STIGMATIZIRANOST MALOLJETNIH POČINITELJA KAZNENIH DJELA OD STRANE NJIHOVIH VRŠNJAKA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

1. STIGMATIZIRANOST MALOLJETNIH POČINITELJA KAZNENIH DJELA OD STRANE NJIHOVIH VRŠNJAKA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI Marijana Majdak Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada Mirjana Sabljo Centar za socijalni rad Posušje Ilija Krišto Centar za socijalni rad Posušje i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Sudij socijalnog rada

2. Delinkventni maloljetnik = zakonski termin / etiketa za maloljetnu osobu koja zbog počinjenog kaznenog djela prolazi postupak pred nadležnim državnim institucijama (DO/županijsko tužiteljstvo i sud), te joj se nakon provedenog postupka određuje mjera u skladu sa Zakonom = formalna stigmatizacija Etiketiranje – pridodavanje etikete “oznake”, pozitivne ili negativne, formalno i neformalno etiketiranje Stigma (grč. žig, znamenje, sramota, ruglo) - negativna etiketa, nositelj je manje vrijedan od drugih, predstavlja socijalni konstrukt i uključuje: 1. prepoznavanje različitosti na temelju neke oznake i 2. obezvređivanje osobe koja je nositelj te oznake Stigmatizacija je posljedica negativnog etiketiranja • Stigmatizacija je povezana sa stavovima, predrasudama i stereotipima Posljedice stigmatizacije: obezvređivanje, omalovažavanje, lošije samopoštovanje i samopoimanje, nedostupnost sredstava i mogućnosti koje su dostupne ostalim mladima

3. U Hrvatskoj: Kazneni Zakon RH, Zakon o prekršajima, Zakon o sudovima za mladež RH Narodne Novine 111/97, 27/98, 12/02, Zakon o izvršenju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje Narodne Novine 153/09 U BiH: Kazneni zakon Federacije BiH Službene novine Federacije BiH, br.36/03, 37/03, 21/04 i 18/05. , Zakon o kaznenom postupku Federacije BiH, Zakon o izvršenju kaznenih sankcija Federacije BiH, Odluka o primjeni odgojnih mjera prema maloljetnicima Službene novine Federacije BiH, br.06/09 Statistički podaci pokazuju da je i u Hrvatskoj i u BiH trend primjene alternativnih mjera prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela: Primjena načela oportuniteta ili svrhovitosti Izvansudska nagodba Najčešća sudska mjera u obje države je: Pojačana briga i nadzor Posebne obveze

4. Saznanja koja imamo na osnovu istraživanja provedenih u svijetu pokazuju slijedeće: • Negativne/stigmatizirajuće reakcije na društveno neprihvatljivo ponašanje maloljetnika utječu na njihovo • samopoštovanje (Kaplan i Johnson, 1991.), • samopoimanje (Harris, 2006.), • školovanje (Bodwitch, 1993.), • učestalije delinkventno ponašanje (Adams i sur., 2003., Gray-Ray i Ray, 2003.), • smanjene životne šanse u budućem životu (Bernburg i Krohn, 2003; Hirschfield, 2004.)

5. Saznanja vezana uz to od koga stigmatizacija dolazi pokazuju da: • stigmatizacija od strane roditelja najzanačajniji je prediktor delinkvencije (Aultman i Wellford, 1979., Matsueda, 1992.) • stigmatizacija od strane roditelja, nastavnika i vršnjaka utječe na veću uključenost u delinkventno ponašanje (Adams, Robertson, Gray-Ray i Ray, 2003.) te se smatra najznačajnijim prediktorom ozbiljne delinkvencije • maloljetni počinitelji kaznenih djela u Hrvatskoj doživljavaju najviše stigmatizirajućih reakcija od strane nastavnika, roditelja i rođaka (Majdak, 2009.)

6. Odnos stigmatizacije i slike o sebi • Sliku o sebi (samopoimanje i samopoštovanje) stvaramo u interakciji s drugima (Landry, 2002.) • U adolescenciji, kada je naglašen razvoj identiteta, slika o sebi je vrlo važna i određuje ponašanja ali i reakcije drugih ljudi • Recipročni determinizam (Bandura, 1979.) • Samoispunjavajuće proročanstvo (Merton, 1949.), koncept bihevioralne potvrde (Snyder, 1984.), “Rosenthalov efekt” (Rosenthal, 1968.) – naša uvjerenja o nekome mogu se ostvariti jer našim ponašanjem potaknemo da se ona ostvare

7. Teorijska utemeljenost • teorije etiketiranja • ekološke teorije • teorija simboličkog interakcionizma • teorije učenja • teorija subkulture • teorija akumulacije nepovoljnosti

8. Cilj istraživanja: Ispitati stigmatizaciju maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od strane njihovih vršnjaka (polaznika srednjih škola) Problemi istraživanja: • Ispitati razinu stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka u Hrvatskoj i BiH na ukupnom rezultatu i po subskalama

9. 2. Provjeriti razliku između razine stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka prema državnoj pripadnosti H2 Očekujemo da neće postojati razlika u razini stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka prema državnoj pripadnosti na ukupnom rezultatu na Upitniku stigmatizacije kao ni na subskalama Upitnika

10. 3. Ispitati razliku između razine stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka prema školskom usmjerenju H3 Očekujemo da će da će polaznici srednjih strukovnih škola u manjoj mjeri stigmatizirati maloljetne počinitelje kaznenih djela nego polaznici gimnazija (Radin, 2002., Blažeka 2002, Družić Ljubotina 2004., Majdak 2009.)

11. Sudionici istraživanja Polaznici srednjih škola u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj (2 strukovne škole i 2 gimnazije u obje države)

12. Sudionici Spol i dob sudionika

13. Instrumenti • Uvodni dio pitanja o sociodemografskim podacima (dob, spol, škola, ponavljanje razreda, s kim živi, bračnost roditelja, zaposlenost roditelja, obrazovanje roditelja, materijalno stanje obitelji, broj braće i sestara, red rođenja, prethodni tretman obitelji u Centru za socijalnu skrb, prethodno izrečene mjere maloljetniku za kazneno djelo) 2. Upitnik za procjenu razine neformalne stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane vršnjaka (UNS-A), autorice Majdak i Kamenov, 2006. mjeri razinu stigmatizacije od strane vršnjaka na tri faktora (35 čestica): F1negativan odnos prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela(15 čestica, Cronbach alpha 0,89), F2 pozitivan odnos prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela(11 čestica, Cronbach alpha 0,81), F3 uvjerenja o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (9 čestica, Cronbach alpha 0,82). Cronbach alpha za cijelu skalu je 0,91. Rezultat se može kretati od 35 175. Veći rezultat predstavlja negativniji stav prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela.

14. Metoda i obrade podataka • Deskriptivna statistika za ispitivanje socio-demografskih obilježja sudionika • Hi-kvadrat test za ispitivanje razlike u socio-demografskim obilježjima sudionika prema vrsti školskog usmjerenja i prema pripadnosti sudionika državljanstvu BiH i Hrvatske • T-test za ispitivanje razlike u razini stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela prema vrsti školskog usmjerenja i prema pripadnosti sudionika državljanstvu BiH i Hrvatske

15. Rezultati

16. Rezultati: Socio- demografska obilježja sudionika prema državnoj pripadnosti Prema pripadnosti državi BiH ili Hrvatskoj provedbom Hi-kvardrat testa pronađene su statistički značajne razlike između maloljetnika u BiH i Hrvatskoj u slijedećim socio-demografskim obilježjima • Spol (među maloljetnicima u Hrvatskoj manji je broj djevojaka /NŽ=50/ nego među maloljetnicima u BiH /NŽ=74, ukupni N sudionika 305) hi-kvadrat=0,00 • Dob (najveći broj mlt. je u dobi od 17-19 godina, maloljetnici u Hrvatskoj u prosjeku su stariji od maloljetnika u BiH, prosječna dob mlt. u H=17 i 18, a u BiH=15 i 16) hi-kvadrat=0,00 • Bračnost roditelja (najveći broj roditelja mlt. su u braku, kod mlt. u Hrvatskoj veći je broj roditelja koji su rastavljeni, ne žive zajedno i nisu u braku u odnosu na BiH, a u BiH nema rastavljenih roditelja ali ima više slučajeva gdje je jedan roditelj umro u odnosu na Hrvatsku) hi-kvadrat=0,02 • Zaposlenost majke (najveći broj majki mlt. su zaposlene, kod mlt. u BiH majka je u većem broju nezaposlena nego kod mlt. u Hrvatskoj) hi-kvadrat=0,00

17. Rezultati: Socio- demografska obilježja sudionika Nastavak........ • Obrazovanje majke (u najvećem broju majke mlt. imaju srednjoškolsko obrazovanje, kod mlt. u BiH majke su nešto obrazovanije u odnosu na majke mlt. u Hrvatskoj) hi-kvadrat=0,00 • Koje je mlt. dijete po redu rođenja (u najvećem broju mlt. je najstarije ili drugo po redu dijete u obitelji, u BiH mlt. je u većem broju treće, četvrto i peto dijete u obitelji u odnosu na mlt. u Hrvatskoj) hi-kvadrat=0,00 • Prethodni tretman obitelji maloljetnika u Centru za socijalnu skrb (kod najvećeg broja mlt. obitelji nije prethodno bila u tretmanu Centra za socijalnu skrb, kod mlt. u Hrvatskoj u nešto većem broju je obitelj bila u tretmanu CZSS nego kod mlt. u BiH) hi-kvadrat=0,04 • Ranije izrečena mjera državnog odvjetništva ili suda maloljetniku (najvećem broju mlt. nisu ranije bile izricane mjere od DO ili suda, među mlt. u Hrvatskoj veći je broj onih kojima su bile izricane novčane kazne ili posebna obveza humanitarnog rada u odnosu na mlt. u BiH) hi-kvadrat=0,00

18. Rezultati: Socio- demografska obilježja sudionika prema školskom usmjerenju Prema školskom usmjerenju provedbom Hi-kvardrat testa pronađene su statistički značajne razlike između maloljetnika koji polaze gimnaziju i maloljetnika koji polaze strukovnu školu u slijedećim socio-demografskim obilježjima • Spol (u strukovnim školama puno je manje maloljetnica nego maloljetnika) hi-kvadrat=0,01 • Dob (Najveći broj maloljetnika u gimnazijama je u dobi od 17 i 16 godina a u strukovnim školama 18 godina) hi-kvadrat=0,00 • Ponavljanje razreda (najveći broj maloljetnika u uzorku nije ponavljao razred, jednom ili više puta su razred ponavljali češće polaznici strukovnih škola) hi-kvadrat=0,00 • Prethodni tretman obitelji maloljetnika u Centru za socijalnu skrb (obitelji polaznika strukovnih škola češće su bile u tretmanu CZSS nego obitelji polaznika gimnazija) hi-kvadrat=0,02 • Izricane ranije mjere maloljetniku (polaznicima strukovnih škola češće su bile izricane mjere od strane DO ili suda zbog počinjenog kaznenog djela) hi-kvadrat=0,01

19. Percepcija maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj i BiH od strane vršnjaka/stigmatizacije

20. Percepcija maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane vršnjaka prema školskom usmjerenju

21. Zaključak Sociodemografski podaci pokazuju da • srednjoškolci u Hrvatskoj u odnosu na srednjoškolce u BiH dolaze u većem broju iz obitelji gdje su roditelji rastavljeni, ne žive zajedno i nisu u braku, obitelji su češće bile u tretmanu CZSS zbog nekih poteškoća i češće su im bile izricane mjere DO ili suda, dok kod srednjoškolaca u BiH su majke obrazovanije ali i u većem broju nezaposlene nego kod srednjoškolaca u Hrvatskoj • Srednje strukovne škole u manjem broju pohađaju djevojke a u većem dečki, srednjoškolci u strukovnim školama prosječno su stariji nego srednjoškolci u gimnazijama, češće ponavljaju razred, češće su im obitelji bile u tretmanu CZSS i češće su im bile izricane mjere DO ili suda Stigmatizacija • Srednjoškolci ukupno gledajući imaju stigmatizirajuće reakcije prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (vrijednosti se kreću prema višima). • Maloljetne počinitelje kaznenih djela manje stigmatiziraju srednjoškolci u Hrvatskoj i polaznici strukovnih škola

22. Preporuke • Edukacija i senzibilizacija medija i javnosti • Edukacija i senzibilizacija nastavnika i srednjoškolaca o tome koji su to rizici koji dovode do društveno neprihvatljivog ponašanja mladih, te kako vršnjaci mogu pomoći u prevenciji i suzbijanju društveno neprihvatljivog ponašanja • Veća uključenost socijalnih radnika u prevenciju društveno neprihvatljivog ponašanja mladih, veća suradnja sa školama: Školski socijalni rad?

23. Zahvaljujem na pažnji! marijana.majdak@pravo.hr