John Rawls

1. John Rawls

2. Bilješka o Johnu Rawlsu • John Rawls (1921-2002), rođen u Baltimoreu • Američki filozof, od 1964. profesor političke filozofije na Sveučilištu Harvard • Jedan od najutjecajnijih američkih političkih filozofa 20.st • Posebno su značajni su njegovi prinosi liberalnoj političkoj filozofiji • Najznčajnija djela: • A Theory of Justice (1971) • Political Liberalism (1993) • The Law of Peoples (1999)

3. John Rawls on-line http://www.policylibrary.com/rawls/ http://en.wikipedia.org/wiki/John_Rawls http://sun3.lib.uci.edu/~scctr/philosophy/rawls.html http://www.erraticimpact.com/~20thcentury/html/john_rawls.htm http://cepa.newschool.edu/het/profiles/rawls.htm http://oak.cats.ohiou.edu/~piccard/entropy/rawls.html http://web.inter.nl.net/users/Paul.Treanor/rawls.html

4. John Rawls Politički liberalizam Kruzak, Zagreb, 2000. Raščlamba: Anđelko Milardović travanj 2006. Predmet ove raščlambe je I. predavanje Fundamentalne ideje

5. 1. Postavljanje dvaju fundamentalnih pitanja • Na početku predavanja Rawls izbjegava definiciju političkoga liberalizma. Definiciju ne smatra osobito korisnom pa se počinje «s prvim fundamentalnim pitanjem o političkoj pravednosti u demokratskom društvu, naime s pitanjem o tome koja je najprikladnija koncepcija pravednosti za specificiranje pravičnih uvjeta društvene kooperacije među građanima shvaćenim kao slobodnim i jednakim te kao u potpunosti kooperirajućim pripadnicima društva tijekom cjelokupnog života, od jedne generacije do slijedeće» (str.3.) • Drugo je pitanje o toleranciji jer je svako društvo obilježeno pluralizmom doktrina i svjetonazora • On govori o razložnom pluralizmu kao neizbježnom ishodu «slobodnih institucija» (str.3.)

6. 1. Postavljanje dvaju fundamentalnih pitanja • Izostalo je suglasje glede načina «na koji bi osnovne institucije ustavne demokracije trebale biti uređene želimo li da zadovolje pravične uvjete kooperacije među građanima shvaćenima kao slobodnim i jednakim». (str.4.) • Rawls: «To je vidljivo i u duboko suprostavljenim idejama o tome kako vrijednosti slobode i jednakosti najbolje izraziti u osnovnim pravima i slobodama građanina tako da odgovaraju zahtjevima slobode i jednakosti.» (str.4.) • Dva su načela pravednosti: »Svaka osoba ima pravo na u potpunosti adekvatnu shemu jednakih prava i sloboda koja je spojiva s istom shemom za sve, a u toj shemi jednakim političkim slobodama, i samo tim slobodama, valja tumačiti njihovu pravičnu vrijednost. Društvene i ekonomske nejednakosti trebaju zadovoljiti dva uvjeta: prvo, trebaju se odnositi na službe i položaje dostupne svima pod uvjetima pravične jednakosti mogućnosti; drugo, trebaju biti od najveće koristi za najlošije stojeće članove društva» (str.5.)

7. 1. Postavljanje dvaju fundamentalnih pitanja • Sadržaj koncepcije pravednosti određen je trima obilježjima: • specifikacijom osnovnih prava, sloboda i mogućnosti • dodjeljivanjem posebnog prvenstva tim pravima, slobodama i mogućnostima • mjerama koje svim građanima osiguravaju adekvatna univerzalna sredstva za djelotvorno korištenje njihovim slobodama i mogućnostima (str.5/6) • Dva načela pravednosti. Rawls kaže da oni izražavaju egalitaristički liberalizam na trima elementima: • jamstvo pravične vrijednosti političkih sloboda, tako da one nisu samo formalne • pravična (i opet ne samo formalna) jednakost mogućnosti • takozvano načelo razlike koje kaže da društvene i ekonomske nejednakosti koje se odnose na položaj i službe trebaju biti tako uređene da su, bez obzira na razinu tih nejednakosti - bila ona velika ili mala - na najveću korist najlošije stojećih članova društva.» (str.6.)

8. 1. Postavljanje dvaju fundamentalnih pitanja • Pravednost kao pravičnost. Rawls: cilj pravednosti kao pravičnosti, prema tome, praktičan je - ona sebe prikazuje kao koncepciju pravednosti koju mogu dijeliti građani kao osnovu argumentiranog, informativnog i voljno političkog sporazuma. Ona izražava njihov javni i politički um» (str.8.) • Politički liberalizam «tako traži političku koncepciju pravednosti za koju se nadamo da može zadobiti potporu preklapajućeg konsenzusa razložnih vjerskih, filozofskih i moralnih doktrina u društvu koje je njome regulirano» (str.9.). Na kraju on je upravljen takvoj koncepciji pravednosti kao «samostalnom gledištu» (str.9.)

9. 2. Ideja političke koncepcije pravednosti • Tri obilježja ove ideje: • Prvo obilježje. Moralna koncepcija društvenih i političkih institucija • Drugo obilježje. Prikazana je kao samostalno gledište. • Treće obilježje političke koncepcije pravednosti. Izražavanje njezina sadržaja u obliku «fundamentalnih ideja koje se shvaćaju kao implicitne u javnoj političkoj kulturi demokratskog društva» • Što obuhvaća javna kultura? Političke institucije ustavnog režima te javne tradicije i njihove interpetacije

10. 2. Ideja političke koncepcije pravednosti • Pravednost kao pravičnost ističe Rawls zastupa «ideju društva kao pravičnog sustava kooperacije tijekom vremena, od jedne generacije do slijedeće» (str.13.) • Nju prate ideja kooperativnih građana kao jednakih osoba i ideja dobro uređenog društva utemeljen na pravednosti. Te se ideje mogu razraditi u političkoj koncepciji pravednosti koja mora biti poduprta «preklapajućim konsenzusom» • Rawls predviđa vremenitost takvoga konsenzusa koji će se «vjerojatno održati generacijama» • Misli se na konsenzus među raziličitim doktrinama, tradicijama i svjetonazorima.

11. 3. Ideja društva kao pravičnog sustava kooperacije • Ta će se ideja održavati «tijekom vremena od jedne generacije do slijedeće» • Ova ideja ima tri elementa: • Upravljanje javno priznatih pravila i procedura • Ideja pravičnih uvjeta kooperacije s reciprocitetom • Svaki sudionik kao osoba ima racionalni interes ili dobro • Rawls pokušava odrediti osobu kao građanina i kooperirajućeg pripadnika društva tijekom cijelog života. • Građani su slobodne i jednake osobe • Osobama pripisuje dvije moralne moći povezane s idejom društvene kooperacije: osjećaj pravednosti i «sposobnost za neku koncepciju dobra» (str.17.)

12. 4. Ideja izvornog položaja • Rawls razlikuje tri stajališta. «Važno je razlikovati tri stajališta: stajalište stranaka u izvornom položaju, stajalište građana u dobro uređenom društvu i, konačno, stajalište nas samih - Vas i mene koji razrađujemo pravednost kao pravičnost te je ispitujemo kao političku koncepciju pravednosti» (str.25.) • Prva se dva stajališta inherentna su koncepciji pravednosti kao pravičnosti. Treće stajalište je stajalište «kojeg valja procijeniti pravednost kao pravičnost i zapravo svaku drugu političku koncepciju» (str.25.)

13. 5. Politička koncepcija osobe • Građani su slobodni, ali po čemu? Po tome «što sebe i druge shvaćaju kao one koji posjeduju moralnu moć da imaju neku koncepciju dobra» (str.26.) • Građani imaju pravo svojim institucijama postavljati zahtjeve • Građani moraju preuzeti odgovornosti kao slobodne osobe • Osobe su slobodne na osnovu osjećaja moralne osobnosti i sposobnosti osjećaja pravednosti

14. 6. Ideja dobro uređenog društva • Dobro uređeno društvo znači tri stvari: • Prvo, društvo u kome svatko zna da svatko drugi prihvaća upravo ista načela pravednosti • Drugo, uskladba društvenih i političkih institucija po načelu kooperacije • Treće, njegovi građani imaju moralno djelotvoran osjećaj pravednosti te tako općenito postupaju u skladu s glavnim institucijama društva koje smatraju pravednim. • Politička kultura demokratskog društva počiva na trima činjenicama: • raznolikosti svjetonazora, doktrina • zajedničko razumijevanje oko jedne doktrine «može se održavati samo ugnjetavalačkom upotrebnom državne moći» (str.33.) • demokratski režim političkom legitimacijom građana

15. 7. Niti zajednica niti udruga • «Dobro uređeno demokratsko društvo nije niti zajednica niti, općenitije udruga» (str.36.) • Razlike: • demokratsko društva jednako potpuni i zatvoreni društveni sustav. Ono je potpuni sustav po tome što je »samodostatan i ima mjesto za sve glavne svrhe ljudskog života» (str.36.). Rođeni smo u društvu u kojem provodimo cijeli život dok u udruge ulazimo • društvo nema krajnjih «ciljeva i svrha na način na koji ih osobe ili udruge imaju» (str.37.) • društvo nije udruga jer udruge svojim članovima daju različite uvjete ovisno o njihovim doprinosima društvu • «Iako dobro uređeno društvo nije udruga, ono nije ni zajednica ako pod zajednicom mislimo društvo kojim upravlja neka zajednička obuhvatna vjerska, filozofska ili moralna doktrina. Ta je činjenica ključna za ideju javnog uma dobro uređenog društva» (str.38.)

16. 8. O upotrebi apstraktnih koncepcija • Rawls na kraju prvog predavanja iznaša se izložene koncepcije, • Te su koncepcije: • koncepocija političke pravednosti • tri fundamnetalne ideje: koncepcija društva kao pravičnog sustava društvene kooperacije tijekom vremena. Ta koncepcija ima dvije popratne ideje: a) politička koncepcija osobe kao slobodne jedinke i b) politička koncepcija dobro uređenog društva. • Imamo i dvije ideje koje se koriste kako bi se prikazala pravednost kao pravičnost: koncepcija osnovne strukture i izvornog položaja.

17. 8. O upotrebi apstraktnih koncepcija • Nakon iznijetih koncepcija i njihovih sveza Rawlas kaže da su dovoljan tri uvjeta da bi neko društvo bilo pravično: • struktura društva regulirana političkom idejom pravednosti • ta je koncepcija žarište «preklapajućeg konsenzusa razložnih obuhvatnih doktrina» • javna rasprava u kontekstu iskustava i temeljne opravdanosti «vodi se u svjetlu političke koncepcije pravednosti • Ovaj kratki sažetak karaktrizaira politički liberalizam i način na koji on razumije ideal ustavne demokracije» (str.39.) • Rawlsow postupak objašnjenja političkoga liberalizma ne kreće od definicije već objašnjenja koncepcije pravednosti kao samostalne koncepcije utemeljene na nekoliko ideja.