1 / 78

Partnerstvo za dru š tveni razvoj

Partnerstvo za dru š tveni razvoj. Antikorupcijski program. Komparativna analiza funkcioniranja lokalne vlasti u Hrvatskoj i Finskoj. TURKU SPLIT RIJEKA Projekt je financira lo veleposlanstvo Republike Finske u Zagrebu .

akira
Download Presentation

Partnerstvo za dru š tveni razvoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Partnerstvo za društveni razvoj Antikorupcijski program

  2. Komparativna analiza funkcioniranja lokalne vlasti u Hrvatskoj i Finskoj TURKU SPLIT RIJEKA Projekt je financiralo veleposlanstvo Republike Finske u Zagrebu. Udrugu podržava i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. PSD, prosinac 2006.

  3. Postoje li strukturalni odgovori (u području funkcioniranja lokalne samouprave) na pitanje: “Zbog čega je Finska na 1. a Republika Hrvatska na 69. mjestu prema TI indeksu percepcije korupcije za 2006. godinu?” PSD, prosinac 2006.

  4. Za potrebe ove analize koristili smo metodologiju policy analize ili analize javnih politika lokalne samouprave. Koristili smo polustrukturirane intervjue. Podatke iz intervjua usporedili smos javno dostupnim dokumentima. PSD, prosinac 2006.

  5. Tijekom analize promatrali smo sljedeće kategorije: • Zakonski okvir • Struktura, ovlasti i procesi donošenja odluka u lokalnoj vlasti • Politički kontekst • Financije • Razvoj i planiranje • Javnost rada • Civilno društvo, mediji i lokalna vlast • Odnos spram korupcije (sve kategorije) PSD, prosinac 2006.

  6. Opći podaci o državama PSD, prosinac 2006.

  7. PSD, prosinac 2006.

  8. PSD, prosinac 2006.

  9. Opće usporedne odrednice Rijeka, Split i Turku su obalni gradovi, luke i brodogradilišta su važni čimbenici u gospodarskoj politici. PSD, prosinac 2006.

  10. Opća usporedba zakonskih rješenja važnih za analizu PSD, prosinac 2006.

  11. Ustavne odredbe PSD, prosinac 2006.

  12. Finski Ustav Ustav Republike Finske moderan je Ustav zadnji put izmijenjen 11.06.1999. godine. Ustav ima 13 poglavlja i 131 članka. PSD, prosinac 2006.

  13. Poglavlja Ustava Finske • OPĆE ODREDBE • TEMELJNA PRAVA I SLOBODE • PARLAMENT I ZASTUPNICI U PARLAMENTU • RAD PARLAMENTA • PREDSJEDNIK REPUBLIKE I VLADA • ZAKONODAVSTVO • DRŽAVNE FINANCIJE • MEĐUNARODNI ODNOSI • PRAVOSUĐE • NADGLEDANJE (UTVRĐIVANJE) ZAKONITOSTI • UPRAVA I SAMOUPRAVA • NACIONALNA OBRANA • ZAVRŠNE ODREDBE PSD, prosinac 2006.

  14. Opće određenje Ustava Finske Ustav Finske je dokument u kojem je težište na vladavini prava i odgovornosti države i javne uprave, državnih dužnosnika i zaposlenika u državnim tijelima i službama. PSD, prosinac 2006.

  15. Ustav Finske i određenje spram korupcije Finski Ustav je akt koji se u 10 svojih članaka (članci 2, 12, 21, 28, 29,32, 60, 63, 116, 118) izrijekom osvrće na sprječavanje mogućih nepriličnih radnji, to jest moguće koruptivnih radnji i koji u svom tekstu eksplicitno navodi odgovornost države, državnih tijela, dužnosnika i zaposlenika za zakonitost svog rada. Navodimo jedan primjer: PSD, prosinac 2006.

  16. Poglavlje 10, članak 118. Ustava Finske službena odgovornost Javni službenik odgovoran je za zakonitost njegovih ili njezinih službenih postupanja. On ili ona su također odgovorni za odluku koju donosi službeno kolektivno tijelo a koju su on ili ona podržali kao članovi tijela. Izvjestitelj mora biti odgovoran za odluku koja se donese na osnovu njegove ili njezine prezentacije osim ukoliko se toj odluci nije službeno usprotivio. Svatko tko je trpio zbog ugrožavanja vlastitih prava ili je pretrpio štetu zbog nezakonitog djela ili zbog nečinjenja ili propuštanja činjenja od strane javnog službenika ili druge osobe koja obnaša javnu dužnost, ima pravo zahtijevati da javni službenik ili druga osoba koja obnaša javnu dužnost bude osuđena na kaznu te ima pravo zahtijevati da javna institucija, službenik ili druga osoba koja obnaša javnu dužnost bude proglašena odgovornom za štetu kao što je detaljnije propisano zakonom ... PSD, prosinac 2006.

  17. Dakle, borba protiv korupcije u Finskoj je ustavna kategorija, te su već ustavom propisani određeni instrumenti zaštite države i društva od korupcije (sukob interesa i pravo na pristup informacijama). PSD, prosinac 2006.

  18. Ustav Republike Hrvatske Ustav Republike Hrvatske također spada u skupinu modernih ustava. Sadašnji Ustav RH donesen je 22.12.1990 godine. Više puta je mijenjan (zadnja izmjena usvojena je u travnju 2001. godine). Ustav RH ima 9 poglavlja i 147 članaka. PSD, prosinac 2006.

  19. Poglavlja Ustava RH • IZVORIŠNE OSNOVE • TEMELJNE ODREDBE • ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA • USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI • USTAVNI SUD • MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA SAMOUPRAVA • MEĐUNARODNI ODNOSI • PROMJENA USTAVA • ZAVRŠNE ODREDBE PSD, prosinac 2006.

  20. Opće određenje Ustava RH Ustav Republike Hrvatske je dokument u kojem je težište na ljudskim pravima i slobodama. Odgovornost države i javne uprave, državnih dužnosnika i zaposlenika u državnim službama nije izrijekom propisana. PSD, prosinac 2006.

  21. Ustav RH i određenje spram korupcije Ustav Republike Hrvatske u 14 članaka (članci 3, 4, 5, 6, 19, 29, 38, 44, 75, 104, 105, 108, 114, 136) propisuje mjere koje možemo smatrati i mjerama osnaživanja odgovornosti. Eksplicitno (u smislu mjera koje inače služe sprječavanju korupcije) možemo navesti sljedeće članke: PSD, prosinac 2006.

  22. Članak 6. Ustava RH: ... Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine ... Članak 108. Ustava RH: • Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. • Bez odobrenja Vlade, predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Članak 114. Ustava RH: • Vlada je odgovorna Hrvatskom Saboru. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada. PSD, prosinac 2006.

  23. Dakle, zaštita temeljnih prava i prakticiranje sloboda pojedinca/ke osnovna su načela Ustava Republike Hrvatske. Odgovornost državnih institucija ili zaposlenika nije ustavna kategorija već je kategorija koja se propisuje ostalim zakonima. PSD, prosinac 2006.

  24. Finska ZAKON O LOKALNOJ UPRAVI (SAMOUPRAVI)  Hrvatska ZAKONO LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI PSD, prosinac 2006.

  25. Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) Finska Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) Finske sadrži 12 poglavlja i 105 članaka. Zakon sadrži i 14 odredbi (članci 23, 25, 29, 32, 34, 35, 36, 37, 40, 41, 52, 61, 63, 73) koje definiraju odgovornost lokalne vlasti u smislu transparentnosti i zakonitosti, a koje se mogu smatrati protukorupcijskim mjerama. Na primjer: PSD, prosinac 2006.

  26. Poglavlje 5, članak 40.,Neispravne procedure tijekom izbornog mandata • Ukoliko se za izabranog dužnosnika na temelju opravdanje sumnje može smatrati da je kriv za prijestup u obnašanju dužnosti ili ako na drugi način djeluje suprotno svojim dužnostima, lokalni odbor mora tražiti objašnjenje od dužnosnika i ako je potrebno izvijestiti Vijeće o navedenoj stvari. Ukoliko je razvidno da je prijestup u obnašanju dužnosti počinjen, isti mora biti prijavljen policiji bez odgode. • Vijeće može suspendirati izabranog dužnosnika tijekom trajanja istrage ili pravnog postupka. Prije sastanka Vijeća predsjednik Vijeća može odlučiti o privremenoj suspenziji. PSD, prosinac 2006.

  27. Poglavlje 5, članak 37.,Krivotvorenje kvalifikacija za izbor • Ukoliko izabrani dužnosnik krivotvori svoju kvalifikaciju za izbor, tijelo u kojem radi mora proglasiti prestanak njegovog izbornog mandata. Odluke stupaju na snagu trenutno ... Poglavlje 7, članak 61.,Izuzeće od odlučivanja • Osobe koje su uključene u proces donošenja odluka, a koje su ponudile kontra prijedlog ili koje su glasale protiv odluke, i ako se odluka razlikuje od one koja je predložena, član tijela o kojem se radi ima pravo tražiti službenu bilješku o neslaganju s izglasanom odlukom... Osobe koje su glasale protiv odluke ili koje su tražile zabilježbu o izdvojenom mišljenju ne mogu biti odgovorne za usvojenu odluku. Glasači u tijelu su odgovorni za odluke zasnovano na njihovim prijedlozima osim ukoliko nisu prijavili izdvojeno mišljenje. PSD, prosinac 2006.

  28. Dakle, finski Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) nastavlja se na i dodatno osnažuje ustavne kategorije odgovornosti tijela javne vlasti spram građana, definira odgovornost za usvojene i predložene odluke dužnosnika te javnost rada. PSD, prosinac 2006.

  29. Zakono lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH ima 12 poglavlja i 101 članak. Zakon sadrži 13 odredbi koje na određeni način reguliraju kontrolu rada i odgovornost lokalne samouprave. Od toga 2 odredbe možemo smatrati (između ostalog) i protukorupcijskima: PSD, prosinac 2006.

  30. Članak 48. ...Članovi poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana.  • Članak 72. Ministarstvo financija, odnosno drugo zakonom određeno tijelo, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave. PSD, prosinac 2006.

  31. Dakle, hrvatski Zakon o lokalnoj (područnoj) samoupravi eksplicitno ne određuje odgovornosti dužnosnika lokalne samouprave niti javnost rada tijela lokalne samouprave. U jednom članku (Članak 48.) izrijekom se navodi mjera koju možemo smatrati protukorupcijskom. ... Članovi poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana. PSD, prosinac 2006.

  32. Finska ZAKON O OTVORENOSTI RADA VLADE I PRATEĆA ODLUKA O OTVORENOSTI RADA VLADE I DOBROJ PRAKSI U UPRAVLJANJU INFORMACIJAMA  Hrvatska ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA PSD, prosinac 2006.

  33. Analiza lokalne samouprave po kategorijama RIJEKA SPLIT TURKU PSD, prosinac 2006.

  34. Struktura, ovlasti i procesi donošenja odluka u lokalnoj vlasti PSD, prosinac 2006.

  35. Turku PSD, prosinac 2006.

  36. GRADSKO VIJEĆE ODBOR ZA REVIZIJU, Ured za reviziju GRADSKI IZVRŠNI ODBOR Unutarnja revizija GRADSKI URED GRADONAČELNIK TAD centar (Turku Area Develop.) CENTRI zasebne ovlasti Zamjenik gradonač. za usluge Zamjenik gradonačelnika za okoliš HITNE SLUŽBE JUGOZAP. FINSKE - vatrogasna služba ODBOR ZA ZDRAVSTVO ODBOR ZA NEKRETNINE ODBOR ZA SOC. SKRB UPRAVA ZA TEH. SLUŽBE ODBOR ZA OBRAZOV. SREDIŠNJI ODBOR ZA IZBORE ODBOR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I URBANIZAM ODBOR ZA GRAĐEVINU ODBOR ZA JAVNI PROMET ODBOR ZA STRUK. IZOBR. ODBOR ZA POLITEHNIKU ODBOR ZA SPORT ODBOR ZA MLADE ODBOR ZA LUKU ODBOR ZA KULTURU ODBOR ZA RADOVE NA VODI PSD, prosinac 2006.

  37. TURKU Kao i sve jedinice lokalne uprave, Turku ima široku autonomiju, koja je posljedica decentralizirane vlasti u Finskoj. Obrazovanje, socijalna skrb i zdravstvo, osim u iznimnim slučajevima (sveučilišta i sveučilišne bolnice) su pod upravom lokalne vlasti, točnije može ih se smatrati jedinicama lokalne vlasti zbog načina na koji je organizirana gradska uprava. Prema izjavama dužnosnika, a i iz zakonskog okvira proistječe da je lokalna vlast “odgovorna za pružanje usluga obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva građanima Finske.” PSD, prosinac 2006.

  38. Kada se radi o organizaciji uprave i vlasti, zbog lakšeg razumijevanja važno je naglasiti da se Finsku može smatrati zemljom u stalnoj tranziciji. Tako “središnja vlada” pod svojom jurisdikcijom ima sud pravde, policiju, tužiteljstvo itd. iako je važno znati da je do 90-tih sud pravde bio lokalna institucija. PSD, prosinac 2006.

  39. Gradsko vijeće donosi odluke o strategiji (općoj) i strategijama po sektorima kao i odluke o planovima koji proistječu iz strategije.Gradsko vijeće isto tako utvrđuje i donosi javne politike grada vezane uz važna pitanja (konsenzus) • Gradski pododbori (izborna tijela) pripremaju odluke za Gradsko vijeće (konsenzus). • Zakonitost prijedloga odluka i odluka Gradskog vijeća provjerava Gradski izvršni odbor (izborno tijelo), (konsenzus) • Gradonačelnik je odgovoran za izvršenje odluka Gradskog vijeća i provedbu planova, a neposredno ga kontrolira Gradski izvršni odbor izabran od vijećnika PSD, prosinac 2006.

  40. Gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika su javni službenici i u stvari upravljaju zaposlenicima grada (ima ih 14.000 ili skoro 10% ukupnog broja stanovnika) Gradonačelnik i zamjenici zapošljavaju većinu djelatnika (javnih službenika) za potrebe grada. PSD, prosinac 2006.

  41. SPLIT I RIJEKASTRUKTURA JAVNE UPRAVE GRADSKO VIJEĆE GRADONAČELNIK GRADSKO POGLAVARSTVO GRADSKI URED GRADSKI URED GRADSKI URED GRADSKI URED PSD, prosinac 2006.

  42. Republika Hrvatska još uvijek nije provela postupak decentralizacije vlasti tako da je većina ključnih ovlasti i usluga i dalje u nadležnosti države (npr. izdavanje građ. dozvola, dio škola, dio bolnica i dio socijalne skrbi). Stoga je nejasna jurisdikcija lokalne samouprave u smislu planiranja javnih politika u navedenim sektorima (vrijedi i za Rijeku i za Split). Hrvatska je u procesu tranzicije više sektora istovremeno (uvjetovano pridruživanjem EU) PSD, prosinac 2006.

  43. Rijeka- struktura i odlučivanje • Gradsko vijeće u pravilu donosi opće akte koji kreiraju politiku grada, područja urbanizma, prostorne planove, proračun, akte iz komunalne djelatnosti, te sve akte koji se donose po posebnoj proceduri uz poslovnik. • Poglavarstvo provodi te akte i donosi niz drugih operativnih akata • Gradonačelnik izvršava i odgovara za sve odluke Gradskog vijeća i poglavarstva Zaposlenih je u neposrednoj upravi oko 400, no s predškolskim obrazovanjem, socijalom i komunalnim djelatnostima blizu 4000 Pročelnici predlažu zapošljavanje, Gradska vijeća odobravaju sistematizaciju, a stručne službe zapošljavaju. PSD, prosinac 2006.

  44. Split -struktura i odlučivanje • Kao i u Rijeci, opću politiku, opće akte, proračun, prostorne planove, ključne odluke, kao i odluku o potrošnji velikih iznosa proračunskih sredstava donosi Gradsko vijeće, • Odluke vijeća izvršava gradsko poglavarstvo zajedno s gradonačelnikom, a za provedbu i zakonitost odgovoran je gradonačelnik • Zaposlenih u gradskoj upravi cca 300 osoba • Zapošljava se na sličan način kao i u Rijeci. PSD, prosinac 2006.

  45. Politički kontekst PSD, prosinac 2006.

  46. TURKU • tzv. recipročna demokracija (izračun broja zastupničkih mjesta putem indeksa). Niti jedna stranka ne može imati većinu • Gradsko vijeće ima 67 članova (propisano zakonom) koji predstavljaju 9 različitih političkih stranaka. • U Gradskom vijeću su dvije velike skupine, konzervativci s 19 mjesta i socijaldemokrati s 18 mjesta, a svi ostali imaju manje. Nema većinskog glasovanja, mora se postići sporazum među svim strankama. • Neki gradovi u Finskoj, uključujući i Turku idu u smjeru politizacije funkcije gradonačelnika i u smjeru većinske demokracije. PSD, prosinac 2006.

  47. Rijeka – politički kontekst • Većinska demokracija, vlada lijeva koalicija • Gradsko vijeće ima 33 člana (aproksimativno određeno zakonom), koji predstavljaju 11 političkih stranaka • SDP ima 9 vijećnika (vladajuća koalicija), a HDZ ima 6 vijećnika i predstavljaju najsnažnije političke snage u Gradskom vijeću, odluke se donose većinom glasova. PSD, prosinac 2006.

  48. Split – politički kontekst • Većinska demokracija, vlada koalicija desnog centra • Gradsko vijeće ima 25 članova (aproksimativno određeno zakonom), koji predstavljaju 10 političkih stranaka • HDZ ima 6 vijećnika, NGL 5 i SDP 5. Navedene tri stranke predstavljaju najsnažnije političke snage u Gradskom vijeću. • Odluke se donose većinom glasova. PSD, prosinac 2006.

  49. Financije PSD, prosinac 2006.

  50. TURKU • Skoro 50% proračunske vrijednosti vezane uz obvezne usluge grada dobiva se iz državnih poreza. Ostatak dolazi iz lokalnih prihoda uključujući i lokalni porez koji za grad Turku iznosi 18%. • Proračun je detaljan i jasan kako bi se olakšala kontrola financija. Zabranjena je bilo kakva potrošnja izvan fiksnih proračunskih stavki. PSD, prosinac 2006.

More Related