1 / 40

TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

Tehnolo

evania
Download Presentation

TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

    2. Tehnoloki proces obuhvaca: proizvodnju transport ugradnju obradu i njegu betona

    3. Prema Pravilniku o tehnickim normativima za beton i armirani beton, betoni su svrstani u dvije klase: B I i B II Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja kolicina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona). Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugradivati samo na gradilitu na kojem se pripremaju.

    4. Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna ispitivanja, te sve marke transportiranog betona. Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvodac betona do isporuke izvodacu betonskih radova. Nakon isporuke za kontrolu je zaduen izvodac. Za armirani beton ne smije se upotrijebiti nia cvrstoca od MB 15

    5. Na mjestu proizvodnje uzima se uzorak pod slijedecim uvjetima: - min. jedno pokusno tijelo svaki dan - min. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m iste vrste ( za kolicinu vecu od 2000 m na svakih 100 ) - ukupan broj uzoraka za razdoblje od tri mjeseca ne smije biti manji od 30

    6. Stare oznake MB marka betona Nove oznake klasa C C 25/30 25 oznacava tlacnu cvrstocu na pokusnom uzorku u obliku cilindra (N/mm = MPa ) 30 oznacava tlacnu cvrstocu na kocki

    7. Beton je viekomponentni kameni materijal Sastav : - agregat ( ispuna ) - cement ( vezivo ) - voda Kvaliteta ovisi o: - svojstvima komponenata - omjeru unutar mjeavine - nacinu mijeanja - transportu - zbijanju - njezi betona

    8. AGREGAT - prirodni kameni materijal iz nalazita ili dobiven drobljenjem (ljunak,drobljenac ) - umjetni (zgura, drobljena opeka) Agregat se prije upotrebe ispituje i mora odgovarati uvjetima iz normi HRN EN Frakcija: skup zrna odredene velicine 0/4 ,4/8, 8/16, 16/32, ( 32/63 ) Granulometrijski sastav: odnos izmedu zrna raznih velicina

    9. CEMENT -hidraulicko vezivo koje u smjesi s vodom razvija kemijsku reakciju hidratacije koja zavrava stvaranjem cementnog kamena Vrijeme vezanja- od momenta mijeanja do stupnja hidratacije pri kojem masa dobije krutost Neka od ispitivanja cementa: - pocetak i kraj vezanja (Vicatov aparat) - stabilnost obujma ( Le-Chatelierovi prstenovi) - cvrstoca - finoca mliva

    12. VODA - kemijski cista - voda iz slavine bez ispitivanja - tetne tvari ( ecer, humus,kiselina,organske masnoce,otpaci kemijskih tvornica) sprecavaju vezanje i ocvrcivanje - vode iz rijeka i bunara obavezno se moraju ispitati prema vaecim normama

    13. DODACI BETONU Aeranti - u svjeoj betonskoj masi stvaraju mjehurice i tako povecavaju otpornost na mraz Plastifikatori - poboljavaju ugradivost bet. mase Ubrzivaci pocetka vezivanja - kod mlaznog betona Ubrzivaci ucvrcivanja - dobivanje ranih pocetnih cvrstoca (skidanje oplata ) Usporivaci pocetka vezivanja - vece udaljenosti Najcece su u tekucem stanju,a ako su u prahu najprije se pomijeaju s vodom

    14. Vodocementni faktor -v/c Utjece na mnoga svojstva betona Nii vodocementni faktor daje kvalitetniji beton Cilj laboratorijskih ispitivanja naci najnii v/c a da se postigne dobra homogenizacija smjese, ugradba i zbijanje U praksi najcece v/c = 0,45-0,65

    15. Svojstva svjeeg betona Obradivost- kolicina rada potrebna da se beton zbije i ugradi u konstrukciju(veci v/c lake se ugraduje ) Konzistencija - mjera obradivosti prema kojoj Razlikujemo: - kruti zemljovlani beton - slabo plasticni beton - plasticni beton - tekuci beton

    16. Kruti - za masivne nearmirane konstrukcije visoke rane cvrstoce , malo stezanje Slabo plasticni - za konstrukcije s rjedom armaturom Tekuci - za gusto armirane konstrukcije i pumpani beton

    18. Vanjski nepovoljni utjecaji na beton - kemijski - fizicki - bioloki Trajnost betonske konstrukcije je odredena moguc- nocu penetracije agresivnih tvari u beton Korozija- kemijski procesi kao posljedica prodora agresivnih tvari Erozija mehanicko djelovanje ,habanje (bolji eruptivni agregat,manje cementnog kamena)

    19. Volumne promjene nejednako zagrijavanje unutar presjeka,prsline na povrini,ljuskanje Visoke temperature uzrokuje gubitak vode , skupljanje cem. kamena, pad cvrstoce Niske temperature mraz ,odmrzavanje,voda u kapilarama,razaranje(aeranti )

    20. PRIPRAVA BETONA Veliki broj vrsta betona ( po cvrstoci,svojstvima, po vrstama agregata,vrstama cementa ) zahtjeva sloena, tehnicki zahtjevna postrojenja za proizvodnju betona Najvecim dijelom beton se spravlja u tvornicama betona( u Evropi posebna poduzeca) Proizvodac jamci kvalitetu,dokaz potvrda o sukladnosti normama

    21. Mobilna postrojenja veliki sustavi kao eljez- nice,odravanje prometnica ( za brze interven- cije,mali kapaciteti 2-3 m/ sat ) 2. Prenosiva postrojenja na udaljenim gradilitima za velike kolicine betona( 10-25 m/sat ),veliki trokovi preseljenja Stabilna postrojenje kvaliteta,sigurnost,zatita okoline, u predgradima,sa filterima za prainu,sa prihvatom i procicavanjem otpadnih voda ( 80 -300 m/sat )

    22. Osnovni sklopovi postrojenja 1. Skladita ( agregat,cement,voda dodaci) 2. Uredaji za doziranje 3. Uredaji za mijeanje 4. Prihvat i procicavanje otpadne vode 5. Uredaji za upravljanje

    24. Skladite agregata: - otvorena ( zvijezda i sa pregradama ) - zatvorena (silosi,mogucnost grijanja) - zalihe za dva do tri dana Skladite cementa: - silosi 60 -900 tona - ne dopunjavati (mijeanje cementa ) - zaliha za tjedan

    25. Betonare sa zvijezda skladitima za agregat

    27. Uredaji za doziranje Doziranje sastojaka se vri prema Tehnickim propisima teinski,prema odredenim recepturama Agregat: svaka frakcija se posebno dozira uredajima koji mogu biti mehanicki,poluautomatski i automatski( protocne vage ) Cement: Od silosa transporterima do dozatora koji su danas uglavnom rjeene kao automatski protocni

    28. Voda : problem se javlja kod ustanovljivanja vlanosti agregata (senzori za vlanost agregata),doziranje preko vodomjera, tako da se zatvara protok kad prode zada- na kolicina Dodaci: - veu se najcece na kolicinu cementa 0,5 3 % kol. cementa - uredaji su smjeteni izmedu dozatora za vodu i mijeelice

    29. BETONARE (prema prostornom rasporedu) Raclanjene ili prizemne sa zvijezda skladitem agregata. U prizemnim tvornicama betona unutarnji tok transporta kamene sitnei je vodoravan, deponiran u pregrade po kojima se povlaci skrejper bager do dozatora iz kojih izravno dospijeva u mjealicu. Cement se iz silosa otprema u mjealicu pomocu Arhimedovog pua, pomocu kojeg se i dozira.

    30. KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa zatvorenim cilindricnim ili bunker-silosima i toranjske betonare) Zbijene sa zatvorenim bunkerima Bunker silosi imaju dozatore. Agregat do mjealice dolazi transportnim trakama. Toranjske betonare Toranjske betonare imaju tri etae. Na najvioj etai su silosi za agregat sa dozatorima i silosi za cement s Arhimedovim puem. U sredini je mjealica i upravljacko mjesto. Najnie je punjenje mjealica betonom.Zbijene sa zatvorenim bunkerima Bunker silosi imaju dozatore. Agregat do mjealice dolazi transportnim trakama. Toranjske betonare Toranjske betonare imaju tri etae. Na najvioj etai su silosi za agregat sa dozatorima i silosi za cement s Arhimedovim puem. U sredini je mjealica i upravljacko mjesto. Najnie je punjenje mjealica betonom.

    31. Uredaji za mijeanje: Prema nacinu mijeanja razlikujemo tipove mjealica : 1. GRAVITACIJSKE 2. PRINUDNE 3. DVOSTUPANJSKE 4. KONTINUIRANE

    32. GRAVITACIJSKE: -bubanj sa lopaticama koje su pricvrcene na unutarnjem platu mjeavina se die i slobodnim padom se mijea sa vodoravnim bubnjem i sa prevrtnim 15 30 o/min 0,10; 0,33; 0,5; 1m u pogledu homogenizacije ne zadovoljavaju suvremene zahtjeve (ljepljenje za unutarnju povrinu )

    33. Mjealice s prevrtnim bubnjem Mala gradilina mjealica Jedan otvor za punjenje i pranjenje Rucno prevrtanje (kotac ili poluga) Elektromotorni pogon

    34. Samohodna gravitacijska mjealica s utovarnom lopatom

    35. GRAVITACIJSKE MJEALICE ZA BETON S VODORAVNIM BUBNJEM vodoravna os mijeanja Ima dva otvora za punjenje i pranjenje Punjenje i mijeanje okretanjem u jednom smjeru, pranjenje okretanjem u drugom smjeru, pomocu preklopnog lijevka koji se umece u otvor za pranjenje. 15 o/min Dijelovi: Postolje od celicnih profila na kotacima Vodoravni bubanj Sanduk za punjenje u poloaju pranjenja Vitlo za dizanje sanduka Preklopni lijeb za pranjenje sanduka Kotlic za vodu Pogonski motor s vitlom Dijelovi: Postolje od celicnih profila na kotacima Vodoravni bubanj Sanduk za punjenje u poloaju pranjenja Vitlo za dizanje sanduka Preklopni lijeb za pranjenje sanduka Kotlic za vodu Pogonski motor s vitlom

    36. SREDNJE VELIKA MJEALICA S VODORAVNIM BUBNJEM Koristi se za prenosne gradiline betonare. Ima sita s dozatorima i transportnom trakom. 15 o/min Za uobicajene betone (2 i 3 frakcije), bez posebnih zahtjeva.Koristi se za prenosne gradiline betonare. Ima sita s dozatorima i transportnom trakom. 15 o/min Za uobicajene betone (2 i 3 frakcije), bez posebnih zahtjeva.

    37. PRINUDNE: s horizontalnom i vertikalnom osovinom na osovini vie krakova s lopaticama tanjuraste male 5-10 m/h srednje 15 -30 m/h velike 50-100 m/h 20 40 o/ min DVOSTUPANJSKE: u jednoj mjealici voda i cement u drugoj agregat sa malo vode zajedno

    38. PRISILNE MJEALICE ZA BETON- TANJURASTE S VERTIKALNOM OSOVINOM za uobicajene betone do 32 mm, vrijeme mijeanja 1-2 min, za sitnozrnate betone 2-4 min)

    39. Osovina s lopaticama vece prisilne mjealice u betonarama (horizontalna osovina, djelomicno rade gravitacijski)

    40. PRISILNE VALNE MJEALICE - za uobicajene betone do 32 mm i za krupnozrnate do 64 mm)

    41. Mijeanje: - suhe komponente agregata i cementa mijeaju se 1/2 do 2/3 vremena - dodavanje vode i mijeanje - vrijeme mijeanja u prinudnim 1,5 3 min - u zimskim uvjetima vrela voda sa agregatom 2-3 min, zatim cement 1- 2 min Procicavanje: - taloni bazeni (cicenje bagerima)

More Related