RAZVOJ GLAZBE UZ PUTEVE ČAJA

1. RAZVOJ GLAZBE UZ PUTEVE ČAJA

2. GLAZBA KINE

3. KAO OSTALE UMJETNOSTI I GLAZBA SE TAKOĐER NJEGOVALA U DREVNOJ KINI • UZ RITUALE ISPIJANJA ČAJA UJEDNO SE IZVODILA GLAZBA KAKO VOKALNA TAKO I INSTRUMENTALNA • NA ŽALOST ZVUČNIH ZAPISA NEMAMO, ALI IMAMO DOSTA REPLIKA STARIH GLAZBALA KOJA SU NASTALA PRIBLIŽNO UZ NASTANAK ČAJA

4. STARA GLAZBALA KINE3000 god. pr.Krista

5. GU QIN Nastao u Kini prije 5000 god Smatrao se plemenitim glazbalom i važnim sastavnim dijelom svakodnevnog života Čuveni ideolog i pedagog Konfucije svirao ovo glazbalo, te skladao za njega Glazbalo GU QIN ima bogatu sposobnost izražavanja Glazbom na GU Qin glazbenici su dočaravali razne čovjekove osjećaje i prirodne ljepote Koristilo se Kao solističko, komorno i prateće glazbalo

6. CHENG ILI SHENG Smatra se da je ovo glazbalo nastalo ca.2700.god pr.Krista,te da ga je izumio kineski car Nyn Kwa To je puhaće glazbalo koje koristi princip vibracije trske, što je osnova za proizvodnju zvuka kod današnje harmonike Ovo glazbalo ima između 13 i 24 cijevi bambusa različitih dužina,rezonantnu kutiju i pisak

7. GLAZBA TIBETA2000 god. pr.Krista

8. NARODNA GLAZBA Tibetski napjevi su često bili građeni na pentatonici(5.tonova) Vrlo su bile raširene radne pjesme koje pjevaju naizmjenično dva pjevača Posebnu pozornost zaslužuju pjesme povezane svadbenim ritualom Važnu ulogu igra epska pjesma u čijem je središtu legendarni junak Gesar (tibetski kralj i junak) Izvode se i kazališne igre s komičnim temama u vrijeme narodnih svjetkovina Popularno je narodno gudačko glazbalo s 3,4 ili 6 žica – SAGRA – SAN ILI K”OPON kojeg su svirali putujući prosjaci

9. NARODNO GUDAČKO GLAZBALO TIBETA SAGRA – SAN

10. OBREDNA GLAZBA U LAMAISTIČKIM OBREDIMA GLAZBA JE BITAN DIO RASKOŠNOG I SLOŽENOG RITUALA NOSIOCI OBREDNE GLAZBE SU REDOVNICI,KOJI OD RANE MLADOSTI UČE RECITIRANJE SVETIH TEKSTOVA PREMA TONSKIM SNIMKAMA RAZLIKUJEMO DVIJE GLAVNE SKUPINE LAMAISTIČKOG KULTURNOG PJEVANJA: A)SOLISTIČKA RECITACIJA (jedan izvođač) B) ZBORNA DEKLAMACIJA(više izvođača)

11. GLAZBALA KOJA SU SE SVIRALA U OBREDNOJ GLAZBI TRUBLJE OD LJUDSKE BEDRENE KOSTI: RKAN – GLIN BUBNJEVI – KLEPETALJKE OD LUBANJA I KOŽE ONIH KOJI SU UMRLI NEPRIRODNOM SMRĆU I dr. SLIČNA GLAZBALA

12. GLAZBA JAPANA U 12. stoljeću

13. KAO ŠTO JE JEDAN JAPANSKI MONAH PRENIO ČAJ IZ KINE, TAKO SU I ELEMENTI GLAZBE PRENEŠENI IZ KINE U JAPAN,ZATO ŠTO SU JAPANSKI GLAZBENICI IŠLI STUDIRATI GLAZBU U KINU • ZA DVORSKU GLAZBU OKO 12. st. OPĆI JE NAZIV GAGAKU ŠTO ZNAČI ELEGANTNA I OTMJENA GLAZBA

14. GAGAKU • OBUHVAĆALA JE STAROJAPANSKU I PLESNU UMJETNOST • ORKESTRALNU GLAZBU UNESENU U JAPAN IZ OSTALIH AZIJSKIH KRAJEVA, OSOBITO KINE • NAJNOVIJU VOKALNU JAPANSKU GLAZBU • U XII.st.KADA SE JAVLJAJU PRVI ZNACI FEUDALNOG UREĐENJA,U GLAZBENOM STVARALAŠTVU DOLAZI DO RASCJEPA • UZ GAGAKU POJAVLJAJU SE ZOGEI(MJEŠANJE UMJETNOSTI)CHANSONI S PLESOVIMAKOJI SU ODUŠEVLJENO PRIHVATILI I SAMI DVORJANICI

15. IZVOĐAČI GAGAKU GLAZBE

16. RUSKA GLAZBA U 13. STOLJEĆU

17. UVOD U GLAZBU 13. st. SVJETOVNA DUHOVNA NARODNA

18. SVJETOVNA GLAZBA DO 13.ST. • UKIJEVSKOJ RUSIJI GLAZBENA UMJETNOST IGRALA JE ZNATNU ULOGU U RAZLIČITIM PRIREDBAMA • U SVOJIM DOMOVIMA FEUDALCI SU ČESTO UZDRŽAVALI ANSAMBLE SVIRAČA I PJEVAČA KOJI NISU SAMO POTJECALI IZ RUSIJE NEGO I IZ DRUGIH SUSJEDNIH ZEMALJA • U 11.st. I U RUSIJI SE STVARA TIP PUTUJUĆEG PJEVAČA SKOMOROHA,KOJIJAKO PODSJEĆA NAEUROPSKOG ŽONGLERA • I SKOMOROHE JE TAKOĐER CRKVA PROGONILA KAO I ŽONGLERE NA ZAPADU

19. DUHOVNA GLAZBA • BOGOSLUŽJE NA KIJEVSKOM DVORU BILO JE DO 13.st.DVOJEZIČNO NA GRČKOM I STAROSLAVENSKOM • RAZVIJAJU SE DVIJE VRSTE CRKVENOG PJEVANJA: a)ZNAMENI RASPJEV(SILABIČKE GRAĐE) b)KONDAKARNO PJEVANJA(MELIZMATIČKE GRAĐE)

20. U 13. STOLJEĆU KIJEVSKA RUSIJA SE PRETVARA U NIZ SAMOUPRAVNIH JEDINICA IZ KOJIH NASTAJE VELIKA MALA I BIJELA RUSIJA

21. NARODNA GLAZBA U 13.st. U NARODU SE STVARAJU VELIČANSTVENE EPSKE PJESME NAZVANE BILINE • BILINE SU SE RECITIRALE NA JEDNOSTAVNOJ MELODIJSKOJ LINIJI KRATKOG OPSEGA, UZ NEPREKIDNO PONAVLJANJE OSNOVNE MELODIJSKE FORMULE(kao kod naših guslara) • JAVLJAJU SE LOKALNE PJEVAČKE ŠKOLE S POSEBNIM NAČINIMA IZVOĐENJA • MEĐU RUSKIM GRADOVIMA ISTIČE SE NOVOGORAD • SKOMOROHI SE USAVRŠAVAJU U SVOJIM VJEŠTINAMA, BAVE SE KAZALIŠTEM LUTAKA, A KULTIVIRAJU I INSTRUMENTALNU GLAZBU OSOBITO NA GUSLIMA I GUDOKU

22. GUDOK I GUSLI

23. GLAZBA KAZAHSTANA U 13.STOLJEĆU

24. DREVNI GRADOVI TARAZ I HAZRAT – e TURKESTAN BILI SU VAŽNE POSTAJE NA PUTU SVILE KOJI SU POVEZIVALI ISTOK I ZAPAD,TAKO I ZASIGURNO I BITNE POSTAJE ŠIRENJA ČAJA NA OVE PROSTORE • POLITIČKA INTEGRACIJA KAZAHSTANA POČINJE TEK S INVAZIJOM MONGOLA U 13.stoljeću

25. TRADICIONALNA GLAZBALO KAZAHSTANA DOMBRA

26. DOMBRA ILI DOMBURA • TRADICIONALNO TRZALAČKO GLAZBALO IZDUŽENOG VRATA S OBIČNO DVIJE ŽICE • POTJEČE OD PERZIJSKOG NAZIVA “TANBUR” KOJI SE KORISTIO OD 3.st. prije KRISTA NA PODRUČJU MEZOPOTAMIJE • OVISNO O REGIJI GDJE SE SVIRA, DOMBRA SE RAZLIKUJE PO IZGLEDU I NAČINU SVIRANJA • KAZAŠKA DOMBRA, IMA POLJA I SVIRA SE TRZANJEM ILI PREBIRANJEM PO ŽICAMA • ZAPADNA DOMBRA IMA UŽI VRAT I 14 DO 17. POLJA • ISTO GLAZBALO KORISTI SE U TRADICIJI TATARA I BAŠKIRA

27. GLAZBA NIZOZEMSKE U VRIJEME DOLASKA ČAJA ca.1610 Tea clliper

28. U NIZOZEMSKOJ SE POČINJU RAZDVAJATI RAZVOJNI PUTEVI GLAZBE • JUŽNE PROVINCIJE DOLAZE POD UTJECAJ FRANCUSKE I DIJELOM TALIJANSKE GLAZBE • U SJEVERNOM DIJELU NIZOZEMSKE PREVLADAVAJU UTJECAJI NJEMAČKE GLAZBE

29. SKLADATELJI DUHOVNE GLAZBE BAROKNI KONCERTNI STIL UVODE U CRKVENU GLAZBU: a)LAMBERT PIETKIN b)PIERRE LAMALLE c)PIERRE ANTONIE FIOCCO

30. INSTRUMENTALNA GLAZBA • GLAZBA ZA GLAZBALA S TIPKAMA RAZVIJA SE BOGATIJE I S VIŠE ORIGINALNOSTI OD DUHOVNE VOKALNE GLAZBE • SKLADATELJI KOJI NJEGUJU OVU GLAZBU: • a)CHARLES GUILLET • b)LAMBERT CHAUMNOT • c)ABRACHAN VAN den KERCKHOVEN

31. ČEMBALO

32. RAZVOJ GLAZBENO SCENSKIH VRSTA • GLAZBENO SCENSKA DJELATNOST ZAPOČINJE IZVEDBAMA BALETA FRANCUSKOG TIPA • 1650.god U BRUXELLESU IZVODI SE PRVA TALIJANSKA OPERA “PUTUJUĆI ODISEJ NA KIRKINOM OTOKU” • 1681.god. OTVARA SE PRVO JAVNO OPERNO KAZALIŠTE

33. U NEOVISNIM SJEVERNIM PROVINCIJAMA KALVINIZAM I REPUBLIKANSTVO DALI SU GLAZBENOM ŽIVOTU 17.st.JEDNOSTAVNIJI GRAĐANSKI KARAKTER • VELIK PROCVAT DOŽIVLJAVA MUZICIRANJE NA INTERNIM PRIREDBAMA MUZIČKIH KOLEGIJA SASTAVLJENIH OD PROFESIONALNIH GLAZBENIKA I AMATERA • NA TIM SE KONCERTIMA NJEGUJE ISPRVA VOKALNA I INSTRUMENTALNA GLAZBA, A POSLIJE 1650. SAMO INSTRUMENTALNA

34. GLAZBA ENGLESKE I FRANCUSKEca.1610 god. • U DOBA DOLASKA ČAJA U OVE DRŽAVE IMAMO MNOGOBROJNE GLAZBENE ZAPISE, TJ.PREGRŠT ZAPISANIH I SAČUVANIH SKLADBI • UGLAVNOM ŠTO SE TIČE RAZVOJA GLAZBE I SAMIH GLAZBENIH VRSTA TE GLAZBALA, NALAZIMO SLIČAN TIJEK RAZVOJA KAO I U NIZOZEMSKOJ • DOBA BAROKA JE JEDNO OD NAJPLODNIJIH RAZDOBLJA U KOJEM SE RAZVIJA, KAKO VIŠEGLASNA INSTRUMENTALNA GLAZBA TAKO I GLAZBENO SCENSKE VRSTE ( OPERA )

35. AMERIČKA GLAZBA • OTKRIVANJEM I NASELJAVANJEM AMERIKE, DOLAZI DO SPAJANJA GLAZBE RAZNIH EUROPSKIH I DOMORADAČKIH NARODA • S NASILNIM DOVOĐENJEM CRNACA IZ AFRIKE KAO ROBOVA, DOLAZI DO STAPANJA POSTOJEĆE GLAZBE S NOVIM AFRIČKIM GLAZBENIM ELEMENTIMA • KRAJEM 19.st. i POČETKOM 20. st.NASTAJE NOVA VRSTA GLAZBE - JAZZ

36. POSTOJE TAKOĐER DOSTA SKLADBI KOJE IMAJU TEMATIKU ČAJA • POSLUŠAJMO ZA KRAJ JEDNU SKLADBU KOJA DOLAZI IZ JAZZ GLAZBE: NAT KING COLE “TEE FOR TWO”

37. ČAJ ZA DVOJEMILJENKO BENGEZA (28.03.2012.)

38. LITERATURA • W. MAURER – ACCORDION • MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA 1-3 – Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod 1971. • JOSIP ANDREIS - POVIJEST GLAZBE – Novi Sad, Nolit 1990 god. • internet