davanja znanstvenoga rezultata na prosudbu i uporabu • Objavljivanje – jedini način zaštite intelektualnoga vlasništva • Rezultati istraživanja šire se objavljivanjem u javno dostupnim kanalima • Da bi neka spoznaja postala dijelom javnog znanja mora se objaviti kao usustavljeni tekst. • Javno znanje tvori korpus objavljenih radova koji su podvrgnuti neprekidnom kritičkom vrednovanju. • Na prijelazu neformalnog u formalno stoji recenzijski postupak.

  4. Koji su najčešći načini formalnoga priopćavanja znanstvenih rezultata? • Objavljivanje u javno dostupnim medijima (članak u znanstvenom časopisu, knjiga, poglavlje u knjizi i sl.) • Priopćenje na skupu • Patent – zaštita izuma • Tehnički izvještaj

  5. J.P. Sartre Dobro pisati znači mačku nazvati mačkom.

  6. Kako pisati? • Četiri obilježja stila pisanja znanstvenog ili stručnog rada: • jasnoća= jasne i povezane misli te tečan i neprekinut slijed rečenica, • točnost = pravilna uporaba riječi (odabrane riječi moraju biti najbolje za pojmove koji se opisuju), • umjerenost = štedljiva uporaba riječi (bez epske opširnosti), • skladnost = poštivanje jezika, jezičnih normi i logičnosti rečenice

  7. Najčešće greške • Loša priprema (obrada rezultata, literatura i sl.) • Nedostatna jasnoća • Loša organizacija teksta • Pretjerana uporaba skraćenica, žargona i sl. • Prevelika rječitost

  8. * Nešto o jeziku • Prvo/treće lice jednine ili prvo lice množine? • Kratice?MEA (more electric aircraft, Middle East Airlines, Ministry of External Affairs itd. ) • Žargon (frazeologija pojedinih struka)? • Uvriježeni hrvatski izrazi : tuđice?

  9. Životopis Godina i mjesto rođenja Obrazovanje (najviša temeljna izobrazba, usavršavanje, itd.) Dotadašnja profesionalna zaduženja i položaji Članstvo u profesionalnim ili znanstvenim udrugama Nagrade/odličja Profesionalni interesi

  10. Što u životopisu ne bi trebalo stajati? Prim jer 1 Rođen sam 11.01.1961. godine u…. od oca…. i majke …U trećoj godini života sam se s obitelji preselio u…gdje danas živim sa svojom obitelji. U… sam završio osnovnu i srednju školu. Nakon završene srednje škole odslužio sam vojni rok u… Primjer 2 Rođen sam u…11. rujna 1951. godine. Supruga ….je specijalista……Radi kao odjelni specijalista u…. Starija kćerka… je apsolvent….fakulteta u…., a mlađa kćerka…. je gimnazijalka u….

  11. Primjer:Strukturirani životopis Jurkić Marko Datum i mjesto rođenja: 29.studeni 1943.god. Karlovac Obrazovanje: 1961.-1966.: Fakultet elektrotehnike u Zagrebu; 1968.-1970.: poslijediplomski studij, 1972.-1974.: specijalizacija na OSU Akademski naslovi: 1971: mr.sc.(magisterij iz mikrovalne elektronike) Dosadašnje profesionalno iskustvo: 1969.-1971. Institut tvrtke “Nikola Tesla”, inžinjer elektroničar, 1972.- viši asistent na Zavodu za VF elektroniku Fakulteta elektroteh. i računarstva Zagreb 1989.- stručni suradnik tvrtke Ericsson, konstruktor mikrovalnih komponenti Najznačajniji radovi:Electronics 1972., IEEE Journal of Solid State 1976, Nagrade:Rektorova nagrada za najboljega studenta. 1965. g. Članstvo u profesionalnim udrugama: IEEE, ASEE, ACM, IFIPProfesionalni interesi: konstrukcija i razvoj valovodnih mrežaAdresa i telefon: Aleja smokava 2A, 10928 Zagreb, 0190-332-332

  12. Curriculum vitae Jurkić Marko, B.S., M.S. Born: 29 November 1943, Karlovac,Croatia Academic Degrees: M.S.,University of Zagreb (thesis in microwave electronics) University Education:1961.-1966.: Zagreb University, Faculty of Electrical Engineering; 1968.-1970.: postgraduate education, Zagreb University, Faculty of Electrical Engineering Positions Held: engineer of electronics at The Institute of Nikola Tesla Company 1969-1971; senior assistant at Department of HF Technics,Faculty of Electrical Engineering, Zagreb, since 1972.; associate to Ericsson since 1989 (construction of microwave networks) Publications: Electronics, 1972.; IEEE Journal of Solid State, 1976 Awards:University Rector’s Award for Outstanding Student, 1965. Memberships and Activities in Professional Associations: IEEE, ASEE, IEEE, ASEE, ACM, IFIPInterests: construction and development of microwave networks Permanent Address: Aleja smokava 2A 10928 Zagreb, Croatia 0190-332-332Work Address: Department of VF Electronics, Zagreb

  13. European Curriculum Vitae • http://www.fer.hr/_download/repository/%5BEuropean%20CV%5D%20-%20Empty%20Template.doc

  14. Diplomski rad • Diplomski rad je samostalno pismeno djelo studenta/ice u kojem pod vodstvom mentora obrađuje utvrđenu temu • Osnovna svrha izrade diplomskog rada u tome je da student nakon položenih ispita, izrade seminarskih radova i obavljenih svih drugih obveza dokaže sposobnost samostalnog rješavanja postavljenog teorijskog ili praktičnog problema (teme) koji može, ali ne mora imati karakter izvornosti. • Diplomski rad je dokaz sposobnosti discipliniranoga razmišljanja

  15. U diplomskom radu student mora: • dokazati sposobnost primjene teorijskog i praktičnog znanja stečenog tijekom studija, • sposobnost primjene znanstvenih metoda, • sposobnost samostalnog služenja inozemnom i domaćom literaturom, • sposobnost obrade podataka i ilustracija (tablice, grafikoni, slike, crteži, zemljovidi)

  16. Izbor teme • “Velik broj znanstvenika postao je slavan ne zbog sposobnosti da riješi neki problem, već zbog mudrosti da ga odabere.” • U dogovoru s mentorom (voditeljem rada) • Aktualnost teme  sklonost pristupnika

  17. Što treba znati prije pisanja rada? • Prije pisanja potrebito je odgovoriti na tri pitanja: • Što želim reći? • Jesu li i što su drugi o tome rekli? • Kako ću to reći?

  18. Mogući pristup pisanju: • Prvi nacrt - tematski okvir rada (pisati se može od najlakšeg prema težem, u kratkim mahovima i sl.) • Prvi ponovni pregled - čitanje nacrta, nadopunjavanje, popravljanje i sl. • Drugi ponovni pregled - stilske promjene* • Kolegijalna kritička prosudba - rad dati na kritičko čitanje kolegama

  19. Naslov • Skup pojmova potrebnih za točan opis sadržaja rada • Naslov može biti indikativan i informativan • indikativan naslov govori o području koje rad pokriva (Mjeriteljski ustroj ovlaštenog laboratorija FER-a) • informativan naslov prenosi poruku o svim glavnim elementima rada (Efikasan algoritam za proračun strukturnih pokazatelja pouzdanosti opskrbe električnom energijom)

  20. Zahvaljujem se XY za pomoć u izradi slika, a XY za statističku obradu. Posebnu zahvalnost dugujem mentoru …. It's not that I'm so smart it's just that I stay with problems longer. A. Einstein Posveta ili uvodna misao

  21. Uvod • Kratak (1-2 stranice) opis dosadanjih spoznaja na odabranom području i postavljanje vlastitog rada u njihov okvir • Može se posebno izdvojiti cilj/svrha rada • Treba: • obrazložiti zašto je odabrana baš ta tema, • jasno odrediti pitanja na koje se u radu traži odgovor

  22. Teorijski (opći) dio sadrži opis teorijskog pristupa problemu (udžbenici) i prikaz do tada objavljenih radova podijeliti u potpoglavlja ne smije prelaziti trećinu ukupnog opsega rada Eksperimentalni dio sadrži detaljno opisane pojedinosti o načinu provođenja istraživanja Metode rada (mjerenja, modeli, simulacije, statistička raščlamba, itd) treba iscrpno opisati i popratiti navodima izvora iz kojih su preuzete Izlaganje materijala

  23. Rezultati - kratko ali važno poglavlje izlaganje slijedi logiku straživanja, jasno i sažeto prikazuju se samo bitni rezultati, koji se oblikuju u tablice, grafikone, i sl., tekst mora biti usklađen s prikazom rezultata Rasprava sadržava tumačenje rezultata vlastite rezultate treba procijeniti i postaviti u kontekst drugih istraživanja, daju se potkrijepljeni odgovori na pitanja postavljena u Uvodu Rezultati i rasprava

  24. Tablice i slikovni prilozi • Daju podatke za usporedbu, prikazuju odnose • Grafički prikaz ili tablica? Ovisi o tome što je čitatelju važnije – podaci ili odnosi. • Tablice moraju imati standardni oblik, naslov i legendu. • Broj tablice (arapska brojka) i naslov postaviti iznad tablice. • U legendi objasniti kratice, mjere i sl.

  25. Grafikoni se rabe kad je potreban jasan prikaz podataka i njihova usporedba (krivulja, stupići, pita i sl.)

  26. Zaključak • U zaključcima se ističu najvažniji rezultati vlastitoga istraživanja i daju naznake o novim viđenjima obrađene teme • Zaključke treba napisati kratko (1-2 stranice)

  27. Prilozi • Prilozi (zemljovidi, slike, opsežni brojčani podaci i sl.) se numeriraju i stavljaju na kraj rad (Prilog 1., Prilog 2., itd.) • Na priloge se upućuje u tekstu (primjerice, vidi Prilog 2.)

  28. Rabe se pri objašnjenju određenih pojedinosti u vezi predmeta o kojemu se govori * ------------------ * Postoje i tzv. bibliografske fusnote, ali se one ne preporučuju u diplomskom radu Fusnote se navode na dnu stranice i numeriraju se konsekutivno arapskim brojkama Objasnidbene bilješke (fusnote)

  29. Literatura • Sva izvori kojima se autor koristio u izradi vlastitog rada moraju se navesti/citirati • Navodi ili refrencije pišu se prema uputama za citiranje literature • Izvori se u tekstu označuju brojkom (numerički sustav citiranja) ili prezimenom autora i godinom izdavanja (harvardski sustav citiranja) • Sukladno načinu navođenja u tekstu literatura se slaže u odjeljku na kraju rada

  30. Kako navod (citat) izgleda u tekstu? Numerički sustav: Zapadna Europa ima dugu tradiciju u primjeni znastvenih postignuća u ekonomiji i industriji te njihova rasprostiranju u sve segmente osobnog i društvenog života. (1) Harvardski sustav: Zapadna Europa ima dugu tradiciju u primjeni znastvenih postignuća u ekonomiji i industriji te njihova rasprostiranju u sve segmente osobnog i društvenog života (Lloyd, 1993)

  31. Kako izgleda popis korištene literature? 1. Knjiga Prezime, Ime (inicijal). Naslov djela. Mjesto izdavanja: Izdavač, godina., str. McGarry K. The changing context of information : an introductory analysis. 2nd ed. London: Library Association Publishing, 1993. 2. Rad u zborniku ili višeautorskoj knjizi RibarićS., Dalbelo Bašić B. Modelling crisp and fuzzy temporal relations. U: The Proceedings of the 12th International Conference on Information and Intelligent Systems, Varaždin September 26-28, 2001., str. 218-226.

  32. 3. Enciklopedijska natuknica The technology of war. The New Encyclopaedia Britannica. 15th ed. Chicago: Encyclopaedia Britannica, 1995. Sv. 29., str. 529-627. 4. Članak u časopisu Zadeh LA. Fuzzy sets. Information and Control, 8 1978), 291-325. 5. www izvor Fleishmann A. The electronic teacher. Dostupno na url: http://www.student.informatik.tu-darmstadt.de [March 2, 2003]

  33. Kritičko čitanje teksta • Uvijek ispis, NIKAD na zaslonu • Izbaciti fraze koje “imperesioniraju”, a nisu jasne i svrhovite • Provjeriti cjelovitost i sustavnost teksta • Provjeriti literaturu i točnost navođenja • Ne koristiti sve mogućnosti DTP-a

  34. Tehnička izrada diplomskog rada • Piše se računalom, srednji razmak (line spacing 1,5), A4 format • Optimalan opseg 30 do 40 stranica • Lektorirati • Uvezati (tvrdi uvez)

  35. Pisanje znanstvenoga članka

  36. Obilježja komunikacije u znanosti • jasnoća točnost • jednostavnost razumljivost Ljepota stila....ovisi o jednostavnosti. Platon

  37. Izvorni znanstveni članak (=primarna znanstvena publikacija) je prvi objavak rezultata znanstvenog istraživanja koji sadrži dovoljno podataka da drugi znanstvenici (kolege) mogu (1) proučiti dokaze, (2) ponoviti pokuse i (3) procijeniti donesene zaključke. Objavak mora biti dostupan znanstvenoj javnosti u trajnom obliku i bez ograničenja, te dostupan redovitom pretraživanjupreko glavnih (poznatih) bibliografskih baza podataka (INSPEC, npr.).

  38. Što treba znati prije pisanja znanstvenoga članka? • Introduction Što sam htio? • Method Kako sam radio? • Results Što sam dobio? • And • Discussion Što to znači?

  39. Kako pisati znanstveni članak? • vještina • temelji se na rezultatima istraživanja • može se naučiti • pisati za čitatelja • grafički prikazati podatke

  40. Razumijevanje potreba pisca i čitatelja PISAC TEKST ČITATELJ Čitatelj je prezaposlen i ima previše informacija Odabire što će pregledati, preskočiti, ili detaljno pročitati Kako čita znanstveni članak? pregleda sažetak preskoči na zaključke odluči želi li detaljno čitati

  41. Organizacija članka koja pokazuje njegovu građu • Naslov treba biti razumljiv: • čitatelji imaju prethodna iskustva i znanje • odgovarajući naslov pomaže stvaranje korisnih asocijacija “Postupak je zapravo jako jednostavan. Prvo se stvari rasporede u različite skupine ovisno o njihovoj vrsti i građi.…”

  42. SAŽETAK Kao dio rada: – pomaže čitatelju da se odluči čitati rad – usmjeruje čitatelja na istraživački problem Tiskan posebno: – pomaže čitatelju koji odluči potražiti članak – zamjenjuje članak ako članak nije dostupan

  43. UVOD • Pišite Uvod krećući od općeg, širokog konteksta vašeg • rada, recite čitatelju što je već poznato pa • onda ono što se još ne zna, • koji su problemi, • te što ste vi • odlučili • raditi • 4 pravila: • Odgovoriti na pitanje zašto je istraživanje počelo • Ne objašnjavati ono što se može naći u svakome udžbeniku • Ne objašnjavati pojmove iz naslova • Točno objasniti pitanje na koje istraživanje pokušava odgovoriti

  44. Metode • Opis načina na koji je provedeno istraživanje • Iscrpan opis mjerenja , opažanja i sl., s dovoljno podataka da drugi istraživači mogu ponoviti pokus ili mjerenje • Statistički postupak (ako je proveden)

  45. REZULTATI • Tekst • U tekstu se ne smije prepričavati sadržaj tablica i slika, nego kratko prikazati najvažniji nalazi. • Slijediti logiku istraživanja • Tablice • Bolje... Nego • Točka vrenja (0C) Točka vrenja • 100 1000C • 197 1970C • 290 2900C • Slike • Grafikoni, crteži, zapisi instrumenata, fotografije

  46. REZULTATI • jasnoća točnost • jednostavnost razumljivost

  47. RASPRAVA • Nakon • sažimanja rezultata, • identificirajte ograničenja i otklone,usporedite ih s drugimnalazima raspravite teorijske i praktičneposljedice vašeg istraživanja; oprezno izvedite zaključkeiz opisanih istraživanja, pokažite što je novo i kako se Vaši rezultati uklapaju u šire područje koje ste opisali na početku uvoda.

More Related