1 / 23

Onečišćenje oceana naftom

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Održivi razvoj i zaštita okoliša. Onečišćenje oceana naftom. Goran Dumić Marko Stanković Matteo Zović. Zašto smo se odlučili za ovu temu .

elwyn
Download Presentation

Onečišćenje oceana naftom

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Održivi razvoj i zaštita okoliša Onečišćenje oceana naftom Goran Dumić Marko Stanković Matteo Zović

  2. Zašto smo se odlučili za ovu temu • htjeli smo se bolje upoznati sa problemima onečišćenja oceana jer smatramo kako ni naša zemlja, koja je prvenstveno turistička zemlja, nije imuna na taj svekoliki problem • upravo naš najveći problem sutrašnjice bit će kako očuvati okoliš pogodnim za život

  3. O crnom zlatu • nalazimo ga u sedimentnim slojevima Zemlje, a rjeđe i u metamorfnim i magnetskim stijenama • po kemijskom sastavu nafta je smjesa velikog broja ugljikovodika • može sadržavati i manje količine spojeva kisika (2%), sumpora (0.15-6%), i dušika (0.05-0.4%), asfaltno smolaste tvari, mineralne tvari te tragove kovina

  4. Rezerve nafte u svijetu • 6% uSjevernoj Americi, 9% u Srednjoj i Južnoj Americi , 2% u Europi, 4% u Pacifičkoj Aziji, 7% u Africi, 6% u bivšem sovjetskom savezu, 66% svjetske rezerva nafta nalaze se u rukama srednje azijskim država: Saudijska Arabija (25%), Irak (11%), Iran (8%), Ujedini Arapski Emirati (9%), Kuwait (9%) i Libija (2%).

  5. Opasnost od zagađenja mora naftom • bušotine na morskoj površini, transport nafte tankerima i podvodnim naftovodima samo su neki od potencijalnih opasnosti za svjetske oceane i mora • 60% svjetskog transporta nafte ide morskim putem te zato su mora i oceani najugroženiji kada je riječ o takvoj vrsti zagađenja

  6. O moru i oceanima • oko 71 % površine naše planete prekriva je more • more je pokretač mnogih bioloških i fizičkih zbivanja na Zemlji • Zemljina budućnost je usko povezana upravo sa oceanima i zbivanjima u i oko njih • izvor života, jer je more najveći opskrbljivač kisikom (fitoplankton u moru oslobađa dvostruko više kisika od biljaka na kopnu!)

  7. Glavni izvori zagađenja u oceanu • najvidljivija i najpoznatija vrsta zagađenja mora je ona uzrokovana izlijevanjem nafte iz tankera ili kao posljedica nesreća na naftnim bušotinama • učinci takvih nesreća su često katastrofalni, višestruki i nažalost dugotrajni • zornu ilustraciju što znači nafta u moru daje slijedeći primjer: samo 8 grama nafte dovoljno je da se onečisti kubični metar mora

  8. Glavni izvori zagađenja u oceanu • kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz 400000 metara kubna mora • zagađenje te vrste čini samo mali dio ukupnog zagađenja mora koje se svakodnevno odvija • oko 80 % svog zagađenja u morima i oceanima dolazi od aktivnosti na kopnu • procijenjeno je da u svjetska mora godišnje dospijeva oko 2,3 milijuna tona nafte ili njezinih derivata

  9. Poznatiji incidenti • iako tankerski incidenti ne predstavljaju najveći izvor onečišćenja naftom u svjetskim morima, ipak su neke nezgode postale svjetski poznate zbog štete nanesene morskom ekosustavu • Jedna od poznatijih katastrofa dogodila se u trećem mjesecu 1989. godine kada se tanker Exxon Valdez nasukao na otoke Princa Williama (Aljaska) • tom prilikom je u more iscurilo 35 000 tona sirove nafte koja se ubrzo raširila na veće područje zbog jakih struja i neučinkovitog sustava intervencije • uginulo je oko 4000 morskih vidri, nekoliko stotina tisuća morskih ptica, a uništeno je i nekad bogato ribolovno područje • posljedice te katastrofe prisutne su još i danas nakon 5 godina čišćenja i 12 godina nakon tog događaja • naftna kompanija Exxon potrošila je ukupno 8 milijardi USD za čišćenje

  10. Poznatiji incidenti

  11. Poznatiji incidenti • uz tu katastrofu poznate su i Brodolom tankera Torrey Canyon 1967. kada se izlilo 117 000 tona nafte u blizini Velike Britanije i Francuske • izljev s tankera Amoco Cadiz 1978. kada se izlilo 230 000 tona nafte u blizini Aljaske • 1993. tanker Baraer udario je u sjevernu obalu Škotske. Izlilo se 84 000 tona nafte • 1979. u Meksičkom zaljevu dogodio se izljev iz naftnih platformi tamna mrlja bila je velika 200 km.

  12. Negativan primjer u Jadranskom moru • na otoku Krku u Omišlju nalazi se naš najveći terminal za istovar sirove nafte i njezinih derivata kojim se opskrbljuju rafinerije u unutrašnjosti sve do Mađarske • puni tankeri plove u Omišalj, a prazni se vraćaju spremni za utovar novih tereta • nije rijetko da se u istim tankerima prevoze različite vrste tereta tako da ih je potrebno očistiti od prijašnjeg sadržaja (npr. uvoz jestivog sjemenovog ulja iz SAD-a istim brodom kojim je prije prevožena sirova nafta)

  13. Problem morskog transporta nafte • nafta se uglavnom prevozi na dva načina a to su tankeri i naftovodi • više od 2/3 nafte se prevozi morem, a ostatak kopnom • tankeri su omogućili lakši međunarodni transport nafte – jeftiniji su, efikasniji i ekstremno fleksibilni

  14. Kamo ide nafta? • nafta koja se prevozi morem obično sa sobom povlači unaprijed određen broj morskih puteva • tankeri prolaze kroz nekoliko zemljopisnih “točaka gušenja”ili uskih kanala • kao što je tjesnac Hormuz koji vodi iz Perzijskog zaljeva ili tijesnac Malacca pored Indijskog oceana • ostali važni tjesnaci su Panamski kanal, Sueski kanal te Bab el Mandabski prolaz kod Arapskog mora

  15. Kamo ide nafta? • točke gušenja ili tjesnaci su važni za svjetsku trgovinu naftom jer tolika količina nafte prolazi kroz njih, a opet su vrlo uski i teoretski se mogu zagušiti, barem privremeno • nadalje, takvi uski prolazi su prikladni za napade raznih odmetnika ali i tankerskih nesreća velikih razmjera • svjetska flota trenutno broji 3500 brodova. Tankeri se dijele na: ultra velike (više od 300 000 tona), vrlo velike (200 000 tona), srednje (125 000 tona) i lake (75 000 tona)

  16. Što se događa nakon izlijevanja nafte? • izvrgnuta je djelovanju različitih fizikalno-kemijskih procesa od kojih su najznačajniji: procesi širenja naftne mrlje, evaporacije, otapanja, sedimentacije, biorazgradnje i fotooksidacije • neke će tvari ishlapiti, a neke se izgubiti fotokemijskom oksidacijom • svaki od tih procesa ima svoj ritam i svi se oni odvijaju međusobno, slijedom svoje unutarnje dinamike. Pritom su glavni utjecajni činitelji značajke razlivene nafte i meteorološki uvjeti (vjetar, valovi, struje, okolna temperatura zraka i vode)

  17. Način sprječavanja incidenta • dijele se na preventivne i operativne aktivnosti • Preventivna aktivnost • Internacionalna Maritimna Organizacija donijela je pravilo da svi tankeri moraju imati duplo dno i horizontalno podijeljene tankove tereta • Operativna aktivnost • pod ove aktivnosti razumijevaju se neposredni postupci čišćenja nastalog zagađenja

  18. Metode čišćenja • klasične metode čišćenja nafte uključuju ograđivanje plutajućim ogradama nakon čega se nafta uklanja s površine vode raznim grabilima, mrežama i sl. • ostaci se uklanjaju pomoću apsorbirajućih sredstava kao što su biljna ili sintetička vlakna • ta vlakna imaju sposobnost upijanja i zadržavanja količine nafte čak 150 puta veće od njihove vlastite težine

  19. Metode čišćenja • In-situ paljenje je tehnika paljenja velikih količina nafte, s površine vode, a ovisi o mnogim činiocima: potencijalna toksičnost, udaljenost od zagađenog područja, rezultata oblaka dima, sastavu nafte, sudbini nespaljenih ostataka • za ovu je tehniku potrebno da debljina izljeva bude 2-3 mm zbog efekta hlađenja vjetrom i vodom • zbog dima koji se producira mogu doprijeti kiše sa istim sastojcima i do 80 km udaljenosti, a poznat je i slučaj masovne evakuacije ljudi zbog istih razloga • veliku opasnost predstavljaju ostaci paljenja koji truju bentoske vrste i ribe.

  20. Metode čišćenja • danas je najučinkovitija metoda biorazgradnje • naime, nafta se kao i mnoge prirodne tvari razgrađuje u jednostavnije sastojke kao što su ugljikov dioksid, voda i biomasa • pod terminom biorazgradnje podrazumijevamo sposobnost razgradnje pod utjecajem biološkog djelovanja tu sposobnost ima čak 21 rod bakterija, 10 rodova gljivica i 5 rodova plijesni • potpuna razgradnja događa se ako mikroorganizam koristi ugljikovodike kao izvor energije i ugljika • miješana zajednica mikroorganizama može razgraditi čak 97% sirove nafte, s tim da se najprije razgrade alifatski ugljikovodici, zatim heterociklički te na kraju asfalteni • mikroorganizmi uglavnom razgrađuju kompleksne spojeve do jednostavnijih oblika, što je vrlo važno jer su kompleksni aromatični spojevi postojaniji te duže ostaju u okolišu • danas postoje posebno modificirani sojevi bakterija koji se nacjepljuju na nečišćene površine • ti sojevi u relativno kratkom vremenskom roku gotovo u potpunosti razgrade naftu (dodaju se i nutrijenti), a nakon toga ugibaju zbog pomanjkanja supstrata • nažalost mnoge naftne kompanije ne rabe ovakve metode jer su skuplje (iako učinkovitije od klasičnih metoda)

  21. Odgovornost svih nas • briga za oceane povezana je sa brigom i sviješću potrebe očuvanja cijele Zemlje možda baš zbog činjenice i predodžbe da je toliko veliko i prostrano svjetsko more postalo je odlagalište svega što ne treba čovječanstvu

  22. Odgovornost svih nas • pri tome se zaboravlja da sve što u njega ispustimo, pohranimo ili bacimo ne odlazi nigdje nego ostaje (i vraća nam se u obliku bolesti i prirodnih katastrofa) na trećem kamenčiću od sunca

  23. Literatura • 1. Mason, C. F. Oil. Biology of freshwater polution, 3rd edition: 210-220. • 2. Terek, B. (2000) Tokovi odlučivanja pri intervencijama kod iznenadnih naftnih onečišćenja mora. Hrvatske vode 30:43-55. • 3. Bilan, J. (1991) Tankeri onečišćuju Jadran. Priroda 3-4:42. • 4. Horvat, N. (2001): Nafta i naftni derivati, seminarski rad, Zagreb. • 5. Essert, S. (2001): Onečišćenje naftom, seminarski rad, Zagreb. • 6. http://www.epa.gov/oilspill/freshwat.htm [20.11.2005] • 7. http://www.eia.doe.gov/emeu/security/choke.html [20.11.2005]

More Related