Prof. Dr. Hasan Muratović

1. Prof. Dr. Hasan Muratović UZROCI I POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE I NJENI UTJECAJI KOD NAS

2. ZAKONITOST DUGOROČNIH KRETANJA • Makroekonomski trendovi • Berze • Životni standard • Povjerenje u ekonomski sistem

3. IZVORI SADAŠNJE FINANCIJSKE I EKONOMSKE KRIZE Principijelni izvori: • Potraga za lakim visokim profitom • Veliki broj financijskih proizvoda • Dominacija finansijskog nad realnim ekonomskim sektorom • Visok životni standard bez realnog pokrića (iznad mogućnosti) • Loša kontrola banaka i drugih financ. institucija • Suviše liberalizacije u financijskom sektoru

4. Praktični izvori: • Sekuritizacija • Stvaranje utrživih dužničkih instrumenata na temelju pojedinih neutrživih oblika potraživanja i zamjena klasičnih kreditnih oblika emisijom vrijednosnih papira • Hipotekarni krediti • Zajmovi za automobile • Potraživanja od kreditnih kartica

5. Leasing potraživanja • Potraživanja po akceptnim nalozima • Sekuritizacija svih oblika kredita i ukupne aktive • Uvjet: znanje i financijska kombinatorika

6. Prvi pojavni oblici krize u SAD “Napuhani baloni” • Hipoteke • Investicijski bankari • Berze • Sve vrste kredita • Pad cijena nekretnina • Rast kamatnih stopa

7. Brzi razvoj krize • Pad povjerenja na financijskom tržištu • Propast (bankrot) nekoliko velikih banaka • Strmoglavljenje berzi • Pokušaji državnih intervencija • Odustajanje od liberalne ekonomije (pad totalno liberaliziranog ekonomskog koncepta)

8. Prve kratkoročne posljedice i akcije: • Zasjedanje vlada • Smanjenje kvaliteta života • Analiza upravljanja bankama i korporacijama • Kako pojačati superviziju? • Realni sektor – oslonac stvarnog preokreta • Subvencije – prvi pokušaj spašavanja od sloma • TARP – Troubled Assets Relief Programm • Garancije štednje, posuđivanje, osiguranje likvidnosti • “Paketi podrške” • Samiti (G-20, EU, ...)

9. Dalje posljedice i akcije • Jačanje regulative – financijska supervizija • Jačanje transparentnosti • Novo upravljanje rizikom • Jačanje međunarodne suradnje • Nove strukture upravljanja • Jače korištenje kreditnih rejtinga

10. GENERALNI UTJECAJI KRIZEGENERIRANJE NOVIH KRIZNIH SEGMENATA Pad potražnje – prodaje Pad proizvodnje, pad trgovine Pad zaposlenosti Pad uplate poreza i doprinosa Pad izvoza i uvoza Smanjenje budžeta na svim nivoima Povećanje socijalnih problema i tenzija Nekontrolirana ponašanja

11. Rezultati državnih intervencija • Štampanje novca • Povećanje inflacije • Protekcionizam • Rušenje međunarodnog ekonomskog sistema • Spašavanje banaka (a ne privrede)

12. UTJECAJ SVJETSKE KRIZE NA BIH Direktni utjecaji: • Bankarski sistem oslonjen na strane banke (85%) • Otežan pristup međunarodnim tržištima novca (Federacija traži izlaz iz krize zaduženjem u inozemstvu) • Potencijalni problemi likvidnosti banaka • Usporenje ekonomskog rasta • Smanjenje kreditiranja privrede i građana • Gubitak zbog držanja novca van banaka (izvlačenje gotovne iz banaka) • Usporenje direktnog stranog investiranja • Usporenje privatizacije (prodaje poduzeća) • Pad ekonomskih performansi, psihološki i socijalni aspekti

13. Indirektni utjecaji • Strogi uvjeti kreditiranja • Promjene (povećanje) kamatnih stopa • Pad potražnje • Rizici financijske nestabilnosti • Povećanje nelikvidnosti (od poduzeća do države) • Povećanje deficita tekućeg računa (spoljni debalans) 2007 deficit je iznosio 13% BDP, trgovinski deficit oko 10 milijardi • Povećana inflacija (2007-4,9%, 2008-8%) • Novi režim trgovine zbog pridruživanja EU.

14. Karakteristični podaci Banke Banke u državnom vlasništvu 2000 2008 19 2

15. Karakteristični financijski pokazatelji • DSI 2,9 milijardi • Doznake iz inozemstva 2,7 milijardi • Krediti iz inozemstva 4,7 milijardi • Trgovinska razmjena 10,0 milijardi

16. Osnovni makroekonomski podaci • Devizne rezerve 7,2mlrd KM • Prosječna plaća (avgust 08) 764 KM • Nezaposlenost 23,40% (42%) • Inflacija 10/2007 – 10/2008 7,95% • Javni dug 3,9 mlrd KM • Ukupan dug 7,8 mlrd KM • Spoljnotrgovinski deficit 10,00 mlrd KM • Nisko zaduženje – mogućnost zaduživanja

17. Šta se može učiniti? • Ne trošiti više nego što imamo. • Promijeniti način života i privređivanja. • Zaustaviti pad privrede održati i razvijati proizvodnju. • Smanjiti opću i osobnu potrošnju • Održavati, pomagati, stimulirati, subvencionirati i razvijati realni sektor ekonomije • Razvijati elektro-energetski sektor i kapacitete • Ubrzavati privatizaciju

18. Aktivirati dio deviznih rezervi za razvoj • Aktivirati i na sve načine pomoći poljoprivredu • Subvencionirati i na druge načine pomagati izvoz • Napraviti efikasnijim i manje rastrošnim javna poduzeća • Kreirati novu (privremenu) socijalnu politiku i zaštitu • Promijeniti sistem plaća u državnim institucijama i javnim poduzećima

19. Subvencionirati kamate za mala i srednja poduzeća • Subvencionirati razvojne projekte (i povrat kredita) • Dati poticaje industriji obuće i tekstila • Rebalansirati budžete 2x godišnje • Odlagati sve investiranje osim produktivnog (zapošljavanja) • Obrazovati mlade za industrijska-proizvodna zanimanja

20. Orjentirati se na unapređenje vlastitog (mini) sistema. Ne uzdati se u centralni – viši sistem. • Požuriti sa koncesijama • Proizvoditi i “na malo” • Stvoriti nove izvore za budžet • Prodati nepotrebno • Zadužiti se

21. Šta će se dalje događati? • Nikad niko nije predvidio razvoj na duži rok sa sigurnošću. • Predviđanja se baziraju na ekstrapolacijama (pretpostavkom da zakonitosti poznatog vrijede za nepoznato) • Optimisti i pesimisti ekstrapoliraju različito • Postoji pozitivni i negativni trendovi • Teško je predvidjeti koji od njih će dominirati • Mintzberg “Ovo je vrijeme herojskog menadžmenta” Hrabri, uporni, odani poslu i odlučni jedino mogu stalno unapređivati sisteme”

22. Dugoročne posljedice • Promjenit će se svjetski ekonomski poredak • Liberalizacija u dosadašnjem obliku će nastati • Promjenit će se financijski sistem • Drugačije ćemo živjeti • Proizvodnja će dobiti na značaju – realni sektor • Kriza će se smiriti u dužem periodu • Doći će do nove krize i sloma u drugom dužem periodu. • “Na dugi rok svi ćemo biti mrtvi”.