1 / 49

INTELEKTUALNA SLOBODA I KNJIŽNICE

Aleksandra Horvat Katedra za bibliotekarstvo Filozofski fakultet u Zagrebu. INTELEKTUALNA SLOBODA I KNJIŽNICE. Sadržaj. intelektualna sloboda kao ljudsko pravo intelektualna sloboda i knjižnice IFLA i intelektualna sloboda Vijeće Europe izgradnja zbirki

fuller
Download Presentation

INTELEKTUALNA SLOBODA I KNJIŽNICE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Aleksandra Horvat Katedra za bibliotekarstvo Filozofski fakultet u Zagrebu INTELEKTUALNA SLOBODA I KNJIŽNICE

  2. Sadržaj intelektualna sloboda kao ljudsko pravo intelektualna sloboda i knjižnice IFLA i intelektualna sloboda Vijeće Europe izgradnja zbirki slobodan pristup el. izvorima akademske knjižnice zaštita privatnosti

  3. Intelektualna sloboda sloboda mišljenja sloboda govora sloboda promicanja ideja i uvjerenja

  4. Razvitak ideje o pravu pojedinca na slobodno mišljenje i govor Magna charta libertatum, 1215. Ivan bez zemlje priznaje plemstvu određena prava ograničava se kraljev apsolutizam

  5. Habeas corpus act, 15. st. istoimeni zakon u Engleskoj, 1679. građani su zaštićeni od samovoljnog lišavanja slobode i držanja u zatvoru bez sudske presude

  6. Povelja prava, 1689. osigurava slobodu govora i rasprave u engleskom Parlamentu

  7. Narodna skupština Francuske Deklaracija o pravima čovjeka i građana, 1789.

  8. Deklaracija o pravima čovjeka i građana Čl.11: Slobodno priopćivanje misli i mišljenja jedno je od najdragocjenijih prava čovjeka; svaki građanin može govoriti, pisati i tiskati slobodno osim ako te slobode ne zloupotrebljava u slučajevima utvrđenim zakonom.

  9. Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima, 1948. Čl. 19: Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo uključuje pravo na slobodu mišljenja, bez tuđega ometanja, te pravo traženja, primanja i prenošenja obavijesti, bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

  10. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama potpisale su je države članice Vijeća Europe 1950 stupila na snagu 1953.

  11. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama Čl. 10: Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja, te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

  12. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama Čl. 10: Korištenje tih sloboda sadrži obveze i odgovornosti, pa se stoga može podvrgnuti određenim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama utvrđenima zakonom (….)

  13. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama Čl. 10: (….) radi zaštite nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ili morala, te ugleda ili prava drugih, sprečavanja otkrivanja informacija primljenih u povjerenju, te očuvanja autoriteta i nepristranosti sudske vlasti.

  14. Međunarodne konvencije i nacionalni zakonski propisi ratifikacijom međunarodnih ugovora pojedine se zemlje obavezuju na poštivanje njihovih odredbi i usklađivanje svojih zakonskih propisa s međunarodnim odredbama.

  15. Zašto se intelektualna sloboda veže uz knjižnice? Suvremeni dokumenti o knjižnicama knjižničarski posao vežu uz osiguranje intelektualne slobode za korisnike

  16. Međunarodni dokumenti o knjižnicama UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (1994) UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice (1999) European Parliament. Report on the Role of Libraries in the Modern World (1998)

  17. Međunarodni dokumenti o knjižnicama Vijeće Europe/EBLIDA. Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku (2000) Kopenhaška deklaracija o narodnim knjižnicama i Informacijskom društvu (1999) IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda (1999)

  18. UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice knjižnica je mjesno informacijsko središte koje svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija knjižnične se službe zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj

  19. UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice zbirke i službe ne smiju biti izložene bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima

  20. Report on the Role of Libraries in the Modern World stvaranje aktivnog građanstva spremnog da odlučuje o svim pitanjima važnima za svoju zajednicu

  21. IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda IFLA podržava, brani i promiče intelektualnu slobodu u skladu s Općom deklaracijom UN-a o ljudskim pravima svi ljudi imaju temeljno pravo pristupa svim oblicima znanja, stvaralačkog mišljenja i intelektualne aktivnosti, kao i javnog izražavanja svojih pogleda

  22. IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda pravo na znanje i sloboda izražavanja dva su oblika istoga načela. Pravo na znanje zahtijeva slobodu mišljenja i savjesti; sloboda mišljenja i sloboda izražavanja preduvjet su za slobodan pristup informacijama

  23. IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda zauzimanje za intelektualnu slobodu osnovna je odgovornost knjižničarske i informacijske struke knjižnice financirane iz javnih izvora podupirat će načela intelektualne slobode

  24. IFLA Opća konferencija u Parizu, 1989. Skupština izražava privrženost čl. 19. Opće deklaracije UN-a utvrđuje se način na koji IFLA može djelovati

  25. IFLA Opća konferencija u Istanbulu, 1995. usvojena rezolucija o važnosti slobodnog pristupa informacijama i slobodi izražavanja inicirano osnivanje ad hoc komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja (CAIFE)

  26. IFLA Opća konferencija u Kopenhagenu, 1997. usvojen izvještaj CAIFE-a izvještaj se poziva na međunarodne dokumente koji jamče zaštitu ljudskih prava knjižnice moraju pružati slobodan i neograničen pristup znanju, idejama, kulturi i informacijama vlasti svake zemlje moraju izraditi i usvojiti zakonske propise koji će knjižnicama omogućiti da obavljaju namijenjenu im zadaću

  27. IFLA Opća konferencija u Kopenhagenu, 1997. rezolucijom osnovana stalna komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja (FAIFE) osnovan ured za FAIFE

  28. IFLA Opća skupština u Bostonu, 2001. Svjetski izvještaj o knjižnicama i intelektualnoj slobodi prikaz stanja u 46 zemalja najava Manifesta o Internetu koji će sadržavati načela slobodnog pristupa digitalnim informacijama

  29. Vijeće Europe/EBLIDA Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi slobodan pristup informacijama mjesto knjižnica u nacionalnoj knjižnoj i informacijskoj politici knjižnice i industrija znanja zaštita knjižnične baštine

  30. Slobodan pristup informacijama knjižnice se osnivaju za dobrobit svojih korisničkih zajednica, da promiču njihova prava na pristup informacijama i idejama službe i usluge moraju biti dostupne građanima bez obzira na rasnu, nacionalnu, vjersku i kulturnu pripadnost, politička uvjerenja, fizičke nedostatke ili poteškoće pri učenju, spol ili spolno usmjerenje

  31. Slobodan pristup informacijama osnovna informacijska građa, pomagala i službe, financirani iz javnih sredstava trebaju biti besplatni za korisnika i podjednako dostupni svim članovima korisničke zajednice bez obzira na njihovu platežnu moć

  32. Slobodan pristup informacijama onemogućavanje pristupa građi ili mreži treba se temeljiti isključivo na važećim zakonima knjižnice trebaju prikupljati građu i osigurati pristup izvorima na temelju kakvoće i relevantnosti za potrebe korisničke zajednice

  33. Slobodan pristup informacijama sadržajem, jezikom i oblikom zbirke i izvori trebaju voditi računa o raznolikosti zajednica kojima služe knjižnice se trebaju pobrinuti za najvišu razinu i kakvoću intelektualnog i fizičkog pristupa građi i izvorima

  34. Slobodan pristup informacijama knjižnice moraju biti prikladno smještene, pristupačne svima i opremljene tako da mogu služiti i potrebama osoba oštećenog vida ili sluha te osobama s drugim oštećenjima

  35. Načela izgradnje zbirke izgradnja knjižnične zbirke treba se temeljiti na neovisnoj stručnoj procjeni knjižničara, bez političkog, sektaškog, tržišnog ili kakvog drugog utjecaja, uz savjetovanje s predstavnicima korisnika, skupinama u zajednici te obrazovnim, informacijskim i kulturnim ustanovama.

  36. Načela izgradnje zbirke politiku izgradnje zbirke treba neprestano preispitivati da bi mogla valjano odražavati promjene u potrebama i mogućnostima. Izgradnja zbirke treba biti transparentan proces, a politika na kojoj se ona temelji treba biti javna.

  37. Načela izgradnje zbirke knjižnice trebaju biti dio sustava u zemlji, surađivati u nabavi i uspostaviti usku suradnju s drugim kulturnim, obrazovnim i informacijskim ustanovama

  38. Načela izgradnje zbirke knjižnice trebaju omogućiti pristup građi koja nije dio knjižnične zbirke putem međuknjižnične posudbe u zemlji i inozemstvu ili sustavom dostave dokumenata, uključujući uporabu elektroničkih informacijskih službi i umreženih informacija

  39. Načela pristupa elektroničkim mrežama korisnicima treba osigurati pristup elektroničkim informacijskim izvorima za korisnike treba ustanoviti mjesta javnog pristupa s odgovarajućom podrškom i podukom, koja će im omogućiti samostalno korištenje umreženih informacija

  40. Načela pristupa elektroničkim mrežama knjižnice trebaju izbjegavati svjesno dopuštanje pristupa građi koja je protuzakonita u zemlji knjižnice trebaju jasno oblikovati politiku korištenja Interneta knjižnice moraju poštovati korisnička prava, što uključuje pravo na povjerljivost i privatnost

  41. Akademske knjižnice moraju osigurati slobodan pristup informacijama za znanstvenike i nastavnike slobodan pristup informacijama integralan je dio procesa znanstvene komunikacije

  42. Akademska sloboda sloboda znanstvenog, umjetničkog i tehnološkog istraživanja i stvaralaštva istraživanje i stvaralaštvo podrazumijevaju slobodan pristup radovima drugih pristup radovima drugih preduvjet je za vlastito istraživanje, stvaranje i objavljivanje

  43. Akademska zajednica Robert Merton. Sociologija znanosti, 1973. teza o etosu znanosti kao o skupu normi, uvjerenja i vrijednosti koji obvezuju znanstvenika suglasje unutar znanstvene zajednice o temeljnim postavkama, pojmovima i metodama neke discipline suglasje se očituje u organizaciji nastave, u slaganju o tome koji su sadržaji relevantni i moraju biti uključeni u nastavu, u ocjenjivanju znanstvenoga rada itd.

  44. Akademski knjižničar najbolji pregled nad izvorima informacija u području izbor baza podataka i osiguranje povoljnih uvjeta korištenja za slobodan pristup informacijama nije dovoljan jedan primjerak naslova smjernice nabavne politike

  45. Smjernice nabavne politike olakšavaju knjižničaru odabir i nabavu olakšavaju rješavanje prijepornih slučajeva

  46. Zaštita privatnosti zajamčena međunarodnim i nacionalnim zakonskim propisima Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, 1950. ustavna kategorija profesionalna tajna

  47. Pravo na privatnost i pravo na slobodan pristup informacijama javnost ima pravo saznati pojedinosti o radu poduzeća, državnih tijela i javnih ustanova javnost nema pravo uvida u osobne podatke (zdravstvene kartone, školske izvještaje, bankovne račune, glasačke listiće, porezne prijave itd.)

  48. IFLA. KNJIŽNICE I INTELEKTUALNA SLOBODA Korisnici knjižnica imaju pravo na privatnost i anonimnost.

  49. Zaštita privatnosti knjižničar ne smije otkriti kod koga je posuđena knjiga knjižničar ne smije otkriti što tko čita (osim uz sudski nalog) knjižničar ne smije otkriti koje je informacije korisnik tražio zapise o posudbi treba uništiti nakon određenog vremena

More Related