130 likes | 263 Views
AKTUALNI TRENUTAK U MARIKULTURI, RIBARSKE LUKE, ISKRCAJNA MJESTA ZA RIBU. 13. SUSRETI RIBARA HOK-e Vodice 16 - 18. 10. 2008. Antun Pavlović Ceh za ribarstvo i marikulturu HOK-e. STRATEGIJA I NACINALNI PROGRAM RIBARSTVA DONESENI 2002 i 2003.G.
E N D
AKTUALNI TRENUTAK U MARIKULTURI,RIBARSKE LUKE,ISKRCAJNA MJESTA ZA RIBU 13. SUSRETI RIBARA HOK-e Vodice 16 - 18. 10. 2008. Antun Pavlović Ceh za ribarstvo i marikulturu HOK-e
STRATEGIJA I NACINALNI PROGRAM RIBARSTVA DONESENI 2002 i 2003.G. • Ovim dokumentima bilo je predviđeno da će se u Hrvatskoj do 2010. godine uzgojiti: • ŠKOLJAKA (Kamenice i dagnje) 20.000 t • BIJELE RIBE (Lubin i komarča) 10.000 t • TUNA 5.000 t
OSTVARENA GODIŠNJA PROIZVODNJA U MARIKULTURI DO 2008. GODINE • ŠKOLJKE (kamenice i dagnje) oko 4.000 t • BIJELA RIBA (lubin i komarča) oko 4.000 t • TUNA oko 6.000 t U ovoj proizvodnji učestvuje ukupno registriranih: 138 uzgajivača školjaka 32 uzgajivača bijele ribe 8 uzgajivača tuna
AKTERI I PROIZVODNJA U MARIKULTURI PO ŽUPANIJAMA 1. Dubrovačko-neretvanska županija - Školjke 102 - proizvodnja oko 3.000 t - Bijela riba 5 – proizvodnja oko 400 t 2. Splitsko-dalmatinska županija - Školjke 2- proizvodnja 50 t - Bijela riba 11 - proizvodnja 900 t - Tune 4 – proizvodnja oko 2.500 t 3. Šibensko kninska - Školjke 18 - proizvodnja 500 t - Bijela riba 2 – proizvodnja oko 100 t
PRAVNI SUBJEKTI U MARIKULTURI PO ŽUPANIJAMA 4. Zadarska županija - Školjke 5 – proizvodnja oko 100 t - Bijela riba 11 – proizvodnja oko 2.000 t - Tune 4 – proizvodnja oko 3.500 t 5. Primorsko goranska županija - Bijela riba 1 – proizvodnja oko 100 t 6. Istarska županija - Školjke 11- proizvodnja oko 500 t - Bijela riba 2 – proizvodnja oko 300 t
PREDNOSTI MARIKULTURE • POVIJESNA TRADICIJA • IZUZETNA ČISTOĆA MORA I PODMORJA • ZNAČAJNO SMANJENJE RIBLJEG FONDA U MORU
NEDOSTACI U MARIKULTURI • U tranzicijskom vremenu se uvode (propisi i standardi EU), a da se istovremeno nisu stvorili uvjeti za provođenje tih pravila u poslovanju, • Nemamo potrebnu infrastrukturu i suprastrukturu • Nedostaju kontrolni mehanizmi u cjelokupnom ribarstvu, a naročito u prometu ribe i školjaka, • Školjke iz Hrvatske se još uvijek ne mogu izvoziti u EU, • Nema mrjestilišta za školjke, osim eksperimentalno • Još nije primijenjeno integralno upravljanje obalnim područjima u kojima marikultura imaju svoje mjesto. • Neujednačena educiranost svih aktera u marikulturi
UZROCI • Neorganizirano tržište ribe i školjaka iz uzgoja • Uzgajivači se sami snalaze kako znaju i umiju pa zato danas i nemamo točnih podataka, posebno u uzgoju školjaka. • Nepotpuni prostorni planovi • Nepovezanost planiranih površina za marikulturu s pratećom obalnom infrastrukturom.
PRIJETNJE • Standardi za izvoz školjka na EU tržište još nisu uspostavljeni • Nametnici i predatori na školjkama predstavljaju veliku opasnost u uzgoju • Obraštaji i pregusti nasadi na pojedinim lokalitetima u školjkaštvu čine uzgoj neisplativim • Administrativne teškoće u dobivanju dozvola za grdnju otpremnih i purifikacijskih centara (SAPARD????) • Moguće ukidanje poticaja nakon ulaska u EU • Izrada studije utjecaja na okoliš za uzgajališta riba manja od 50 tona godišnje dovodi u pitanje buduću opstojnost malih uzgajališta
PRILIKE • Uvođenje interne kontrole kvalitete u uzgoju i prometu ribe i školjaka • Izrada prepoznatljivosti (BRANDA) i drugih različitih oznaka kvalitete (zaštićeno zemljopisno porijeklo, oznaka izvornosti i oznaka tradicionalnog ugleda) posebno za malostonsku kamenicu • Uzgoj novih vrsta • Novi izvori financiranja u okvirima EU?
RIBARSKE LUKE I ISKRCAJNA MJESTA ZA RIBU • RIBARSKU LUKU SA VELETRŽNICOM RIBE TREBALA BI IMATI SVAKA PRIMORSKA ŽUPANIJA. • RIBARSKE LUKE TREBA ORGANIZIRATI I KAO OBALNU INFRASTRUKTURU ZA POTREBE MARIKULTURE KOJA U BUDUĆNOSTI IDE PREMA OTVORENOM MORU I SVE VEĆIM BRODOVIMA
N E D O S T A C I • Propisani su uvjeti kojima moraju udovoljavati iskrcjna mjesta unutar pojedinog lučkog područja, ali nije definirano kako to realizirati • Isprepliću se razne nadležnosti bez obaveza suradnje do uspjeha. • Propisani su i uvjeti za prvu prodaju ribe (u odobrenim objektima; sabirni centri za ribu, otkupne stanice, veletržnice ribom, ribarnice i sl.), ali opet nedostaje tko organizira ili tko gradi ove odobrene objekte.
Z A K L J U Č A K • BIOLOŠKI OBNOVLJIVE ZALIHE (RIBA I DRGI ORGANIZMI) PREDSTAVLJAJU NACIONALNO BOGATSTVO ZA RAZVOJ SVIH DJELATNOSTI KOJE SE NA TO NADOVEZUJU ZATO • U STRATEGIJI RIBARSTVA IZMJENITI, UMJESTO DO 2010. DO ULASKA HRVATSKE U EU. • U TOM CILJU VLADA RH TREBA IZRADITI NOVI PROGRAM RAZVOJA RIBARSTVA KOJI UKLJUČUJE SVE NADLEŽNE RAZINE I UTVRĐUJE ODGOVORNOSTI SVIH ZADUŽENIH NOSITELJA • PROGRAM ZADUŽUJE SVE POTREBNE RAZINE UPRAVLJANJA ZA IZGRADNJU CJELOKUPNE RIBARSKE INFRASTRUKTURE • POTREBNO JE USPOSTAVTI JEDINSTVEN SUSTAV UPRAVLJANJA ZA ULOV, UZGOJU I PROMETU RIBE I ŠKOLJAKA (npr. KROZ IUOP JADRANA)